Arhiv tekstova
24.09.2004
Kako odoljeti genima i tradiciji
»Otkad se primjenjuje novi Zakon o sigurnosti prometa, upola je manje poginulih na cestama, prepolovljen je i broj prometnih nesreća te broj prekršaja u odnosu na isto razdoblje prošle godine«, tvrde u hrvatskome MUP-u. Bilanca prometnih nezgoda u 2004. godini, koja je i »natjerala« saborske zastupnike da izglasuju ovaj Zakon, zaista je crna. Tijekom prvih sedam mjeseci na hrvatskim se cestama dogodilo više od 51.000 prometnih nesreća, i u tim je nesrećama poginulo 380 ljudi – u prosjeku svakoga dana na cestama u Hrvatskoj poginule su dvije osobe. Uzrok najvećeg broja nesreća bila je prevelika brzina, a deset posto nesreća skrivili su vozači koji su u krvi imali više od 0,5 promila alkohola. Podatke o broju vozača koji su izazvali prometnu nesreću, a imali su u krvi tada dozvoljenih 0,5 promila alkohola, teško je provjeriti u cijelosti, kažu u hrvatskoj policiji. Ipak, poznato je da su samo u Zagrebu prošle godine takvi vozači izazvali ukupno 4.443 prometne nesreće.
Zakon o sigurnosti u prometu stupio je na snagu polovicom kolovoza sa svojim novim, rigoroznim i gotovo prijetećim odredbama. Bar za vozače. Tako je dugogodišnji MUP-ov slogan »Dok piješ, ne vozi« postao zapovijed. I dok većina građana odobrava visoke kazne propisane ovim Zakonom, sve je više onih koji se bune protiv toga što prije sjedanja za upravljač ne smiju popiti ni pola čaše vina. Gotovo svakodnevno od stupanja na snagu spomenutog Zakona, putem medija negoduju oporbeni saborski zastupnici, ugostitelji, obrtnici, vinari, sindikati pa i pojedini autoklubovi.
UGROŽENI TURIZAM: Među prvima pobunilo se lokalno katoličko svećenstvo, jer, kako pomalo laički piše don Živko Kustić za »Jutarnji list«, seoski župnici dnevno služe i po tri mise u različitim mjestima gdje ne mogu doći bez automobila, a prilikom vršenja službe ili mise konzumacija vina je neophodna.
»Hrvatska je odredbom od nula promila alkohola u krvi vozača napravila gaf prema turizmu jer time se mijenjaju kulturne navike turista koji dolaze iz zemalja u kojima je dopušteno 0,8 promila, primjerice Talijana i Francuza«, upozoravao je i predsjednik Hrvatske udruge restoratera Siniša Križanec. Novi Zakon neće mijenjati samo kulturne navike Talijana, Francuza i ostalih (avan)turista, već i domicilnog stanovništva. Iako Svjetski izvještaj o prevenciji ozljeda u prometu, kao jednu od preporuka navodi stvaranje preventivnih mjera u skladu s lokalnom kulturom i običajima. A kako Hrvati vole (kažu umjereno) uživati u alkoholu, pretpostavlja se da Zakon koji Zagorcima nije oprostio »gemište«, Dalmatince dok sjede za volanom uskratio za »bevandu«, neće naići na podršku javnog mnijenja.
I Hrvatska udruga hotelijera i restoratera osjetila se urgoženom i zatražila preispitivanje stvake od 0,0 promila, pojašnjavajući da se to negativno odrazilo na potrošnju ne samo alkoholnih pića nego i hrane u ugostiteljskim i hotelskim objektima. »Ako Zakon i dalje ostane na snazi u svom sadašnjem obliku, hotelijeri procjenjuju kako bi moglo doći i do većih, za sada još nesagledivih posljedica, poput smanjenja broja radnih mjesta u ugostiteljstvu i proizvodnji«, kažu u ovoj Udruzi.
PRAVO NA ČAŠICU: Među onima koji se nikako ne žele odricati »čaše vina nakon ručka« jest i predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Božidar Pankretić, član Hrvatske seljačke stranke. »Kada bih popio više od jedne čašice, ne bih vozio, a ako se bude registrirala i ta jedna čaša, što sumnjam, onda ću platiti kaznu«, rekao je Pankretić i najavio da će HSS zatražiti hitnu promjenu Zakona. Predjednik HSS-a Zlatko Tomčić najavio je prilikom posjeta 12. međunarodnom stočarskom, gospodarskom i obrtničkom sajmu u Gudovcu, kako je u skladu sa zahtjevima ugostitelja i vinara HSS organizirao potpisivanje peticije za vraćanje stare odredbe u Zakon o cestovnom prometu, kojom se dopušta vožnja s 0,5 promila alkohola u krvi. S tim u vezi također će, najavio je Tomčić, na idućem saborskom zasjedanju predložiti izmjenu te zakonske odredbe.
I dopredsjednik Liberalne stranke i gradonačelnik Osijeka Zlatko Kramarić među prvima je reagirao na novi Zakon. »Kao da se zaboravilo da je Hrvatska turistička zemlja te da je u Hrvatskoj, kao mediteranskoj i srednjoeuropskoj zemlji, kultura vina i piva nešto što pripada kulturnom kodu građana«, rekao je Kramarić, napomenuvši da se više pažnje treba usmjeriti na edukaciju, podizanje kulture u prometu i sigurnosti na cestama, a ne »problem rješavati na palijativan i ishitren način te požar pokušavati ugasiti kapaljkom«.
Pod sloganom »Pravo na čašu vina« na središnjem zagrebačkom trgu organizovano je potpisivanje prosvjedne peticije protiv odredbe o dopuštenoj količini alkohola u krvi. Organizatori, Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Zagreb i Udruženje ugostitelja Grada Zagreba, rekli su kako akcija ima isključivo ekonomski i gospodarski aspekt, nikakvu političku pozadinu. »Svjedoci smo kako turisti bježe iz Hrvatske iz banalnog razloga što ne smiju pogledati u čašu, a kamoli popiti decilitar vina za ručak. Pri tome dodaju, kako nisu došli na ljetovanje konzumirati domaću hranu, specijalitete sa žara ili ribu i sve to na kraju zalijevati vodom. A istodobno na svim propagandnim materijalima Hrvatska nudi dobru hranu i vrlo dobro vino«, objašnjavaju organizatori.
PREVELIKA BRZINA I LOŠA KONTROLA: Istraživanje koje je proveo hrvatski tjednik Globus povodom stupanja na snagu novog Zakona o prometu bavi se strategijom i odgovorom sedam najvećih hrvatskih pivovara, koje su lani prodale 3,7 milijuna hektolitara piva ili 85 litara po stanovniku. Proizvođači piva nemaju uglavnom ništa protiv novoga Zakona, smatraju kako će se ljudi ubuduće trebati bolje organizirati. Prema istraživanjima Strukovne organizacije pivovara Hrvatske 60 posto piva u Hrvatskoj konzumira se kod kuće, a od preostalih 40 posto čak 70 posto građani popiju u lokalnim kafićima u blizini mjesta stanovanja. Samo oko 12 posto ukupno popijenog piva konzumira se u klubovima do kojih većina ljudi dolazi automobilima. Hrvatski će proizvođači na tržište kao odgovor na »0,0 promila« pustiti više količina bezalkoholnog piva koje je, po njima, gotovo istog okusa, kvalitete, i koje već deset do petnaest minuta nakon ispijene pola litre »nestaje« iz organizma. Zaključak hrvatskih proizvođača bio je jednoglasan – »Hrvati će piti još više piva nego do sada, ali kod kuće« – svrstavajući takav slogan u veliki projekt svrstavanja hrvatske nacije među vodeće europske pivopije. Česi su trenutačno vodeći s popijene 163 litre po stanovniku, slijede Nijemci sa 121 litrom, pa Belgijanci s 96 litara. Hrvati s 85 popijenih litara po stanovniku i tendencijom daljnjeg rasta. Te brojke daleko premašuju Talijane koji godišnje popiju mizernih – 28 litara.
