Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Pobjeda Neretvana nad Mlečanima

15. rujna 1830. godine puštena je u promet željeznica, koja je povezala Liverpool i Manchester. 
 
15. rujna 1891. godine rođena je Agatha Christie, engleska spisateljica kriminalističkih romana.
 
15. rujna 1963. umro je u Zagrebu Slavko Kolar. Rođen je 1. prosinca 1891. u Palešniku pokraj Garešnice. Odrastao je u učiteljskoj obitelji. Gimnaziju je polazio u Požegi i Zagrebu, zatim Višu gospodarsku školu u Križevcima. Kao agronom često se selio, a u Božjakovini, kao upravitelj poljoprivrednoga dobra, dočekao je mirovinu.
Kolarov je humor anegdotalan, bezazlen, kao i njegovi prostodušni likovi-seljaci. Međutim, oštrom je dedekcijom sjekao poluinteligenciju sklonu intrigama, osobito politikantstvu. Objavio je nekoliko pripovjedaka i romana, a valja istaknuti Brezu i Svoga tela gospodar, koji su preneseni i na filmsko platno, te satire Natrag u naftalin i Glavno da je kapa na glavi.
 
16. rujna 1857. godine patentiran je pisaći stroj. 
 
16. rujna 1905. rođen je u Zadru hrvatski književnik Vladan Desnica, a umro je 4. ožujka 1967. u Zagrebu. Svojim je djelima stvorio osebujan literarni stil povezujući filozofiju nade i optimizma sa sudbinama dalmatinskih seljaka i građana u nesklonim vremenima ratova i totalitarnih režima. Najvažnija su mu djela novele Spririti i Sveti Sebastijan te romani Zimsko ljetovanje i Proljeća Ivana Galeba.
 
17. rujna 1745. godine rođen je Mihail Ilarionovič Kutuzov, ruski general i vojskovođa, koji se istaknuo u ratovima protiv Napoleona. 
 
18. rujna 887. godine u podbiokovskom kanalu kod Makarske Neretvani su nanijeli Mlečanima katastrofalan poraz. Neretvanska Kneževina, mala i neovisna hrvatska kneževina, rasprostirala se u delti Neretve i po obližnjim dalmatinskim otocima. Njihova ekspanzija smetala je mletačkim namjerama te su Venecijanci sklopili i međunarodne ugovore s franačkim vladarima protiv Neretvana. Nakon diplomatske podrške, Mlečani su poduzeli nekoliko pohoda protiv Neretvana. U ljeto 887. godine, piše mletački ljetopisac Ivan Đakon, podigao je duž Petar Kandijano 12 brodova u rat protiv Neretvana. Međutim, ekspedicija je završila katastrofalnim porazom, a Kandijano je poginuo. Taj poraz te još neke odlučne akcije vladara drugih hrvatskih kneževine prisilile su Mlečane na potpisivanje nepovoljnoga mira te loših trgovačkih ugovora pa i plaćanje danka za plovidbu Jadranom.
 
18. rujna 1970. godine umro je u Londonu Jimi Hendrix, prvim imenom James Marshal Hendrix. Rodio se 1942. godine u Seattleu u SAD-u. Samouk u glazbi, note nije znao ni čitati ni pisati, Hendrix je razvio prepoznatljiv gitaristički izražaj te je ostavio dubok trag u jazzu, bluesu i drugim modernim glazbenim pravcima. Najpoznatija mu je pjesma Hey Joe, koja je postigla planetaran uspjeh. 
 
18. rujna 53. godine nakon Krista rodio se rimski vojskovođa i car Trajan.
 
18. rujna 1851. godine izašao je prvi broj New York Timesa.
 
18. rujna 1895. u Splitu je rođen Ivo Tijardović, hrvatski skladatelj, kazališni organizator i direktor, diplomirani glumac i scenograf, autor popularnih opereta Mala Floramy i Splitski akvarel. Umro je 19. ožujka 1976. godine u Zagrebu. Diplomirao je arhitekturu u Beču, no od 1922. godine sav se posvetio kazalištu, radeći u splitskom kazalištu sve što treba. Nakon svršetka Drugoga svjetskog rata bio je intendant HNK u Zagrebu. Napisao je mnoga glazbena djela, većinom po svome libretu, koristeći motive dalmatinske tradicijske glazbe.
 
19. rujna 1922. godine rođen je Emil Zatopek, čehoslovački atletičar, dugoprugaš. Na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine osvojio je zlatne medalje na 5.000 m, 10.000 m i u maratonu.
 
19. rujna 1928. u Slimenu pokraj Omiša rođen je Josip Pupačić, hrvatski književnik i znanstvenik. Poginuo je 23. svibnja 1971. godine u zrakoplovnoj nesreći na Krku.
 
19. rujna 1928. godine prikazan je u nekom Broadwayskom kinu privi crtani film s Miki Mausom.
 
