Arhiv tekstova
24.09.2004
Probijamo led i barijere
U posljednje vrijeme učestali su kontakti gospodarstvenika iz hrvatske zajednice u Vojvodini s kolegama u Hrvatskoj. Prošloga tjedna, poduzeća iz Vojvodine pojavila su se na zasebnom HNV-ovom štandu i na Jesenskom zagrebačkom velesajmu. O problemima u oblasti gospodarstva, te o institucionalnim i drugim vezama sa gospodarstvenicima u Hrvatskoj, razgovaramo sa Marinkom Prćićem, članom Izvšrnog odbora HNV-a zaduženim za gospodarstvo.
HR: Hrvatsko nacionalno vijeće se prvenstveno bavi pitanjima obrazovanja, kulture, informiranja i službene uporabe jezika. Otkud u HNV-u i oblast gospodarstva?
Istini za volju takvo pitanje se uvijek nameće, kada poslije razmišljanja o Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina i njegovim odrednicama, ne nalazimo mjesto u tom Zakonu, koje bi na bilo koji način doticalo materiju gospodarstva. Kada smo stvarali osnovnu koncepciju i polazišta na kojima ćemo graditi planove i ciljeve, svima je bilo jasno da se segment gospodarstva mora staviti i poseban tretman, jer je ono na ovim prostorima kod Hrvata bilo na marginama života, a bez gospodarstva teško da se može realno ulaziti u organizacijske poduhvate. Gospodarstvo u HNV-u mora se promatrati dakle iz ugla poticanja i stvaranja pretpostavki u poslovnim sferama a ne u smislu izvođenja konkretnih proizvodnih procesa. Poslovna politika u samoj funkcionalnoj strukturi HNV-a, koja po svojoj naravi spada u sferu gospodarstva, je također područje kojim se bavi ili treba baviti Odjel HNV-a za gospodarstvo i financije.
HR: Kako, dakle, funkcionira organizacijska i funkcionalna struktura unutar HNV-a, glede gospodarstva?
Organizacijska i funkcionalna struktura gospodarskog Odjela u HNV-u je precizno definirana u Osnovnom dokumentu Izvršnog odbora HNV-a, gdje se jasno vide relacije, vertikalna i horizontalna strukturalna povezanost i logika funkcionalne opravdanosti takve postavke. Gospodarstvo vodi član IO HNV-a zadužen za tu branšu i pod njegovim rukovodstvom se nalaze pročelnik Odjela za gospodarstvo i pročelnik Odjela za financije. U okviru odjela organizacijski se mogu formirati pododjeli ovisno od potreba i svrsishodnosti. Člana Izvršnog odbora HNV-a bira i imenuje Vijeće na prijedlog predsjednika IO HNV-a, a pročelnike odjela također imenuje Vijeće na prijedlog predsjednika IO HNV-a.
HR: Što su planovi i programi odjela za gospodarstvo i financije?
Hrvatsko nacionalno vijeće je na svojoj drugoj sjednici usvojilo osnovni dokument: »Plan i strategijski ciljevi IO HNV-a«, gdje se decidirano projiciraju najvažniji elementi funkcioniranja segmenta u organizacijskoj strukturi koji nose naziv gospodarstvo i financije. Ovdje treba posebno naglasiti da se u tom dokumentu nalaze teze koje trebaju pospješiti unutarnju poslovnu politiku HNV-a i pratiti financijske tokove u cilju uspješnijeg djelovanja Vijeća.
U odjelima za gospodarstvo i financije u Hrvatskom nacionalnom vijeću obavljaju se upravni i stručni poslovi i to: izrada prijedloga financijskog plana u skladu s naputcima predsjednika Vijeća i predsjednika Izvršnog odbora Vijeća, praćenje ostvarivanja donesenog financijskog plana; predlaganje proračuna za financiranje kulturnih djelatnosti i djelatnosti iz oblasti informiranja, uporabe jezika i naobrazbe, koje se namiruju iz državnog proračuna, a na prijedlog Vijeća i drugih ustrojstvenih jedinica Vijeća; izrada proračuna Vijeća, sukladno naputcima predsjednika Vijeća i Izvršnog odbora Vijeća; izrađuje i prati propise koji se odnose na financijske i računovodstvene poslove. I, dakako, na kraju dolazi do sastavljanja financijskih izvješća (kvartalnih i godišnjih); vođenje knjigovodstvenih evidencija i analitike.
U odjelima se prati izvršenje programa investicija u kulturi, financiranje ustanova i stručnih udruga u kulturi (institucija i KUD-ova), a također i u obrazovanju i informiranju.
Gospodarstvo i financije imaju ulogu približiti ideje i strategijske ciljeve realnim tokovima i pomoći njihovoj realizaciji s jedne strane, a s druge strane, prema čitavoj zajednici pružati potrebnu logistiku s ciljem poboljšati opće stanje u hrvatskoj zajednici.
