Ne­ma ne­va­žnih pi­ta­nja

25.04.2003

Nema nevažnih pitanja

Veteran raznih akcija emancipacije Hrvata u Subotici Lazo Vojnić Hajdu, ovih dana stupio je na svoju novu dužnost. Kao predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća preuzeo je jednu od najvažnijih uloga među vojvođanskim Hrvatima. Što se dosadašnjeg političkog angažmana tiče, sadašnji odbornik i nekadašnji potpredsjednik Izvršnog odbora SO Subotica, te šef protokola, jedan je od utemeljitelja HKUD »Bunjevačko kolo«, član osnivač Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, zatim Hrvatskog narodnog saveza, predsjedatelj Foruma hrvatskih institucija i organizacija u Vojvodini, predsjednik Organizacijskog odbora »Dužijance« i »Velikog prela«.

HR: Je li sadašnji sastav Izvršnog odbora HNV konačan ili postoji mogućnost za njegovo proširenje za još neke specifične oblasti?

Izvršni odbor HNV-a je tijelo Vijeća nastalo temeljem Statuta. Članovi Izvršnog odbora su zaduženi za određene oblasti djelovanja koje su definirane Zakonom. To je sada tako. Da li se to može mijenjati – može, a ja bih dodao još i da treba. Usvajanjem Statuta, Hrvatsko nacionalno vijeće se nije zatvorilo u nekakvu formu, niti se je namjeravalo ograditi od vanjskog utjecaja.

Budući da nemamo nikakva iskustva u radu, naša polazišta su definirana spomenutim dokumentima i toga ćemo se držati. Statutom je predviđen Odbor za Statut, kao stalni odbor Vijeća, koji permanentno prati funkcionalnost normativnih akata i Statuta Vijeća, te u slučaju potreba predlaže izmjene i dopune statuta i drugih akata, pa samim tim može otvoriti i nove specifične oblasti djelovanja u funkcionalnom i organizacijskom smislu, koje ćemo onda sigurno prihvatiti.

HR: Obrazovanje je u ovom trenutku najaktualnije pitanje, s obzirom da je upis djece u tijeku. Ima li dovoljno vremena da se naprave potrebni preduvjeti za normalno funkcioniranje školstva na hrvatskom jeziku u drugim razredima?

Ne znam koje je najaktualnije pitanje, ali znam da nema nevažnih pitanja. Skrb oko obrazovanja biti će trajna aktualna zadaća resornog ministarstava Vijeća. Na čelu djelokruga rada u obrazovanju nalazi se čovjek, koji je prišao ovom poslu profesionalno, koji je pokazao u prethodnom periodu vrlo visok stupanj poznavanja problematike obrazovanja i prava na školovanje na hrvatskom jeziku, kao i veliku spremnost i zauzimanja oko upisa djece, formiranja odjeljenja i osiguranja udžbenika – knjiga na hrvatskom jeziku u školama gdje postoji dobra volja i potreba otvaranja hrvatskih razreda. Preduvjeti za normalno funkcioniranje školstva na hrvatskom jeziku u drugim razredima se teško rađaju. Moramo biti svjesni da se jaz od nekoliko decenija u oblasti obrazovanja na hrvatskom jeziku u SCG, ne može premostiti u kratkom roku. IO HNV postoji tek nekoliko dana. Organizacijski pristup u oblasti obrazovanja nije bio uočljiv u bliskoj prošlosti, niti je ostavio otvorena započeta rješenja. Izvršni odbor u djelokrugu rada obrazovanja u vrlo kratkom roku pristupit će sistematskom rješavanju potreba u sferi obrazovanja. Tu predstoji mukotrpan, stručan i sveobuhvatan rad, koji mora biti podržan od svih struktura u hrvatskoj manjinskoj zajednici, a dakako i od državnih organa. Aktivnosti ćemo započeti odmah. Odjel za školstvo treba izraditi niz projekata, počevši od projekta u oblasti predškolske naobrazbe pa sve do projekata u oblasti srednjoškolske naobrazbe i studentskih pitanja kako bi u startu imali jasna opredjeljenja za usmjeravanje energije ka ostvarivanju ciljeva. Ne smijemo dozvoliti da zbog nečinjenja ili neznanja budemo prepušteni stihiji i inerciji. Na to nemamo pravo.

