Arhiv tekstova
24.09.2004
Za Europu bez većina
Hrvatska matica iseljenika i njezin Odjel za hrvatske manjine u sklopu svojih djelatnosti svake godine tradicionalno organizira manifestaciju na kojoj se u Zagrebu predstavljaju hrvatske manjine iz Europe. Ove godine slavi se prvi veliki jubilej – 10. Tjedan hrvatskih manjina. Tom prigodom upriličen je tjedni program koji ima za cilj predstaviti kulturne, znanstvene i zabavne sadržaje hrvatskih manjinskih zajednica iz Austrije, Italije, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i SiCG, koje vise od stoljeća nastanjuju dotična podrucja.
Manifestacija se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, koji je sudjelovao svečanom činu otvorenja. Pored njega među uzvanicima bili su ministrica za europske integracije Kolina Grabar– Kitarović, zamjenik gradonačelnice grada Zagreba Milan Bandić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Nikola Jelinčić, kao i predstavnici diplomatsko-konzularnih predstavništava RH, te brojni predstavnici grada Zagreba.
SLIJEDITI VELIKE IDEJE EUROPSKOG UJEDINJENJA: U svom uvodnom izlaganju, pozdravljajući sve okupljene hrvatske manjinske zajednice, predsjednik RH Stjepan Mesić obratio se riječima: »Europska budućnost biti će ujedinjena oko ideje europskog zajedništva, ali ona će biti bogata kulturnim osobitostima svih europakih naroda. U toj Europi u stvari nitko neće biti većina. Europsko ujedinjenje sada po prvi puta doista znači ispunjenje ideja vaših predaka o nacionalnom projektu hrvatske samostalnosti. Upravo udružena Europa omogućit će svim hrvatima da žive u ukupnom svom kulturnom području. Zbog toga i u takvom poimanju ujedinjene Europe, vi pripadnici nacionale manjine u okolnim zemljama postajete nosioci suradnje vaših domova i vaše nacionalne matice«. Te je dodao: »Izražavam potporu RH u djelovanju svih aktivnosti i društava u okviru Hrvatske matice iseljenika, te svečano izražavam da će RH podupirati sve vaše buduće aktivnosti koje će slijediti velike ideje europskog ujedinjenja i očuvanja kulturnih osobitosti Hrvatske«.
SVEČANO OTVARANJE MANIFESTACIJE: Priredba svečanog otvorenja osmišljena je tako da predstavi dio kulturnog nasljeđa svake manjinske zajednice. To je prigodnim programom propratio zagrebački folklorni ansambl »LADO«. Predstavnik iz SiCG na otvorenju bio je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća mr. Josip Ivanović. U kratkom obraćanju pozdravio je sve nazočne: »Sa čuvstvima u srcu donosim vam pozdrave iz zemlje iz koje dolazim, pozdrav od ponosnih Bunjevaca sa sjevera Bačke, pozdrave od podunavskih Šokaca, pozdrav od srijemskih Hrvata koji su se podosta napatili u Domovinskom ratu, pozdrave od beogradskih Hrvata koji se sve više i smjelije javljaju i organiziraju, pozdrave od svih Hrvata Republike Srbije. Vjerovali ili ne, samo jedna općina jugoistočno od Beograda nema niti jednog Hrvata. Donosim vam pozdrave iz Janjeva, predivne enklave koji su prije dvije godine proslavili 700. godišnjicu svog suživota na tim područjima i donosim pozdrave od jedne male zajednice iz Banata iz Starčeva«:
PROBLEMATIKA I STATUS MANJINA: Pored kulturnog i zabavnog programa Tjedan je organizirao i znanstveni skup na temu »Hrvatske manjine i Europa«. Forum je okupio predstavnike Ureda predsjednika, Vlade RH, ministarstava, nevladinih udruga, među kojima su između ostalih bili nazočni predsjednica Pododbora za hrvatske nacionalne manjine u europskim državama Hrvatskog Sabora Ivana Sušec– Trakoštanec, te načelnik odjela za hrvatske manjine Ministarstva vanjskih poslova Andrija Jakovčević. Bilo je to mjesto dijaloga hrvatskih manjina i domovine Hrvatske, na kojem se aktualizirala i razmatrala problematika i status manjina. Skup je vodio međunarodni stručnjak za prilagodbu zemalja kandidata za EU, dr. Neven Šimac. Obzirom na temu, ponajviše je bilo govora o europskim integracijama, te socijalnom položaju i građanskim pravima manjina u okviru EU i izvan nje. Manjine ne spadaju u područja nadležnosti EU, iako valja naglasiti, da poštivanje prava manjina izričito stoji među kriterijima za pristup EU. Pored ovoga zanimljivo je napomenuti i Europsku povelju lokalne samouprave koju od bivših jugoslavenskih zemalja još jedino nije ratificirala SiCG. U SiCG ministar za nacionalne manjine Rasim Ljajić nije izvršio ni zakonski utvrđenu obvezu formiranja Saveznog savjeta za nacionalne manjien. Nju je tek prije tjedan dana oformio premjer Vojislav Koštunica nakon ekstremnih nacionalnih slučajeva u Vojvodini.
HRVATI U VOJVODINI: O tim i drugim problemima Hrvata u SiCG govorio je mr. Josip Ivanović, te predsjedatelj Foruma hrvatskih institucija i organizacija dr. Andrija Kopilović. Dotičući se problematike Hrvata u Vojvodini mr. Ivanović je stavio naglasak na povijesne poteškoće njihovog samoorganiziranja. Razlozi toga su, kako on zaključuje, slabo izgrađena suvremena nacionalna svijest, slaba izgrađenost mikrostrukture zajednice, nedostatak profilirane intelektualne elite, te nespremnost participiranja u pravima manjina koja su već i danas postignuta i stoje na raspolaganju. Po njemu, kako navodi, dva ključna momenta u pogledu budućnosti vojvođanskih Hrvata jesu sagledavanje vlastitog naslijeđa i konkretnih društvenih uvijeta u kojima se živi, te pitanje procesa stabilizacije i pridruživanja EU, gdje je, dodaje: »…naša država još uvijek na samom početku tih procesa, a na samom začelju europskih država.«.
Kada govorimo o nacionalnim manjinama interesantno je napomenuti kako je broj Hrvata koji žive u domovini približno jednak njihovom broju u dijaspori.
Najveći broj autohtonih Hrvata živi upravo u SiCG. Tu je bitno spomenuti veliki egzodus tijekom MIiloševićeva režima, kada je u progonstvo otišlo oko 40 tisuća Hrvata. Tako prema posljednjem popisu iz 2002. godine u SiCG živi oko 80 tisuća Hrvata.
Ono što je poruka Tjedna hrvatskih manjina jest prioritet i poimanje ujedinjene Europe, kada će državljanin biti građanin prije svega i kada ćemo svi biti pod istim ‘krovom’.
