»Podsjetnik« nacionalnim elitama

18.04.2003

Svaki četvrti građanin Srbije pripadnik je neke nacionalne manjine, a najveći broj manjinskih zajednica u Republici nije politički organiziran. Praktično, političke stranke formirale su samo najveće nacionalne zajednice - Mađari, Hrvati, Bošnjaci - dok ostali, neovisno od »stupnja autohtonosti«, i vremena dolaska na tlo Vojvodine, nisu uspjeli politički artikulirati svoje nacionalne interese. Takva situacija podstaknula je pojedince iz NVO sektora da se angažiraju na objedinjavanju svih organizacija kako bi se omogućilo jasnije definiranje i zastupanje interesa onih manjinskih zajednica čiji se glas na političkoj sceni do sada nije mogao čuti. U stvari, inicijator ideje da se u jedan NVO blok okupe sve manjinske zajednice koje budu u tome prepoznale svoju šansu, bila je subotička nevladina organizacija Otvorene perspektive (Nyitott tavlatok), iz čega je tijekom ljeta 2000. godine nastala alijansa manjinskih NVO.

»Činjenica je da mnoge male nacionalne zajednice od svega nekoliko tisuća članova nisu politički organizirane, te da čak nemaju ni kritičnu masu za formiranje nacionalnih savjeta, kaže Gábor Kudlik, predsjednik Otvorenih perspektiva. Moment za realiziranje ideje o forumu organizacija nacionalnih manjina koje djeluju u nepolitičkom prostoru pojavio se neposredno pred rujanske izbore 2000. kada smo uočili da se s takvim zajednicama lako manipulira. Tako se i događalo da SRS, SPS i JUL imaju svoje vjerne glasače u krajevima naseljenim preteženo manjinskim stanovništvom. Primjeri se mogu naći kod Bugara, među kojima je bilo izuzetno mnogo vatrenih pristaša JUL-a, ili kod Slovaka, kada je usred Bačkog Petrovca pobijedio Radoman Božović, ali i u mnogim drugim sredinama. Jasno je da se tu radilo o manipuliranju, i nametanju jedne političke opcije koja je u biti protiv interesa tih manjinskih naroda.«

OTVORENE PERSPEKTIVE: Šansa da se to promijeni pojavljuje se pred izbore, te uz pomoć još nekoliko NVO i uglednih ličnosti većinskog naroda Otvorene perspektive organiziraju zajedničko djelovanje manjinskih organizacija u okviru predizborne kampanje 2000. »Ne da bismo im rekli za koga da glasaju, već za koju opciju«, objašnjava Kudlik tadašnju akciju. Ubrzo je formiran Forum manjinskih NVO, a u zajedničkom dokumentu definirana je suradnja odnosno zajedničko djelovanje sa budućim vlastima na polju obrazovanja, kulture i informiranja nacionalnih manjina. Ideja je bila da se kroz nevladine organizacije i udruženja građana najpotpunije izraze interesi svih manjinskih zajednica, pogotovo onih koje nisu imale prilike na drugi način zastupati sebe.

U situaciji koja je postojala tijekom devedesetih pripadnici manjina bili su uskraćeni za mnoga ljudska i građanska prava, kao uostalom i pripadnici većinskog naroda, ali su manjine uz to bile uskraćene i za specifična politička prava uobičajena u modernim društvima, ocijenjeno je na prvom skupu manjinskih NVO održanom u Subotici. Stoga je kao jedan od ciljeva istaknuto nastojanje da se manjinama osiguraju građanska prava, ali i da se tim pitanjem posebno mora baviti većinski narod od kojeg i ovisi stupanj tih prava. A za to je neophodno izgraditi normalno građansko, demokratsko društvo, u kojem se njeguju dijalog, tolerancija i javni duh. Jedan od učesnika skupa dr. Čedomir Čupić, profesor Beogradskog sveučilišta, tada je iznio ocjenu da našoj zemlji tek predstoji stvaranje osnova za građansko društvo, koje jedino može garantirati ostvarivanje prava i manjine i većine. »Ovdje tek treba stvarati građanina, učiti ljude nekom suživotu koji podrazumijeva uzajamno uvažavanje, spremnost na kompromis i poštivanje dogovorenog,« iznio je na skupu dr. Čupić.

Generalna ocjena o odnosima manjina i većinskog naroda na pomenutom forumu bila je prilično nepovoljna - podaci iz zajedničkih kampova djece i omladine svjedoče o katastrofalnom nepoznavanju Drugih. »Mi smo praktično živjeli jedni pored drugih, a ne jedni s drugima i u stvari veoma malo znamo jedni o drugima. Stoga mlade tek treba učiti civilnom društvu, a to predstavlja problem ukupne nedemokracije«, kaže Aida Ćorović, iz novopazarske organizacije Urban-in.

U tadašnjoj predizbornoj kampanji inicijativa i angažman manjinskih nevladinih organizacija imali su značajnu ulogu u formiranju »kritične mase« koja je i dovela do pobjede koalicije DOS, i stvaranja jedne bitno drugačije klime u društvu. »Sadašnji zakon o manjinama praktično je realizirao našu viziju iz tog vremena. Dakako, da još ima problema na kojima treba raditi, ali usvajanje zakona znači kvalitativan korak naprijed«, ocjenjuje Kudlik Gabor.

POTPORA VIJEĆA EUROPE: Djelovanje kroz zajednički front NVO se nastavilo i nakon izbora, a priznanje dolazi od Vijeća Europe, koje je 2001. godine pomoglo održavanje četiri regionalne konferencije manjinskih NVO - u Subotici, Novom Sadu, Pirotu i Novom Pazaru. U rujnu 2002. također u Subotici održava se i drugi Forum, koji predstavlja viši stupanj te suradnje - tada se formira i stalna institucija civilne kontrole, locirana u šest regionalnih centara u Srbiji. Civilna kontrola je koncipirana na multietničkom principu, a oformljena je od predstavnika manjinskih i većinskih NVO, čiji su osnovni ciljevi zajednički nadzor i rješavanje problema manjinskih nacionalnih zajednica. To podrazumijeva prije svega nadgledanje implementiranja Zakona o nacionalnim manjinama, kontrolu upotrebe jezika u sredinama gdje je propisano ravnopravno korištenje manjinskih jezika u javnoj komunikaciji, dok će poseban zadatak biti osiguravanje edukacije građana za toleranciju i zajednički život u multietničkim sredinama.

Potpredsjednik pokrajinske vlade dr. Duško Radosavljević je inicijativu NVO sektora za zajedničko djelovanje pozdravio kao otvaranje novih mogućnosti u političkom životu Vojvodine. »Aktivnost ljudi iz nevladinih organizacija, u kojima ima mnogo kvalitetnijih političara nego u političkim partijama, pomoći će da se nađu neke drugačije opcije za manjinska pitanja, i da se istodobno otkloni monopol pojedinih partija, formiranih na nacionalnom principu, na ekskluzivno pravo da govore u ime jedne etničke zajednice, te da kroz taj monopol imaju i ekskluzivnu korist«, rekao je Radosavljević, obećavši da će Vojvodina, koja je i do sada imala razumijevanja za ideju trećeg sektora, u narednom periodu nevladinim organizacijama davati i intenzivniju potporu.

»Demagoškim floskulama o suživotu i toleranciji neće se ništa postići. Neophodno je stalno educiranje i stalan rad na podizanju razine tolerancije, komentira ideju civilne kontrole Gabor Kudlik. U Subotici postoji nekoliko projekata za djecu i omladinu koji se bave temom tolerancije u ovoj sredini, u kojoj već stoljećima zajedno žive Hrvati, Mađari i Srbi. Nakon deset godina šovinizma i sukoba veoma je važno mladima pomoći da se nauče jednom tolerantnijem modelu ponašanja, uputiti im snažnu poruku da je zajednički život moguć i da on u stvari predstavlja poseban kvalitet...U tom smislu i uloga civilne kontrole kakvu smo zamislili ne smije biti kritizerska, već mora nuditi kreativna rješenja«.