Arhiv tekstova
24.09.2004
Kako, molim?
HRVATI I SRBI KAO MANJINE
Nije fraza da hrvatska manjina kod nas i srpska u Hrvatskoj trebaju biti prednost, a ne teškoća. Obrazovanje na materinskom jeziku je bitna odrednica zaštite i razvoja identiteta manjina. Više manjina u Hrvatskoj, pokraj srpske i talijanska, formira svoje obrazovne institucije, i taj proces zaslužuje punu podršku i skrb matičnih država. Najavljuje se i formiranje škola od strane vjerskih zajednica, poput gimnazije u Zagrebu, koju će osnovati Srpska pravoslavna crkva. Što se tiče nastave povijesti za pripadnike srpske zajednice, u izradi je separat koji će se primjenjivati od početka iduće kalendarske godine. Istakao bih kako je ovdje pozitivno primljeno širenje mreže škola s nastavom na hrvatskom jeziku u Vojvodini. Milan Simurdić, veleposlanik SiCG u Zagrebu, Dnevnik, 19. rujna
HRVATI POZITIVNA IZNIMKA
Istraživanje je pokazalo kako pripadnici manjinskih grupa uglavnom smatraju, da trebaju imati građanska, a ne specijalna manjinska prava. Iznimka su samo vojvođanski Hrvati, među kojima trećina smatra da manjinama treba osigurati posebna prava. Ljudima nisu važna prava koja već imaju po zakonu. Traže samo građanska i odriču se manjinskih prava, zato što se boje da ne budu ugroženi u nečemu mnogo vitalnijem po život nego što je to zadovoljavanje kolektivnih potreba njihovih etničkih grupa. Kada su ugroženi ličnost i imovina, onda se zaboravlja na ugroženost etniciteta. Pripadnici manjinskih grupa su preplašeni.Vladimir Ilić, izvršni direktor Centra za razvoj civilnog društva, Danas, 17. rujna
ZVUČI POZNATO
Danas je pred nama da realnim sadržajem ispunimo okvir statusa nacionalne manjine koji je nominalno uži i nominalno zvuči skromnije (od statusa naroda), da vidimo koliko smo ga u stanju stvaralački popuniti, koliko smo se u stanju samoorganizirati i zaštititi naš identitet, koliko naša kulturna autonomija ima stvaralačkog i svakog drugog smisla, te da budem do kraja pojednostavljen, što su naši pisci u stanju napisati, a naši historičari interpretirati, kako bismo time potvrdili da razvoj ili tijek tog događaja od naroda u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj do nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj nije negativan. Čedomir Višnjić, predsjednik Srpskog kulturnog društva »Prosvjeta« i pomoćnik ministra kulture Republike Hrvatske, Pravi odgovor, 14. rujna
NEKA DRUGA VOJVODINA
Vojvodina nije ono što je bila prije petnaestak godina u bivšoj SFRJ – uzor skladnih međunacionalnih odnosa 27 nacija. Poslije raspada SFRJ i krvavih ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u kojima »Srbija nije sudjelovala«, u Vojvodinu se doselilo oko 400 tisuća ljudi, a još preko 200 tisuća njih ima status izbjeglice. Većina se naselila u kolonistička mjesta, ali i u etnički mješovite gradove i sela, čime je izmijenjena nacionalna struktura kako pokrajine, tako i tih mjesta. Posebno je promijenjena etnička slika u Srijemu, odakle je otišlo oko 30 tisuća Hrvata. Među mladićima koji su izbjegavali vojnu obvezu i bježali od bratoubilačkih ratova, ali i bijede i besperspektivnosti, bilo je i nekoliko desetina tisuća Mađara, koji su uglavnom otišli u Mađarsku i teško se i sporo vraćaju. Radovan Balać, Danas, 18. rujna
MEDIJIMA PROTIV NETRPELJIVOSTI
U francuskim medijima ovih dana mnogo se pričalo o slučaju Silvijane S. koja je osuđena na četiri mjeseca zatvora uvjetno i 12.000 eura odštete zbog toga što je nedavno odbila prodati svoje zemljište bračnom paru s arapskim prezimenom. Hamid B. i njegova supruga Odri dogovorili su se o kupovini zemljišta s jednom agencijom za promet nekretnina iz Grenobla. Kad je vlasnica došla u agenciju potpisati ugovor, pogledala je imena potencijalnih kupaca i uzviknula: »Ali, to je Arapin!«… Na kanalima državne televizije često se mogu vidjeti emisije koje govore o mješovitim brakovima i o odgajanju djece čiji roditelji pripadaju različitim religijama i kulturama. U televizijskim serijama i filmovima sve češće pojavljuju se glumci podrijetlom iz Magreba. U udžbenicima za učenje francuskog kao stranog jezika obvezno se bar jedan lik zove Amin ili Samir i obvezno je najbolji drug Žaka ili Pjera. Dnevnik, 19. rujna
DOBRO PITANJE
Ako smo za četiri godine poslije svrgavanja Miloševića doživjeli tri demokratske vlade, a malo demokratskih promjena, onda svi mi imamo ozbiljnog razloga zapitati se pred kakvom se to budućnošću nalazimo. Dragoš Ivanović, Republika, 1. do 30. rujna