HR: Kako će IO HNV sudjelovati u kampanji za upis djece u prve razrede na hrvatskom jeziku?

Mislim da se djeca ne trebaju upisivati u hrvatske škole na temelju određene kampanje. Upis mora biti jedan promišljen, dobro osmišljen posao, bez improvizacije, a pogotovo ne stihijski. Opredjeljenje na upis u hrvatske razrede treba proisteći iz svijesti roditelja i djece, svijesti o pripadnosti hrvatskom narodu. Izvršni odbor će u svojim programima i projektima imati ugrađene aktivnosti za postizanje upravo tog cilja: svijest o nacionalnoj pripadnosti. Upis djece u prve razrede na hrvatskom jeziku počeo je prošle godine. Zahvaljujući Saveznom zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, mi Hrvati priznati smo kao nacionalna manjina i tek sada participiramo pravo na školovanje na materinjem jeziku i crpimo ostala prava iz posebnih zakona koji se odnose na obrazovanje. Drago mi je saznanje da u našoj zajednici postoji dosta velik angažman u animiranju djece za upis u prve razrede. Događaju se aktivnosti koje direktno ili indirektno potiču i hrabre djecu i roditelje na slobodno i dragovoljno opredjeljivanje za upis u hrvatska odjeljenja. Izvršni odbor je u nekom dijelu preko svojih članova već sada nositelj tih aktivnosti, a u narednom periodu sačinit ćemo određena snimanja stanja na terenu, sistematizirati rezultate, ugraditi ih u srednjoročne u dugoročne programe i tako djelovati.

HR: Kakvim informacijama raspolažete o zainteresiranosti za upis djece u odjeljenjima na hrvatskom nastavnom jeziku iz drugih krajeva Vojvodine?

Prekratko je vrijeme (nekoliko dana) rada Izvršnog odbora, da bih mogao na ovo pitanje meritorno odgovoriti. Informacije sa kojima raspolažem nisu baš toliko obeshrabrujuće, da bi se morali razočarati. Hrvati u Vojvodini očekuju, s pravom, našu aktivnost i podršku, a ja se nadam da će je ubrzo i dobiti. Izvršni odbor Hrvatskog nacionalnog vijeća zato i postoji da pruži sveobuhvatnu potporu interesima svih Hrvata u Vojvodini, a dakao i u cijeloj državi.

HR: Kako će izgledati rad IO HNV? Hoće li postojati ured koji će zainteresirani moći svakodnevno kontaktirati, ili će to biti samo rad po sjednicama?

Statutom je određeno sjedište HNV u Subotici, u Preradovićevoj ulici broj 4. Na toj adresi je Hrvatski kulturni centar »Bunjevačko kolo«. Podrška koju HKC »Bunjevačko kolo« daje HNV-u je od osobitog značaja, jer da te podrške nema, HNV bi bio u velikoj i dugoj neizvjesnosti glede poslovnih prostorija. Oslanjajući se na rečeno, Izvršni odbor HNV-a će imati svoj ured zajedno sa Uredom HNV-a, gdje će zainteresirani moći svakodnevno kontaktirati. Uređivanje kancelarija je u tijeku i čim budu spremne i useljene, izvijestiti ćemo javnost o tome.

HR: Da li su rukovodeće funkcije u HNV i IO profesionalne ili volonterske?

Temeljem Statuta sve funkcije u HNV-u i funkcije u Izvršnom odboru su volonterske. Profesionalno će raditi Ured HNV-a i predsjednik Izvršnog odbora, čim se za to stvore uvjeti, a dotle je sve na volonterskoj osnovi. Nadam se da će sve strukture, od kojih će u mnogome ovisiti budućnost ovakvih institucija, razumjeti obvezatnost profesionalizma u radu, te financijski podržati i potvrditi takav status.

HR: Jedan od resora u IO HNV je i službena upotreba hrvatskog jezika. Hoće li postojati prevodilačka služba i kako stojimo sa stručnim kadrovima za lektorske poslove?

