Arhiv tekstova
25.04.2003
Kako, molim?
TKO JE KOME MIO
Za razliku od Hrvata, Srbi ne vole jedni druge. Dr. Zoran Milivojević, psihoterapeut, »Blic«, 17. travnja 2003.
»ČIČA« NE]E U ZAGREB
U Zagreb nisam išao zbog svoje tetovaže Draže Mihajlovića na levoj ruci. Što se mene tiče, ja tamo nikada i neću da idem. Milan Gurović, košarkaš, »Svet«, 17. travnja 2003.
POŽELJNI TURISTA
Bilo bi lijepo kad bi g-đa Del Ponte sljedeći put u Hrvatsku došla kao turist. Ivica Račan, premijer RH, »Vjesnik«, 17. ožujka 2003.
PRERANO ZA BRČKANJE
Taj sretan trenutak još nije došao jer još ima istraga koje se moraju provesti i optužnica koje se moraju podići. Karla Del Ponte, haaška tužiteljica, u odgovoru na turističku ponudu, »Vjesnik«, 17. ožujka 2003.
FEDERALIZACIJA, PA ŠTO?
Nema razloga za strah od federalizacije Srbije, jer regionalizacija nije to. S druge strane, šta fali federalizaciji? Nije ona opasna ili negativna po državu. I Amerika je federalna, ima 50 država i to joj ne smeta da bude jedinstvena i moćna. Švajcarska ima kantone, Italija i Španija imaju i pokrajine i regije i republike, Nemačka ima pokrajine, i sve to funkcioniše tako da su to najrazvijenije zemlje Evrope. Praksa najrazvijenijih zemalja dokazuje da je regionalizacija najbolji i najefikasniji način organizovanja i razvijanja države. Ne smeta jedinstvu i nema veze sa separatizmom. Države koje su imale nevolje sa separatizmom rešavale su ga na taj način što su tim regijama, pokrajinama, republikama davale veća ovlašćenja i mogućnost da same uređuju svoje odnose i odlučuju o svojoj sudbini. Time su sprečavale separatističke ideje i pobeđivale ih. Mile Isakov, potpredsjednik Vlade RS, »Dnevnik«, 20. travnja 2003.
IZ RUKE U RUKU
Budućnost Bošnjaka više ne zavisi od dobre ili loše volje srpskog ili crnogorskog naroda jer je od pre neki dan sve u rukama Evrope i Amerike. Sulejman Ugljanin, šef koalicije Lista za Sandžak, lokalna Regionalna TV iz Novog Pazara, 19. travnja 2003.
NEŽELJENA USPOREDBA
Neki analitičari mi sugeriraju da ne bi bilo loše kad bi se hrvatska policija malo »srbizirala«. Moram priznati da sam bio iznenađen takvom konstatacijom i sugestijom. Zbog čega? Ne vidim niti jedan razlog ili element koji bi me naveo da se kompariram sa Srbijom. Ne samo u borbi protiv kriminala, nego i u bilo kojem drugom procesu. Skloniji sam usporedbama s Austrijom, Njemačkom i drugim zapadnoeuropskim zemljama. Ako se uzmu podaci o broju ubojstava i broju riješenih najtežih kaznenih djela, onda smo po tim statističkim podacima daleko bliže Njemačkoj nego Srbiji. Evo opet jedan službeni podatak — stopa razriješenosti ubojstava, uzimam njih jer je riječ o najtežem kaznenom djelu, u Srbiji se kreće na oko 65 posto, u Hrvatskoj je iznad 95 posto, u Njemačkoj 94 posto, a u Mađarskoj oko 89 posto. Šime Lučin, ministar unutarnjih poslova RH, »Slobodna Dalmacija«, 19. travnja 2003.
NIKUD BEZ ČASTI
Vojvodina je tradicionalno u emociji i svesti svakog Crnogorca doživljavana kao simbol bogatijeg života i drugačijeg, razvijenijeg i tolerantnijeg sveta. Mnogi Crnogorci su svojevremeno u Vojvodini našli svoj dom i časno doprinoseći njenom ukupnom razvoju prenosili istovremeno i ljubav i poštovanje prema novom zavičaju i na nas u Crnoj Gori. Milo Đukanović, crnogorski premijer, »Blic«, 19. travnja 2003.
