Arhiv tekstova
17.09.2004
Dobri domaćini i još bolji gosti
Žute kukuruzna polja, zriju jabuke i grožđe i pravo je vrijeme za Vinkovačke jeseni, trideset i devete po redu.
Sada već davne 1966. godine počela su jesenska okupljanja kulturno-umjetničkih društava vinkovačkoga kraja. Počela su kloparati gradskim ulicama i trgovima urešene konjske zaprege, a tamburice su odzvanjale iz svakoga sokaka vinkovačkog. Kasnije se ta etapa najveće kulturne manifestacije Šokadije nazvala mimohodom zaprega i društava. Šokci i Šokice su paradirajući prkosili zatiranju tradicijskoga života, zatiranju hrvatske tradicije. Pučke, one odakle smo svi potekli.
MNOGE MANIFESTACIJE: Pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora i Vlade te Hrvatskih voda, kako su izjavili prije nekoliko dana predsjednik Organizacijskog odbora Vinkovačkih jeseni dr. Mladen Karlić i tajnik Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije Stjepan Đurković, ovogodišnje su Vinkovačke jeseni objedinile niz manifestacija. Održavaju se književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja, izložbe, promocije knjiga i sportska natjecanja. Od 10. do 16. rujna ove godine na Vinkovačkim se jesenima odvijala županijska smotra izvornog folklora – izvorne pjesme, plesovi i prizori slavonskih tradicijskih običaja prikazale su folklorne skupine Vukovarsko-srijemske županije. Otvoren je Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva, nacionalna izložba voćnih rakija te »Festival kulena«, koji je okupio proizvođače iz cijele Slavonije. Jedanaestog rujna održane su Dječje vinkovačke jesni, 17. rujna održavaju se Šokački divani, Državna smotra izvornog folklora bit će 18. rujna, a Svečani mimohod sudionika i revija konjskih zaprega 39. Vinkovačkih jeseni bit će uvečer 19. rujna.
VEČER POSVEĆENA SRIJEMU: Zapravo, cijelo je popodne i večer u subotu 11. rujna posvećeno Srijemu, onom istočnome dijelu Srijema, koji se nalazi u državno-političkom sustavu Srbije. U 18 sati predstavljen je program rada nedavno osnovanoga vukovarskog ureda Hrvatske matice iseljenika te izložen program rada središnjice. Vukovarski će ured Hrvatske matice iseljenika dio aktivnosti usmjeriti prema hrvatskim iseljenicima iz Vukovarsko-srijemske i susjednih županija, onima u zemljama zapadne Europe i na drugim kontinentima, a mnoge aktivnosti bit će usmjerene prema Hrvatima koji žive u Mađarskoj, Rumunjskoj, te naravno, u SiCG, osobito u Bačkoj i u Srijemu.
Na prigodnom domjenku zadovoljstvo programom i postojanjem vukovarskoga ureda Hrvatske matice iseljenika izrazili su i predsjednik i potpredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća iz SiCG mr. Josip Ivanović i mr. Mato Groznica te predsjednik Izvršnog odbora Lazo Vojnić Hajduk, kao i drugi visoki gosti iz Vojvodine, te Marko Kljajić, petrovaradinski župnik. Na predstavljanju rada Hrvatske matice iseljenika, koje su organizirali vukovarski ured te predsjedništvo Matice Hrvatske ogranak Vinkovci, nekoliko je kompozicija izveo tamburaški orkestar HKPD »Matija Gubec« iz Tavankuta.
Na Trgu Vinkovačkih jeseni, tik do Bosuta, na velikoj pozornici pod ogromnim šatorom počela je u 21 sat u subotu Večer Srijema. Nastupila su kulturno-umjetnička društva iz Novoga Slankamena, Rume, Petrovaradina i Golubinaca, a na kraju programa nekoliko su plesova izveli, kao gosti Srijemaca, članovi HKPD »Matija Gubec« iz Tavankuta.
Mnogi su skeptici imali predrasudu o kvaliteti rada srijemskih kulturno-umjetničkih društava bazirajući stav na nepovoljnoj gospodarskoj situaciji u Srijemu te okruženju koje nije sklono očuvanju i razvoju hrvatske kulture u Srijemu. Razuvjerio ih je već nastup tamburaškoga orkestra HKPD »Matija Gubec« iz Rume, pod umjetničkim vodstvom Nikole Jurce. Otvarajući program postavio je standard koji nisu očekivali ni smjeli optimisti. Osim, dakako, Srijemaca koji znaju koliko truda ulažu u sviranje, pjevanje, plesanje, koji znaju koliko je teško, gotovo nemoguće, obnoviti instrumente, nabaviti raspisane partiture, a osobito nabaviti nošnje i skrbiti o njima. Neka društva nemaju prostor za vježbanje i snalaze se svakako. Da nema svećenika Katoličke crkve i dobrohotnosti generalnoga vikara za Srijem biskupa dr. Đure Gašparovića, mnogim društvima rad ne bi bio moguć. Naime, preciznost u izvođenju skladbi, blago odstupanje od klasičnoga aranžmana, koje je dalo osebujnu zvučnost, te dirigentska maštovitost čine osnovicu kvalitete rumskoga ansambla, koji se može mjeriti s poluprofesionalnim tamburaškim orkestrima u Hrvatskoj.
Plesne virtuoznosti slankamenskoga KUD-a »Stjepan Radić« i golubinačkog KUD-a »Tomislav«, gotovo baletanske uvježbanosti, te svirka tamburaškog sastava KUD »Jelačić« iz Petrovaradina, kojoj se nema što progovoriti oduševili su publiku, koja je s ne malim oduševljenjem popratila svaku izvedbu. Osobito su dojmljive bile solo dionice pjevača te recitacija Ilije Žarkovića, doajena golubinačke kulture. Članovi prosudbene komisije, kojima nije bio cilj klasificirati srijemska kulturno-umjetnička društva, jednodušno su zaključili da je izvedba umalo savršena, što je svakako motiv voditeljima društava da ustraju u svome radu.