Biološki gledano, nula promila alkohola u krvi je gotovo nemoguće postići. Naime, prilikom probave hrane u crijevima stvaraju se različite vrste vrenja pri čemu nastaje alkohol. Taj alkohol ima i određenu metaboličku ulogu, i znanstvenici tvrde kako su ljudi, u čijem organizmu na taj način nastaje malo alkohola, skloniji depresiji.
Karmen Lončarek, autorica teksta »Vozi i pusti umrijeti« i sudionica »Projekta za nadzor i spriječavanje ozljeda u riječkoj regiji«, nalazi zanimljivu vezu između Hrvata kao loših vozača i istraživanja provedenog u Zagrebu po sasvim drugoj osnovi. »Jedno istraživanje sasvim drugog zdravstvenog područja vrlo jasno ilustrira problem vožnje u Hrvata. Radi se o Seksualnom zdravlju Zagrepčana 2003, istraživanju koje je pokazalo kako je, među onim muškarcima koji imaju neki spolni problem, najčešći problem prerane ejakulacije, što će reći – prevelika brzina zbog loše kontrole. Hrvati voze prebrzo i s lošom samokontrolom. Riječju: Hrvati su loši vozači. Dokaz? Hrvati pogibaju u prometnim udesima pet puta više nego u Švedskoj«, piše Lončarek za splitski Feral Tribune od 23. srpnja ove godine.
ČEKAJUĆI TRAJNU STABILNOST: Kao odgovor na »odluke arogantne vlasti« predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Radimir Čačić najavio je kako će, ukoliko ne dođe do nekih promjena, osnovati Fond iz čijih će se sredstava pokrivati naplata prekršaja za vozače koji imaju do 0,5 promila alkohola. Najavivši, da će fond imati proračun oko milijun kuna, Čačić je rekao kako je struka potvrdila da razina od 0,5 promila alkohola ne utječe na kvalitetu vožnje, te da bi odredba o 0,0 promila trebala vrijediti samo za mlade vozače.
Među rijetkima koji su nove odredbe Zakona pozdravili, pogotovo »fantomsku 0,0 stavku«, bila je Zajednica liječenih alkoholičara Zagreb, koja je u svome priopćenju upozorila da je alkoholiziranost jedan od najčešćih uzroka prometnih nereća, uglavnom s teškim i s smrtnim possljedicama. »Napokon u nečem prednjačimo u Europi, koja će uskoro, kao što je prešla s 0,8 na 0,5, prijeći i na 0,2 pa do potpune ništice«, stoji u priopćenju.
Ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić govorio je početkom rujna na nacionalnoj televiziji o evaluaciji i provođenju novoga Zakona i eventualnim izmjenama. »Tek kada napravimo analize, a to je najmanje za mjesec dana, možemo i mi biti predlagači izmjena Zakona«, istakao je Mlinarić, ocijenivši spekulacijama medijske najave o izmjeni, odnosno ukidanju zakonske odredbe o nula promila. Mogućnost ublažavanja zakonskog propisa, prema kojemu nije dopuštena niti najmanja količina alkohola u krvi vozača, najavio je premijer Hrvatske Ivo Sanader, ali tek ukoliko višemjesečno intenzivno praćenje stanja u prometu pokaže da je broj poginulih trajno smanjen. Sanader je istakao kako je Zakon ispunio svoj cilj i da je broj poginulih u srpnju i kolovozu ove godinu za polovicu manji u odnosu na isti period prošle godine. O negativnim reakcijama i zahtjevima da se tolerancija alkohola u krvi vozača vrati na 0,5, Sanader je kazao, kako je »Hrvatska demokratska država u kojoj svatko ima pravo na svoje mišljenje i da su takve akcije normalne«
