Arhiv tekstova
24.09.2004
Tema o znamenitom biskupu Budanoviću
Časopis za književnost, umjetnost i znanost »Klasje naših ravni«, koji uređuju Viktorija Grunčić, kao glavni i odgovorni urednik, i uredništvo koje čine Marko Kljajić, mr. Lazar Ivan Krmpotić, Kalman Kuntić, Lazar Merković, Milivoj Prćić, Đuro Rajković, Vojislav Sekelj i Ljudevit Vujković Lamić, u broju 5. -6. za 2003. godinu donosi tematski blok o Zadužbini biskupa Budanovića, uz priloge aktualne književne proizvodnje.
U novom svesku »Klasja« objavljene su pjesme Stjepana Blažetina, Milovana Mikovića, Roberta G. Tillyja, Viktorije Grunčić i Branke Rajković, kao i proza Milivoja Prćića, Petra Vukova i Istvána Örkénya. U radu »Kronologija kroza životopis & opus mu« Krunoslav Pranjić piše o Antunu Gustavu Matošu, dok o hrvatskoj dijalektologiji piše Sanja Vulić u radu »Metodologija uvrštavanja frazema u veliki sintetski rječnik izvornih čakavskih govora«.
ZADUŽBINA BISKUPA BUDANOVIĆA: Tema ovoga broja sadržana je u bloku o Zadužbini biskupa Budanovića, koji otvara tekst Josipa Temunovića »Osvrt na znanstveni skup o biskupu Lajči Budanoviću«. Znanstveni skup koji je održan listopada 2003. godine u Subotici, samo je jedan od događaja u širem projektu o biskupu Budanoviću koji je inicirao i razradio Josip Temunović. Ovaj tematski blok otvara rad dr. Nikole Škalabrina »Crkveno-pravni položaj Zadužbine Lajče Budanovića« u kojemu dr. Škalabrin piše o važnim pravnim aktima za ostvarenje Zadužbine: Izvodu iz zapisnika Senata crkvenih općina u Subotici, sa sjednice 26. lipnja 1933., Osnovnom listu izdanom 1941., i Oporuci biskupa Budanovića napisanoj 1942. Slijedi rad dr. Đure Hranića »Crkvena i kulturološka vrijednost Zadužbine biskupa Budanovića«, dok mr. Lazar Ivan Krmpotić u svome radu »Eklezijalno i kulturološko značenje Zadužbine biskupa Budanovića« među ostalim piše: »Biskup Budanović, čovjek dobre vjere, ali i čovjek koji je vrlo realno stajao u ovozemaljskoj stvarnosti dobro je znao da duhovne i kulturne vrijednosti moraju imati svoju solidnu materijalnu podlogu. Duboko je bio svjestan da je njegov narod na ovim prostorima manjinski i da mu u duhu evanđeoskih načela i u duhu ćirilo-metodijske baštine treba osigurati sva prava koja imaju i veliki narodi, pa upravo iz tih razloga osigurava svom narodu materijalnu podlogu za taj duhovni, kulturno-prosvjetni razvoj«.
Ovaj dvobroj »Klasja« donosi još i tekstove Jasne Kulešević Ivančić »Razmišljanja u povodu znanstveno-duhovnog skupa o Ani Gabrijeli Šabić«, Antuna Kovača »Zlatno doba naše župe«, dr. sc. Matije Evetovića »Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata«, Branke Rajković »Slijedeći tradiciju«, Viktorije Grunčić »Moje slike, moji snovi«, kao i Kalendar događaja za srpanj-prosinac 2003. koji je zabilježio Lazar Merković.