HR: Kako ocjenjujete gospodarsku suradnju Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore?
Govoriti o suradnji između dvije države, koje su bile u vrlo napetim odnosima, zbog rata i poslije ratnih događanja, nije lako. Živimo u regiji Balkana, a Hrvatska i Srbija i Crna Gora su u susjedstvu, pa to sve utječe na specifičnost poteza, koji se oslikavaju u spomenutoj suradnji. Bilateralni odnosi su temelj na kojem počiva mogućnost suradnje. Obje države imaju pozitivan stav glede dobrosusjedskih odnosa. Mogućnosti razvoja suradnje gospodarstva u oba smjera je otvorena, a svaki pozitivan potez je od životnog interesa. Suradnja se otvara, gospodarske komore su u intenzivnim kontaktima, pa se vrlo brzo mogu očekivati i konkretni zapaženi rezultati.
Osim pojedinačnih izravnih ili neizravnih kontakata prava suradnja je u početnoj fazi. Pojedinci i firme su našli svoje interese, i to je dobro. Probija se led i barijere na bazi reciprociteta, uzak krug ljudi funkcionira u određenim sferama uz specifična pravila ponašanja. Na žalost, u tim sferama naših gospodarstvenika nema. Pošto smo upućeni jedni na druge, tu mislim na komplementarnost gospodarstva i prirodnih resursa, tek bi suradnja trebala da se pokrene. Od čega to ovisi, zna se: zakoni tj. carinska i fiskalna politika, funkcioniranje platnog prometa, pokretanje putničkog i teretnog prometa, otvaranje banaka, donijet će neophodnu sigurnost.
HR: U kojim je proizvodnim granama najintenzivnija suradnja, te koje regije s obje strane granice najbolje surađuju?
Mislim da se ne može govoriti o intenzivnoj suradnji ni u jednoj proizvodnoj grani. Po mom saznanju najintenzivnija suradnja se odvija u prometu poljoprivrednih i konditorskih proizvoda. Nedavna inicijativa župana vukovarsko-srijmskog Nikole Šafera da se povežu s gospodarstvenicima u regiji Vojvodine odnosno s djelovima Republike Srbije koji se graniče s Republikom Hrvatkom, jest put kojim treba ići, korak po korak.
HR: Postoje li neke pravne prepreke na putu uspostavljanja još kvalitetnije suradnje?
Liberalizacijom uvoza odnosno izvoza, koja je predviđena u iduće četiri godine, postupno će se po granama ukloniti zapreke koje su do sada bile kamen spoticanja. Budući da i Srbija i Hrvatska žele intenzivirati gospodarske tokove, i da su u prethodnim bilateralnim odnosima otvorili načelne mogućnosti, kvalitetna suradnja tek predstoji, a pravne zapreke se rješavati u hodu.
HR: Hrvatsko je nacionalno vijeće područje svojega djelovanja proširilo i na gospodarstvo. Što je do sada učinjeno i na koji se način HNV bavi gospodarskim ppitanjima?
HNV je nestranačko tijelo koje će jedinstveno i organizirano u interesu svih djelatnika naše zajednice stvarati preduvjete za povezivanje u oblasti gospodarstva. Objektivno je učinjeno malo, baze podataka koje su postojale su se u mnogome izmjenile i valja sačiniti nove. Nepovjerenje u dosadašnje institucije i ljude koji su sebi prikupljali poene se mijenja. Naš je zadatak da sve to prikupimo i povežemo i upravo tu nam može i mora pomoći Hrvatska gospodarska komora.
HR: U Beogradu postoji predstavništvo Hrvatske gospodarske komore. Kako surađuju HNV i to predstavništvo, te u čemu se ta suradnja ogleda?
Do sada je Hrvatska gospodarska komora u Beogradu bila samo prometnik u razmjeni poslova bez ikakvog utjecaja. Sada se to mijenja. Komora bi trebala biti na čelu svih inicijativa da organizira sastanke na svim razinama i bude inicijator mnogih promidžbenih akcija. Njen sadašnji direktor Goran Masnec se u potpunosti uklopio u novu ulogu, obilazi djelatnike u svim regijama i aktivno sudjeluje u tumačenju propisa. Spaja i potiče ljude, organizira sastanke s gospodarstvenim institucijama u Hrvatskoj.
HR: Jedno od otvorenih a vrlo aktualnih pitanja i u hrvatskoj zajednici na ovim prostorima je pitanje denacionalizacije. Koliko se po Vašem mišljenju može od države očekivati po tom pitanju?
Nije sporno da je denacionalizacija jedno od vrlo aktualnih pitanja koje direktno interesira veliki broj naših ljudi. Drugim riječima, mnogi članovi hrvatske zajednice očekuju od denacionalizacije rehabilitaciju imovinskog stanja, koje je beskrupulozno oduzimano u ne tako davnoj prošlosti na više načina a osobito nacionalizacijom. Po mom mišljenju država još uvijek iznalazi isprike kako bi izbjegla ovo pitanje. Nisam siguran da postoji dobra politička volja za ostvarivanje ovog osjetljivog problema.
HR: U SiCG se odvija vrlo značajan proces privatizacije. Postoje li konkretne naznake o tome koliko su tvrtke iz Republike Hrvatske zainteresirane za daljnja ulaganja u SiCG, budući da je poznato da su neke od njih već došle na ovdašnje tržište?
Što se privatizacije tiče, interesovanje postoji, ali još uvijek uz puno opreza. Uključivanje gospodarstvenika iz Republike Hrvatske u Vojvodinu i šire značilo bi mnogo i dalo bi osjećaj zaštite i sigurnosti našoj hrvatskoj zajednici, kako na polju gospodarstva, tako i u ostalim sferama.
HR: U organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća ove su godine gospodarstvenici iz Vojvodine jedinstveno sudjelovali na 80. Jesenskom zagrebačkom velesajmu. Kakvi su Vaši dojmovi i koliko je bilo zanimanja za tvrtke iz Vojvodine?
Uz pomoć Hrvatske gospodarske komore i uz angažiranje naših ljudi prvi put su gospodarstvenici iz Vojvodine sudjelovali na Jesenskom zagrebačkom velesajmu, jedinstveno u organizaciji HNV-a. Upravo je to uloga HNV-a odnosno njegovog odjela i odbora. Izvršni odbor HNV-a želi biti posrednik, organizirati ljude, animirati ih i dati šansu za realizaciju budućih poslova.
HR: Planira li se organizirano sudjelovanje hrvatski tvrtki iz Vojvodine na još nekim sajmovima u Hrvatskoj ili Srbiji?
Ovo je početak. HNV je osnovan, kao što sam rekao, prije godinu i pol dana i ovo su prvi koraci koji daju rezultat. Planira se izlazak na više manifestacija, širom Hrvatske, ali sve ovisi o interesima naših gospodarstvenika. S druge strane, očekujemo da se jave i gospodarstvenici iz Republike Hrvatske, i ponovno naglašavam da i oni mogu imati svoj interes ulažući u gospodarstvo SiCG.
HR: HNV je radio na uspostavljanju jedinstvene baze s podacima o gospodarskoj ponudi Hrvata iz Vojvodine. Dokle se s tim došlo i što sve čini tu ponudu?
Uspostavljanje jedinstvene baze podataka je preduvjet za dobro organiziranje tokova i bitnih segmenata u zajednici koji se tiču gospodarstva. Bazu podataka smo zamislili postaviti na suvremen način koristeći najnovija tehnološka dostigunuća u elektronskoj obradi podataka. I tu smo još na početku, ali u skoro vrijeme očekujemo još veće aktivnosti u gospodarskom ozračju i na taj način ćemo udovoljiti potrebama svih zainteresiranih. U formiranju baze podataka najaktivnije su Slavica Pejić i Manda Mačković.
HR: HNV je prisustvovao i organizirao nekoliko susreta gospodarstvenika iz Vojvodine i Vukovarsko-srijemske županije. Jesu li ti susreti dali vidljivih rezultata?
HNV koristi sve mogućnosti koje se pružaju, kako bi realizirali što više kontakata sa gospodarstvenicima iz R Hrvatske. Nedavni posjet u Vukovarsko-srijemsku županiji je samo dio tih aktivnosti. Susreti su očitovali želju za pronalaženje načina za realizaciju konkretnih poslova između partnera dvije države. To su bili početni kontakti, a sada slijedi nastavak i konkretizacija.
HR: Koliko ste vi zadovoljni rezultatima rada HNV-a i nadležnih odbora i odjela na području gospodarstva, te što smatrate prioritetima u daljnjem radu?
Od mene se, kao od člana Izvršnog odbora HNV-a, očekuju konkretni rezultati rada, no kao što sam do sada rekao, sve je još u fazi dogovaranja. Za sada moju ulogu u HNV-u doživljavam kao skroman doprinos općem dobru. U gospodarstvu se nije postiglo puno ali je pokrenuta masa ljudi koji će, siguran sam, imati snage za prave poslove. Zadovoljan sam jer vidim ispravne stavove i dobru volju kod svih gospodarstvenika da se uključe u rad za ostvarivanje zajedničkih interesa. Za mene osobno veliki posticaj u daljnjem radu daju nam svojom podrškom i entuzijazmom ravnatelj Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba Nikola Jelinčić i njegova uvažena pomoćnica Marija Hećimović, potpredsjednik Skupštine Grada Zagreba Vladimir Velnić i već spomenuti župan Nikola Šafer.
