Arhiv tekstova
18.04.2003
Edukacija i tolerancija
SOMBOR - U subotu, 5. travnja, u okviru projekta Osnaženi/aktivni građanin na obje strane Dunava, koji financira Fond za otvoreno društvo Beograd, a u organizaciji Udruženja građana »Ravangrad« iz Sombora, održana je jednodnevna radionica na temu Nenasilna komunikacija s podnaslovom Jezik nacionalnih manjina u školskom sustavu. Cilj projekta je osnaživanje, aktiviranje i povezivanje građana različite nacionalne pripadnosti, s obje strane Dunava, za poboljšanje položaja nacionalnih manjina, poticanje procesa pomirenja i ponovnog uspostavljanja povjerenja. Projekt se realizira u suradnji s Udruženjem za mir i ljudska prava »Baranja« iz Bilja. Naredna radionica na temu Komunikacija i međusobno razumijevanje bit će organizirana u Osijeku. Voditeljica radionice u Somboru bila je psihologinja, koordinatorica UNESCO-vih škola u Srbiji i suradnica Centra za nenasilnu komunikaciju u Beogradu i Ministarstva prosvjete i sporta Srbije Smiljana Grujić iz Pančeva. Sudionici radionice su bili učitelji i nastavnici i aktivisti NVO s obje strane Dunava. Iz Republike Hrvatske - iz Kneževih Vinograda, Bilja i Belog Manastira, a iz Vojvodine - iz Subotice, Sombora, Pančeva i Bačkog Monoštora. Razmišljajući i diskutirajući o problemima nacionalnih manjina i jeziku nacionalnih manjina u školstvu, prepoznati su gotovo istovjetni problemi na obje strane: netolerancija u međunacionalnim odnosima, problem asimilacije manjinske grupe i otežano uklapanje u dalje školovanje (ukoliko učenici slušaju nastavu na svom materinskom jeziku), evidentnost sve manjeg broja upisanih učenika koji nastavu pohađaju na jeziku manjine i problem nasilnog ponašanja u školama uopće. U otvorenom dijalogu definirane su i neke alternative za promošćavanje ovih problema: edukacija učenika, nastavnika i roditelja za nenasilje i organiziranje njihovog druženja izvan sredine u kojoj žive, provođenje u život zakonskih propisa, konstantno ukazivanje na probleme, osnivanje kulturno-umjetničkih društava i sličnih organizacija, koje njeguju nacionalni identitet, druženje djece u kampovima, radionice za djecu različite nacionalne pripadnosti, kao i doprinos ličnim primjerom tolerancije i razumijevanja. Veoma je korisna bila razmjena iskustava među prosvjetnim radnicima koji u Republici Hrvatskoj predaju srpski jezik s učiteljima koji će predavati ili već predaju hrvatski jezik u Vojvodini.
M. P.
A. F.
