Arhiv tekstova
24.09.2004
Nove poslovne veze i stara prijateljstva
Zagrebački velesajam, koji ove godine obilježava 95. obljetnicu postojanja, u okviru svoje 80. po redu jesenske manifestacije, okupio je i značajan broj tvrtki iz Srbije, među kojima su posebno mjesto imali gospodarstvenici iz Vojvodine. Zahvaljujući Odjelu za gospodarstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća, vojvođanska hrvatska poduzeća, najvećim dijelom iz Srijema i sjeverne Bačke, dobili su izložbeni prostor u okviru štanda Županijske gospodarske komore Osijeka, što im je omogućilo uspješnu promidžbu pred posjetiteljima Velesajma, potencijalnim poslovnim partnerima i kupcima. Nakon nekoliko dana ispunjenih susretima s gospodarstvenicima, ali i s predstavnicima hrvatske države, dojmovi su više nego povoljni. Štand HNV-a je očito bio zapažen, ostvareni su značajni poslovni kontakti, a zadovoljstvo sudionika na ovom sajamskom nastupu izazvao je svakako i posjet prvog čovjeka Republike Hrvatske, predsjednika Stipe Mesića, koji je nakratko bio gost subotičkih poduzetnika.
Koordinator nastupa subotičkih tvrtki Grgo Kujundžić ocjenjuje kako su ovako organiziranim sudjelovanjem na Zagrebačkom velesajmu Subotica i Osijek obnovili svoje staro prijateljstvo, koje nikad u biti nije ni bilo prekidano, već samo onemogućeno zbog proteklih događaja. »Za to smo zahvalni prije svega Hrvatskoj gospodarskoj komori i Županijskoj komori Osijeka, ali i Hrvatskom nacionalnom vijeću, odnosno Mandi Mačković i Slavici Peić Tukuljac, koje su potakle gospodarstvenike iz cijele Vojvodine da se pojave na Velesajmu«, kaže Kujundžić.
VRATITI STARO VRIJEME: Među izlagačima na štandu HNV-a našli su se tako i »Yucom« iz Tavankuta, »Total«, »Alea«, »Unipek«, »Suncokret«, »Agria«, »Agriplast«, »Salaš«, »Boš«, »Kolgrap«, »Velur«, »Eurocorn«, »Zrnomag«… Tu su bili obrtnici sa svojim alatima, tvrtke koje proizvode ekološku hranu, proizvođači ulja, konfekcionari, proizvođači ambalaže. Pojedini su poduzetnici, međutim, došli u osobnom aranžmanu, ne prezentirajući svoje tvrtke niti proizvode, već jedino u želji da se susretnu s drugim gospodarstvenicima i razmijene informacije. S hrvatske je strane također pokazan znatan interes za djelatnost i subotičkih i srijemskih tvrtki, a sastanak s vojvođanskim poduzetnicima imali su i predstavnici renomirane trgovinske kuće »Agrokor«, na kojem se razgovaralo o pospješivanju plasmana proizvoda s našeg područja u Hrvatsku.
No, i pored svih pozitivnih efekata ipak ostaje dojam, da su protekle godine neminovno ostavile svoj trag na gospodarskim vezama između nekadašnjih partnera. »Osjeća se ta velika vremenska udaljenost otkako su Vojvođani i Subotičani bili ovdje kao na domaćem terenu, kaže Grgo Kujundžić. To se vrijeme pokušava sada vratiti, ali one veze koje su postojale sve do 1990. godine skoro su u potpunosti nestale, što zbog privatizacije, što zbog promijenjenog sustava privređivanja. Sada se svakako moraju uspostavljati nove veze, eventualno preko tih starih, i sreća je što to doista lako ide. Svaki susret starih partnera nerijetko je obilježen emocijama, a iznad svega spremnošću da se pomogne u novim poslovnim kontaktima.«
EKO-ETNO PROJEKT: Te kontakte na ovogodišnjem Velesajmu nedvojbeno je obilježio i projekt »Eko-etno Hrvatska«, čiji je cilj potaknuti i proizvođače i kupce da se vrate izvornoj tradicijskoj proizvodnji koja postoji u ruralnim područjima, i također inspirirati njegovanje etno baštine Hrvatske. U tom kontekstu interes su pobudile one tvrtke iz Vojvodine koje nude zdravu, ekološki proizvedenu hranu po starim receptima. U okviru tog eko-etno projekta na Sajmu su se mogli susresti i prizori iz seoskog života, demonstriranje pripremanja hrane na starinski način, od meda, voća, povrća, mlijeka, i sve to ekološki, sa što manje tehnologije i što manje kemije. Bilo je tu i etno-motiva iz Pule, Rijeke, Međimurja, Slavonije, Posavine, ali i glazbe i pjesme iz bogate riznice hrvatske kulturne povijesti. No, nije izostalo ni interesiranje za ono, što mogu ponuditi gospodarstvenici iz Vojvodine, kad je riječ o tradiciji ovdašnje hrvatske zajednice.
Sumirajući svoje dojmove pri kraju Velesajma, većina izlagača ipak sa žaljenjem konstatira kako je ovogodišnja jubilarna sajamska priredba u izvjesnom smislu donijela i razočaranje. Bila je to, po ocjeni mnogih, znatno slabija manifestacija od dosadašnjih za proteklih desetak godina, s mnogo manje izlagača i očito manje elana. Jedan od razloga, koji bi mogao biti i presudan, internacionalne je prirode – suvremeni biznis, naime, zahtijeva bržu komunikaciju nego što je donosi sajamski događaj. Internet tu svakako dobiva bitku nad svim sajmovima, i takvi vjetrovi modernih vremena očito prijete i marginaliziranju nekada moćne gospodarske promidžbe, što ju je desetljećima omogućavao Zagrebački velesajam.
