Arhiv tekstova
24.09.2004
Latas - inapirator za pisce
20. rujna 375. godine prije Krista rođen je Aleksandar Veliki. Otac Filip ostavio mu je odlično organiziranu i motiviranu vojsku i Aleksandar je krenuo u osvajanja i širenje grčke kulture. Nakon osvajanja Perzije, tj. cijele Mezopotamije, Iranskog visočja i Bliskoga istoka, Aleksandar je osvojio Egipat te krenuo do granica Kine, a odatle prema Indiji. Tu mu je vojska otkazala poslušnost i on se vratio u Mezopotamiju, gdje je ubrzo i umro.
Aleksandar je na čelo pokorenih država postavljao sebi odane ljude, većinom vojskovođe. U zemljama koje je osvojio, osnivao je gradove, kulturna, upravna i trgovačka središta u kojima su se isprepletali različiti jezici i kulture. U gradovima su osnivane knjižnice (najpoznatija je bila u egipatskoj Aleksandriji) u kojima je prikupljano sve tadašnje znanje. Budući da je cijelim ovim razdobljem dominirala grčka kultura, nazivamo ga razdobljem helenizma (ime Heleni Grcima su dali Rimljani). Nakon Aleksandrove smrti njegovo se carstvo raspalo, a nove države (diadohe), sada neovisne, postale su gospodarski i kulturno vrlo snažne.
20. rujna 1519. godine Fernand Magellan je krenuo prema Indiji, ali ploveći prema jugozapadu. Doplovio je do istočne obale Južne Amerike i slijedeći ju otkrio je morski prolaz koji je po njemu nazvan Magellanovim prolazom. Prolazak kroz njega bio je vrlo težak – pet tjedana bjesnjele su oluje. No nakon toga Magellan je uplovio u novi ocean, koji je zbog njegove mirnoće tijekom višemjesečne plovidbe nazvao Tihim oceanom. Ploveći Tihim oceanom, Magellan i njegovi mornari tri mjeseca nisu vidjeli kopno i iscrpli su sve zalihe, no tada su stigli na otočje koje su prema Filipu, sinu španjolskoga kralja Karla V., nazvali Filipinima. U sukobu s domorocima Magellan je na Filipinima poginuo. Nastavivši putovanje prema zapadu, njegova je posada ploveći Indijskim oceanom stigla u Afriku. Oplovivši je, samo se osamnaest preživjelih mornara 1522. godine vratilo u Portugal. Magellanova je ekspedicija dokazala da je Zemlja okrugla, pa je ubrajamo među najvažnija putova-nja u povijesti čovječanstva.
21. rujna 1922. rođen je u Zagrebu Vladimir Ružđak, operni i koncertni pjevač, skladatelj i glazbeni pedagog, operni redatelj i prevoditelj. Umro je u Zagrebu 9. listopada 1987. godine. Nastupao je najvećim opernim pozornicama svijeta, a radni elan (prosječno je imao stotinu nastupa na godinu, sedamdesetak opernih i tridesetak koncertnih, to znači svaki treći dan na pozornicama Hamburga, Berlina, Moskve, Londona, Tokija, New Yorka, San Francisca ili Zagreba) te kvaliteta izvedbi uvrstili su ga među najznačajnije baritone svijeta.
21. rujna 1938. godine u Zagrebu je umrla hrvatska književnica Ivana Brlić – Mažuranić. Rođena je 18. travnja 1874. godine u Ogulinu. Stvorila je niz nezaboravnih likova i postala još za života antologijskim dječjim piscem. Malik Tintilinić, Regoč, šegrt Hlapić, ribar Palunko samo su neki likovi iz opusa najprevođenije hrvatske književnice za djecu.
24. rujna 1887. godine u Đelekovcu rođen je Mihovil Pavlek Miškina, hrvatski književnik. Premda je imao tek elementarno obrazovanje, Pavlek se odlikovao jasnoćom izričaja te snagom percepcije za društvene probleme seljaka. Govorio je kako je on seljak-pisac, aludirajući na sve snažniji utjecaj naivnoga slikarstva nasuprot tada jalovoj akademštini, koja je utonula u malograđanštinu te se formalizirala. Najvažnija su mu djela Trakavica i Krik sela. U Drugom svjetskom ratu odbio je sudjelovati u radu ustaškoga sabora te je poslan na robijanje u koncentracijske logore gdje je sreo svu užas totalitarne ideologije. Ubijen je 21. lipnja 1942. u koncentracijskom logoru Jasenovac.
24. rujna 1806. rođen je u Janjegori pored Plaškoga Mićo Latasović. Kao mladić, zaljubio se u Sidu, kćer Đoke Brkljačića, koja je već bila je zaručena. Nakon sukoba s njenim zaručnikom, kojeg je Latasović ubio, pobjegao je iz Like u Bosnu. Zaposlio se u konjušnici nekoga bosanskoga plemića te mu postao učiteljem djece. Ubrzo se nametnuo slugama i agi koji ga je preporučio bogatijim plemićima. Primivši islam počeo je njegov uspon na društvenoj i državnoj ljestvici. Ne više Mićo Mihajlo Latasović, već Omer Latas, ubrzo je postao miljenik vidinskoga paše, koji je poliglotu i izvrsnoga organizatora preporučio velikom veziru, predsjedniku vlade. Ovaj ga, uvjerivši se u Omerove sposobnosti preporučio caru, koji ga je imenovao osobnim učiteljem prijestolonasljednika, kasnijeg sultana Abdul-Medžida. Taj ga je sultan proglasio pašom i on je uskoro postao mušarom, maršalom, te velikim vezirom. Odlikovao se junaštvom premda je njegova glavna snaga bila u nepogrešivom odabiru taktike – Omer je nastojao dobro upoznati svoje protivnike te otkriti njihove slabe strane. Uspješno je ratovao protiv Rusa u Krimskom ratu te je ugušio sve separatističke pokrete, pa i pokret Ali-paše Rizvanbegovića, hercegovačkoga paše. Premjestio je sjedište Bosanskoga pašaluka iz Travnika u Sarajevo. Umro je u Carigradu 18. travnja 1871. godine. Inspirirao je svojim pustolovnim životom mnoge pisce i dramatičare, među njima i Ivu Andrića
28. rujna 1898. godine rođen je u selu Raklju ponad Raškoga zaljeva u Istri Mijo Mirković, »težak, ribar, mornar, akademik, pjesnik, prvi Rakljan ki je napisal 50 knjig«, piše na njegovoj nadgrobnoj ploči. Umro je u Zagrebu 17. veljače 1963. godine. Prvu je pjesmu sročio u devetoj godini, a od gimnazijskih dana publicira u raznim časopisima. U devetoj je godini počeo zarađivati radeći na brodovima, a bio je kamenolomac i miner, radnik na željezničkoj pruzi u Moravskoj, tiskar, novinar i urednik lista u Puli te dopisnik domaćih i inozemnih listova. Najvažnija su mu djela »Matija Vlačić Ilirik (Flacius) », monografija o hrvatskom i europskom latinistu i reformatoru XVI. stoljeća, »Dragi kamen«, zbirka čakavskih pjesama, »Tijesna zemlja«, roman, »Stara Pazinska gimnazija« i »Puna je Pula« monografije, te znanstvena studija »Doba manufakture u Hrvatskoj«. Na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. godine bio je vođa delegacije koja je znanstvenim argumentima izborila međunarodno priznanje sjedinjenja Istre s Hrvatskom