20. rujna 1863. umro je Jacob Grimm, njemački književnik, lingvist, sakupljač narodnoga blaga i pisac bajki. Sa bratom Wilhelmom objavio je Pepeljugu, Snjeguljicu, Trnoružicu, Ivicu i Maricu, i mnoge druge bajke.
 
20. rujna obilježava se Međunarodni dan čišćenja obale i mora 
 
20. rujna 1905. godine u Zagrebu je umro Vjenceslav Novak, hrvatski romanopisac, dramatičar, feljtonist, glazbeni kritičar i pedagog. Rođen je 11. rujna 1859. godine rođen u Senju. U hrvatsku književnost uveo je socijalne teme iz velegradskoga života te s mnogo simpatije opisivao život radničkih obitelji. Objavio je pripovijesti U glib, Nezasitnost i bijeda, Iz velegradskog podzemlja te roman Posljednji Stipančići. Umro je skrhan problemima mnogobrojne obitelji i napornim radom.

Najava događaja

04.08.2024 - Dužijanca u Mirgešu

Dužijanca u Mirgešu bit će proslavljena u nedjelju, 4. kolovoza, služenjem svečane svete mise u dvorani mjesne zajednice. Početak je u 18 sati.

04.09.2024 - Dužijanca u Đurđinu

Dužijanca u Đurđinu bit će proslavljena u nedjelju, 4. kolovoza, služenjem svečane svete mise u 10 sati u crkvi sv. Josipa Radnika.  U 19 sati će biti održana akademija Rič pod đermom, ove godine u sjećanje na Vericu Dulić. Bandašicino kolo počinje u 20 sati..

05.08.2024 - Likovna kolonija »Stipan Šabić«

Dvanaesti saziv Međunarodne umjetničke kolonije Stipan Šabić bit će održan od 5. do 10. kolovoza u Subotici, u prostorijama Doma učenika srednjih škola. Sudjelovat će četrnaest akademskih umjetnika iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Austrije, Mađarske i Australije. Svečanost zatvaranja, uz prigodnu izložbu nastalih djela, najavljena je za subotu, 10. kolovoza, s početkom u 19 sati. Organizator kolonije je HLU Croart iz Subotice.

08.08.2024 - Književna večer KD-a »Ivan Antunović«

Katoličko društvo Ivan Antunović poziva na obilježavanje dana Društva i književnu večer na kojoj će biti predstavljena knjiga mons. dr. Andrije Anišića SPOMENICA 2 – Ponovni pohod Hrvata Bunjevaca u staru postojbinu, Dužijanca u Mostaru – Obnova spomen-ploče iz 1933. Književna večer se održava u četvrtak, 8. kolovoza, s početkom u 19 sati u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici. Tijekom večeri bit će dodijeljene i nagrade Ivan Antunović zaslužnom pojedincu, udruzi i brojnoj obitelji.

12.08.2024 - Etnokamp u Subotici

Hrvatska čitaonica iz Subotice organizira Etnokamp za učenike osnovnoškolske dobi na hrvatskom jeziku. Ovogodišnji Etnokamp realizira se u razdoblju od 12. do 16. kolovoza u dvorištu Doma Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. 

Tema ovogodišnjeg etnokampa je Disnotor i prelo. Tijekom ovih pet dana učenici uče o svojoj povijesti, tradiciji i baštini Hrvata u Vojvodini kroz razne radionice koje su različitog karaktera (kreativno – manualna, glazbena, folklor, moderni ples, dramska, recitatorska, kuharska, duhovna, tradicijsko pjevanje i druge). Posljednjeg petog dana djeca će već tradicionalno prirediti prodajnu izložbu svojih uradaka te završnu priredbu na kojoj će pokazati što su naučila u kampu. 

Cijena petodnevnog aranžmana je 1.200 dinara, a prijave su na e-mail bernadica@gmail.com ili na broj telefona 069/1017090 do 2. kolovoza 2024. godine.

15.08.2024 - Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini

Prvi dio programa ovogodišnjega Ciklusa hrvatskog filma u Vojvodini održat će se u sklopu programa Tavankutsko kulturno lito od 15. do 17. kolovoza na Etno salašu Balažević u Tavankutu. Ulaz na sve projekcije je slobodan. 

Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini održava se u organizaciji Udruge Artizana iz Zagreba u partnerstvu sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, a ovaj program održava se u suradnji sa HKPD Matija Gubec i OŠ Matija Gubec iz Tavankuta.

Program:

15.08.2024. četvrtak, 19 sati

  • Čari naše škole, 4 min.
  • Šegrt Hlapić, dugometražni igrani film za djecu, Hrvatska, 2013., 102 min.

16.08.2024. petak, 20 sati

  • Duh u močvari, dugometražni igrani film za djecu, Hrvatska, 2006., 90 min.

17.08.2024. subota, 20 sati

  • Ivanova igra, dokumentarni film, Hrvatska, 2019., 50 min.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika