Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Irač­ki po­u­čak

»Saddamove glave« (dakako samo u bronci), pozlaćene slavine, žličice, ručnici, stolnjaci - svo to pokućstvo iz dojučer monumentalnih palača, kao i dijelovi spomenika s gradskih trgova – već su našli svoje mjesto na internet-burzama. Mogu se kupiti (za sada) za stotinjak dolara po komadu. Tih će »suvenira« zacijelo biti puno više kad se, jednom, glavnina okupacijskih snaga bude vraćala u domovinu…
Trijumf trotjednoga rata dosegnuo je svoj vrhunac kada je prošloga tjedna televizijska slika iz Bagdada obišla svijet. Razdragani Iračani srušili su spomenik svoga vođe usred Bagdada! Mnoštvo je pozdravljalo marince i 3. pješačku diviziju kao osloboditelje…
Ta je činjenica naglo promijenila retoriku političkih vođa diljem svijeta. I Chirac i Schröder, pozdravili su činjenicu da je diktator svrgnut i naglasili da »ostaju prijatelji« Sjedinjenim Državama. Proturatni prosvjedi diljem zapada i istoka naglo su splasnuli. Prvi put su na ulice Washingtona i Londona izašle mase da »pozdrave uspjeh svojih ratnika« na dalekoj bojišnici. Milijardama »TV-promatrača« rata u Iraku nametnula su se logična pitanja: jesu li Amerikanci i Britanci možda ipak bili u pravu kad ih već i sami Iračani razdragano pozdravljaju; nije li Saddam Husein i njegov režim možda i zaslužio ono što mu se dogodilo kad je već očito da ga je vlastiti narod mrzio (s razlogom), a vlastita vojska de facto i nije pružila ozbiljniji otpor?!
U Nedjeljnom Vjesniku Vice Vukov (nesuđeni hrvatski veleposlanik u Bernu) piše: »…u netolerantnom i egoističnom svijetu pravedno – nažalost – može biti samo ono što brani našu egzistenciju i naše stvarne dugoročne interese! Zato bismo…mogli dodati: Pravdi zakon ne može nedostajati (Lex non deficit in iustitia exhibenda)«. I ima u tome istine. Na kraju svatko svoju pravdu sam definira, pojedinac za sebe, obitelj za sebe, društvo (država) za sebe. Ali i odgovara za nju. Amerikanci su Drugim zaljevskim ratom relativizirali utemeljenje svih pojmova svjetskoga poretka kakav smo poznavali. Nije, dakle, pravda (niti međunarodno pravo kao njegov poželjni izraz) princip po kojemu se možemo, i trebamo, ravnati!? 
Što onda jest?! Američke tvrdnje o »dobru« i »zlu«? Ovih je dana na BBC-ju jedan od vašingtonskih »think-tank« profesora Joshua Moravchyk ustvrdio – »potkraj Hladnoga rata počeli smo se navikavati na suživot s komunističkim sustavom. Predsjednik Reagan je došao i rekao – Ne, komunizam mora biti pobijeđen«. Profesor Moravchyk aludirao je na »vizionarski«(?!) iskorak Georgea W. Busha izvan sustava UN-a i međunarodnoga prava, u ime nekog »višeg principa« (rata protiv terorizma?!). Doista, Ronald Reagan, 1983., nazvao je Sovjetski Savez »carstvom zla«. George Bush nazvao je 29. siječnja 2002. Sjevernu Koreju, Iran i Irak »osovinom zla«… Bio je to, sada vidimo, bojni poklič bez mogućnosti mirnog ishoda.
Zašto Sjeverna Koreja? Presiromašna komunistička zemljica na rubu svijeta, anakroni ružni ostatak komunističkoga bloka. Nastala je, na kraju krajeva, samo zato što su se 1945. SAD dogovorile sa Staljinom da okupiraju Koreju do 38. paralele. Zašto? Zato što logistika njihove vojske nije stigla ranije okupirati Jug. Trebalo je na tom putu još pregaziti Japan koji je panično tražio mogućnost predaje. No, Hiroshimom i Nagasakijem budućem »carstvu zla« (SSSR-u) trebalo je još pokazati što ga može snaći. Koreja je mogla čekati…
Zašto Iran? Zato što još nije Washingtonu oprostio prljavu igru 50-tih?! Ili zato što ne poštiva ljudska prava? A što je s pravom Iranaca koji su 1951. imali progresivnog premijera Mohamada Mosadeka? Taj je nacionalizirao AIOC, iransko-britansku naftnu tvrtku, što je razljutilo Churchilla. Stari Britanac zatražio je pomoć Amerikanaca i CIA je stupila na djelo. Primorali su bojažljivoga cara šaha Mohamada Rezu Pahlavija da fermanom smijeni Mosadeka i postavi novoga premijera kojega je agencija već bila »pripremila«. Taj je »idealni« čovjek bio general Fazlollah Zahedi. Dočepao se vlasti 1953., nakon insceniranih nemira. Do pada, do islamske revolucije ajatolaha Ruholaha Homeinija 1979., u ime bojažljivoga šaha vladao je Iranom čeličnom šakom. Zahedijeva politička policija SAVAK nije bila ništa blaža prema vlastitom narodu nego li Sadamova prema svome koji je došao na scenu iste godine kada je Zahedi propao (a Pahlavi pobjegao).
Je li bila »pravednija« uloga Johna Negropontea 80-tih američkoga veleposlanika u Hondurasu koji je transferirao pomoć Washingtona »kontrašima« i odredima smrti u Nikaragvi za borbu protiv sandinista? Sandinisti nisu bili komunisti, već socijalisti (komunisti su dobili tek 4 posto na izborima). No, nacionalizirali su američke plantaže voća u svojoj zemlji. John Negroponte danas je veleposlanik SAD-a pri UN-u, time i član Bushove vlade…
Na kraju, odgovor je – ne! I da. Da, Saddam Husein zaslužio je svrgnuće. Ali, veliko »ne«! Americi! Nije smjela učiniti što je učinila silom. Makar svi mi definirali pravdu kao vlastitu egzistenciju i interes, međunarodni poredak (a jedini je oličen u UN-u) mora postojati. Alternativa je kaos u kojemu je razorena 7.000 godina stara kultura, u kojem bahati vojnik ili pljačkaš može ukrasti iz muzeja ili razbiti Hamurabijev zakonik u kamenu. Alternativa je »homo homini lupus« (čovjek je čovjeku vuk) pri čemu će najjači vuk određivati pravo i pravdu svima drugima. A to ne uspijeva na duge staze.  

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika