Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Brijuni

Za svoju ljetnu rezidenciju, u kojoj je često provodio i veći dio ostatka godine, Josip Broz nije nimalo slučajno odabrao Brijunsko otočje nadomak Pule, a posebno Veliki i Mali Brijun, dva najljepša otoka. 
Za vrijeme socijalističkog samoupravljanja samo su odabrani mogli kročiti na ovo »odabrano« mjesto, uglavnom u sklopu raznih delegacija koje je Tito primao u radne posjete, i imali prigodu uživati u ljepoti nedirnute prirode ukrašene simbiozom najraznovrsnije flore i faune. 
Osamostaljenjem Republike Hrvatske i razvojem demokracije otvorena su vrata »zabranjenog otočja« i poslije dugo godina turizam se vratio na Brijune. Desetine tisuća domaćih i stranih gostiju svakodnevno pristižu turističkim brodovima i gliserima na glavni mol i lučicu, prepuštajući se čarima otoka, koji je prije dva stoljeća pripadao glasovitom bečkom veleposjedniku Paulu Kupelwieseru. 
U biti, da cijelo »brijunsko prirodno čudo« bude veće, u vrijeme kada je Austrijanac došao u posjed ove grupacije istarskih otoka u neposrednoj blizini obale, na njima je bilo mnogo močvarnog tla i latentne opasanosti od malarije. Promućurni kapitalist, uvidjevši u startu potencijal novog posjeda, pozvao je u pomoć znanstvenika Roberta Kocha i dao mu u zadatak, uz razumije se visoku naknadu, da izliječi »bolesno otočje«. Cijela operacija je i više nego uspjela, močvara je isušena, a bogati zasadi najraznovrsnijeg bilja iz cijelog svijeta izuzetno su se »primili« na blagoj mediteranskoj klimi i stvoren je jedan od najljepših »živih« botaničkih vrtova na svijetu.
Na brojnim travnatim površinama, koje se pružaju cijelim glavnim otokom, sistematski je formirana populacija raznovrsne divljači, koja je tijekom svog mirnog života »strepila« jedino od potencijalnih svečanih »ručaka ili večera«. 
Današnji izlet ili posjet ovom prekrasnom otočju moguć je putem organizirane ture preko turističkih agencija koje imaju osigurane aranžmane s upravom otočja. Iskrcavanjem s broda ili glisera, prema vlastitom nahođenju, turisti se razvrstavaju u skupine prema govornom području kojemu pripadaju i što je važno naglasiti, na usluzi su brojni vodiči na nekoliko svjetskih jezika. Poslije uvodnog obraćanja, u kojemu se saznaju prve elementarne informacije o otočju, organizirano se ulazi u mali turistički vlakić, opet prema govornom području (u vagonima su zvučnici) i polazi se u kružni obilazak velikog otoka u trajanju od gotovo jednog sata. Ovaj dio izleta predstavlja njegov najljepši doživljaj, jer ste tijekom ugodne vožnje u prigodi da, sjedeći uz neki osvježavajući napitak, uživate u nevjerojatnoj ljepoti prirode kroz koju vas vodi put. Na uobičajenoj trasi imate priliku vidjeti ostatke negdašnje rimske tvrđave, s obzirom da su Brijuni bili važno strateško uporište na Jadranu, te ostatke naseobina iz tog davnog perioda. 
Trasa kojom »putuje« vlakić prolazi i pored Titove rezidencije i vila, koje su godinama bile strateški sklonjene iz vidokruga javnosti, i do današnjih dana nije im dozvoljen pristup. U nastavku obilaska otoka može se uživati u prekrasnim pašnjacima na kojima pase brojna brijunska divljač, potom slijedi prolazak pokraj nekadašnjeg Titovog Zoo vrta u kojem su se nalazile životinje koje je dobijao na dar od brojnih »nesvrstanih« vladara. Glavne »zvijezde« ovog zatvorenog životinjskog kompleksa su čuveni slonovi Sony i Lanka (Sony je svojevremeno bio najveći slon u Europi), a ima još i drugih egzotičnijih životinja. U povratku ove kružne ture koja gotovo obuhvaća cijeli otok, odnosno dijelove koji su najinteresantniji za vidjeti, prolazi se i pokraj jedinih golf terena u Hrvatskoj, koji su još uvijek zbog višedecenijske »političke nepripadnosti« poprilično zapušteni. Po izlasku iz vlakića slijedi obilazak muzejskog prostora u kojemu je smještena brojna Titova ostavština iz brijunskog perioda. Brojne fotografije s mnogim državnicima, ali i s pionirima koji su ga često posjećivali, bogata kolekcija raznovrsnih darova i vrijednih predmeta iz cijelog svijeta, svojevrstan su »povratak u prošlost« – vremena, u kojima je danas združena Europa živjela podijeljena na blokove. U muzejskom prostoru postoji i dio koji govori o povijesti otočja, prije socijalističke vladavine, u kojemu su prikazani dijelovi ostavštine njegovog prvog vlasnika Kupelwiesera, kao i neki dijelovi opreme glasovitog znanstvenika Kocha. U trećem, posljednjem dijelu izleta predviđeno je tzv. slobodno vrijeme tijekom kojeg se turisti mogu i okupati na nekoj od plaža, prošetati urbanim dijelom otoka na kojemu se nalazi nekoliko hotela i ugostiteljskih objekata ili se, možda, provoziti Titovim kadilakom, što je također u turističkoj ponudi.
U rano poslije podne turistički brodovi i gliseri kreću natrag do svojih polaznih odredišta, vraćajući turiste u realnost »običnih« ljetovališta diljem obale. Brijunska čarolija ostaje zauvijek u sjećanju, tjerajući svakog posjetitelja da barem još jednom posjeti ovo prekrasno mjesto.  

Najava događaja

04.08.2024 - Dužijanca u Mirgešu

Dužijanca u Mirgešu bit će proslavljena u nedjelju, 4. kolovoza, služenjem svečane svete mise u dvorani mjesne zajednice. Početak je u 18 sati.

04.09.2024 - Dužijanca u Đurđinu

Dužijanca u Đurđinu bit će proslavljena u nedjelju, 4. kolovoza, služenjem svečane svete mise u 10 sati u crkvi sv. Josipa Radnika.  U 19 sati će biti održana akademija Rič pod đermom, ove godine u sjećanje na Vericu Dulić. Bandašicino kolo počinje u 20 sati..

05.08.2024 - Likovna kolonija »Stipan Šabić«

Dvanaesti saziv Međunarodne umjetničke kolonije Stipan Šabić bit će održan od 5. do 10. kolovoza u Subotici, u prostorijama Doma učenika srednjih škola. Sudjelovat će četrnaest akademskih umjetnika iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Austrije, Mađarske i Australije. Svečanost zatvaranja, uz prigodnu izložbu nastalih djela, najavljena je za subotu, 10. kolovoza, s početkom u 19 sati. Organizator kolonije je HLU Croart iz Subotice.

08.08.2024 - Književna večer KD-a »Ivan Antunović«

Katoličko društvo Ivan Antunović poziva na obilježavanje dana Društva i književnu večer na kojoj će biti predstavljena knjiga mons. dr. Andrije Anišića SPOMENICA 2 – Ponovni pohod Hrvata Bunjevaca u staru postojbinu, Dužijanca u Mostaru – Obnova spomen-ploče iz 1933. Književna večer se održava u četvrtak, 8. kolovoza, s početkom u 19 sati u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici. Tijekom večeri bit će dodijeljene i nagrade Ivan Antunović zaslužnom pojedincu, udruzi i brojnoj obitelji.

12.08.2024 - Etnokamp u Subotici

Hrvatska čitaonica iz Subotice organizira Etnokamp za učenike osnovnoškolske dobi na hrvatskom jeziku. Ovogodišnji Etnokamp realizira se u razdoblju od 12. do 16. kolovoza u dvorištu Doma Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. 

Tema ovogodišnjeg etnokampa je Disnotor i prelo. Tijekom ovih pet dana učenici uče o svojoj povijesti, tradiciji i baštini Hrvata u Vojvodini kroz razne radionice koje su različitog karaktera (kreativno – manualna, glazbena, folklor, moderni ples, dramska, recitatorska, kuharska, duhovna, tradicijsko pjevanje i druge). Posljednjeg petog dana djeca će već tradicionalno prirediti prodajnu izložbu svojih uradaka te završnu priredbu na kojoj će pokazati što su naučila u kampu. 

Cijena petodnevnog aranžmana je 1.200 dinara, a prijave su na e-mail bernadica@gmail.com ili na broj telefona 069/1017090 do 2. kolovoza 2024. godine.

15.08.2024 - Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini

Prvi dio programa ovogodišnjega Ciklusa hrvatskog filma u Vojvodini održat će se u sklopu programa Tavankutsko kulturno lito od 15. do 17. kolovoza na Etno salašu Balažević u Tavankutu. Ulaz na sve projekcije je slobodan. 

Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini održava se u organizaciji Udruge Artizana iz Zagreba u partnerstvu sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, a ovaj program održava se u suradnji sa HKPD Matija Gubec i OŠ Matija Gubec iz Tavankuta.

Program:

15.08.2024. četvrtak, 19 sati

  • Čari naše škole, 4 min.
  • Šegrt Hlapić, dugometražni igrani film za djecu, Hrvatska, 2013., 102 min.

16.08.2024. petak, 20 sati

  • Duh u močvari, dugometražni igrani film za djecu, Hrvatska, 2006., 90 min.

17.08.2024. subota, 20 sati

  • Ivanova igra, dokumentarni film, Hrvatska, 2019., 50 min.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika