Arhiv tekstova
17.09.2004
Muzika bačkog podneblja
Kako je nastao Festival bunjevačkih pisama, pitali smo prim. dr. Marka Sentea, idejnog tvorca ovoga Festivala. Dr. Sente kaže kako je smatrao, a i dan danas ima takvo stajalište, da u Subotici i njenoj okolici postoje i rade vrlo talentirani glazbenici i da je to velik potencijal. Svaki glazbenik ponaosob svira u nekoj grupi, ansamblu, dirigira, ali uvijek izvodi i interpretira već poznate skladbe.
Duže vrijeme nije se ništa događalo na polju stvaranja novih pjesama. Dr. Sente je želio napraviti festival koji bi donio nove pjesme i skladbe. Godinama kucajući na mnoga vrata, dr. Sente nije naišao na razumijevanje onih ljudi koji bi mogli sprovesti njegovu ideju u djelo. Tada se sam stavio u ulogu inicijatora. Okupio je oko sebe glazbenike koji su u najvišem vrhu, a bave se izvedbama tradicijske glazbe. Oformio se inicijativni odbor u kojem su pored njega bili Antuš Gabrić, Vojislav Temunović i Miroslav Kujundžić. Inicijativni odbora se kasnije transformirao u organizacijski odbor, a 22. lipnja 2001. godine održan je Prvi Festival bunjevačkih pisama.
JEZGRA MUZIČARA: Zaista bi bilo šteta da se ovaj festival nije dogodio u naše vrijeme i u našoj sredini. A zašto? Zato što postoji jezgro glazbenika oko Stipana Jaramazovića, koji uče svirati tamburu, i iz tog jezgra su izrasli vrsni interpretatori na tamburi. Bilo da je to odličan basprimaš, čelist, primaš, basist. Pored ovog jezgra, mladi se educiraju i u muzičkoj školi. Oni biraju hoće li svirati na tamburi, klasičnom instrumentu ili će izučavati teoriju glazbe. Oba ova jezgra zaista su obećavala da bi festival mogao zaživjeti. Naravno, čovjek ne mora biti educiran za glazbu, dovoljno je da ima svoj unutarnji sluh i inventivnost ka stvaranju novih pjesama. Školovani muzičar pomogne i ovakvim stvaraocima, zapiše melodiju, i pjesma je tu. Ostalo odrade kompetentne osobe. Uspjeh ovoga Festivala je upravo činjenica da su brojni stvaraoci bili animirani i dobili su priliku da iskažu sebe. Vojislav Temunović, jedan od inicijatora i organizatora Festivala, kaže kako je ideja vodilja bila da se stvaralaštvo razvije u više grana, u komponiranje, pisanje teksta, stvaranje novih solista, aranžera i itd.
ORGANIZACIJA FESTIVALA: Festival se organizira tako što se najprije raspiše natječaj za kompozicije koje će se izvesti na Festivalu. U samom natječaju precizira se koja je osnovna svrha Festivala, a to je promidžba i popularizacija nove bunjevačke glazbe. Natječaj također propisuje propozicije a one se ogledaju u sljedećem: tekst i glazba trebaju prezentirati život i običaje bačkih Bunjevaca; tekst pjesme mora biti pisan ikavicom ili ijekavicom; pjesma može imati 3 do 4 strofe. Stručni žiri odabira pjesme i one najbolje ulaze u natjecateljski dio.
Do sada je Vojislav Temunović birao pjes-me i pravio klasifikaciju. Često bude da pjes-ma bude kompletna, a to znači da je skladatelj odabrao pjevača svoje pjesme, ali je također čest slučaj da mnoge pjesme nemaju svoje izvođače. Tada se solis-tima, i onim afirmiranim, kao i debitantima, dodijele pjesme. Mnoge pjesme imaju samo melodiju, neke samo tekst, i tada se prave kombinacije, na postojeću melodiju se piše tekst i obrnuto, a nakon toga se daje na harmoniziranje i aranžiranje pjesme. U međuvremenu se sastavi festivalski orkestar koji uvježbava pjesme zajedno sa solistima.
Tako izgleda radni dio koji publika ne vidi. A na sam dan festivala, izvode se natjecateljske pjesme, stručni žiri zasjeda, dodjeljuje se prva, druga i treća nagrada stručnog žirija za glazbu, dodjeljuje se nagrada za najbolji tekst, najbolji aranžman, i nagrada za najbolju interpretaciju. Publici je pružena prilika da glasuje za svog favorita, tako da se na kraju dodjeljuje i nagrada publike za najbolju pjesmu. Sve se kompozicije studijski snime i izdaju se na nosaču zvuka i videokaseti radi popularizacije Festivala.
RAZVOJ MLADIH SOLISTA: Pitali smo dr. Marka Sentea i Vojislava Temunovića kako oni vide prethodna tri Festivala. Dr. Sente kaže kako je oduševljen radom s mladim ljudima koji su puni ideja i oko organiziranja Festivala, kao i prilikom stvaranja novih pjesama. Vojislav Temunović kaže kako je svaki Festival bio sve kvalitetniji. Javljali su se novi skladatelji, a oni stari su bili sve bolji. Izdvojio je razvoj mladih solista, a glavni predstavnik je Marija Jaramazović, koja se kao debitantica prvog festivala, iz festivala u festival razvijala i bogatila svoju interpretaciju.
Dr. Sente kaže da se njegova ideja dijelila na dva dijela. Prvi je uspio, Festival je zaživio, rodile su se nove pjesme, a onaj drugi dio je bio vezan za otvaranje škole za pjevanje, gdje bi se educirali mladi pjevači u interpretiranju tradicijske glazbe. Nažalost, taj dio još nije zaživio zbog velikih troškova. Festival se organizira na volonterskim principima, te se radovi ne honoriraju. Svi troškovi se pokrivaju iz donacija. Situacija je teška, troškovi su veliki, te je ovo ujedno poziv svim ljudima koji su u mogućnosti da pruže novčanu potporu ovom festivalu. Iščekujemo novi, IV. Festival bunjevačkih pisama, koji će nam donijeti nove pjesme, u nadi da će one zaživjeti i da će ostati dugo u narodu.