Tko malo bolje poznaje našu hrvatsku zajednicu lako će zaključiti kako se u svim sferama života razaznaju tragovi dugogodišnje represije Hrvata na ovim prostorima. Još do jučer smo bili »fantomska nacija« u bivšoj državi, narod bez prava i identiteta. Hrvati – proganjani, ubijani, šikanirani, diskriminirani, žigosani, obespravljeni za Miloševićeva režima – nisu bili poželjan narod. Takvo stanje nije trajalo kratko. Bilo je to više od jedne decenije. U tako dugom periodu i u takvom ozračju nacionalnog linča Hrvati u SCG izgubili su sve što bi se moglo nazvati nacionalnom infrastrukturom. Entuzijazam pojedinaca i nacionalni zanos u kulturnim udrugama bili su jedina uporišta nacionalnog identiteta. Danas u novim uvjetima sve je drugačije. Mi Hrvati imamo zakonsku utemeljenost za djelovanje, formirali smo Nacionalno vijeće, a u Vijeću tijela koja će izvršavati zadate poslove. Službena uporaba hrvatskog jezika i implementacija hrvatskog jezika u život hrvatske zajednice, uključuje i niz drugih prava. U organizacijskom poduhvati predvidjeli smo poseban Odjel sa spomenutim sadržajem. Lektorski poslovi imaju posebno mjesto. Postojanje ili ne postojanje kadrova direktno je vezano sa onim što je rečeno u prethodnim rečenicama

HR: Zna se da će HNV davati mišljenje o raspodjeli sredstava iz državnog proračuna za razne projekte. Hoće li HNV imati i svoj zasebni proračun kojim će upravljati?

Na drugoj redovitoj sjednici HNV imenovana je zasebna Komisija za dodjelu i raspodjelu financijskih sredstava iz državnog proračuna. Sastav komisije obećava pravednost, jer se u njoj nalaze pored Izvršnog odbora, predstavnici iz svih institucija, organizacija i udruga u hrvatskoj zajednici. Mišljenje ove komisije bit će meritorno za realizaciju zamolbi upućenih povodom raspisanih natječaja od strane državnih tijela. HNV će imati svoj proračun, kao što ga imaju sve registrirane institucije. Taj proračun je potreban radi izvršenja programa i planova izvršnih i radnih tijela Hrvatskog nacionalnog vijeća.

HR: Kakva će biti uloga IO HNV i njegovog resornog odjela za informiranje u odnosu na medije na hrvatskom jeziku u Vojvodini?

Informiranje u hrvatskoj zajednici neposredno treba biti vezano za izgradnju nacionalne svijesti, prožeto izgradnjom demokratskog i civilnog društva, koje se oslanja na iskustva razvijenih demokratskih zemalja. Ostvarivanje poželjnog položaja informiranja na hrvatskom jeziku ne postiže se zabranom ovakvog ili onakvog načina informiranja, nego prvenstveno institucionalnim rješenjima koja isključuju zlouporabe i monopole, bilo iz sfere tržišta, bilo monopola koji se svode na propagandu interesa političkih struktura. Informativna strategija hrvatske manjinske zajednice na ovim prostorima mora se kloniti različitih vrsta zlouporaba slobode medija, od onih koji instrumentaliziraju medije kao produžena ruka respektabilne politike, do onih koji instrumentaliziraju medije u korist skrivenih struktura moći, pri čemu je »mediokracija« jedan od oblika takve zlouporabe. Ovdje želim posebno naglasiti kako su mediokriteti opasnost u svim sferama našeg organiziranog djelovanja. Sloboda medija je temelj na kojem želimo graditi sustav informiranja na hrvatskom jeziku. Slobodu medija čini zaštita svih autonomnosti, reguliranjem njihova suodnošenja na transparentan način, a ne mišljenjem ili potiranjem jednih sloboda drugim. Stvoriti povoljne uvjete za medijsku neovisnost, vanjsku i unutarnju, te time osigurati javni interes u procesu informiranja, napose interes izgradnje nacionalne svijesti i oblikovanja nacionalnog bića, a dakako i interes demokratske izgradnje društva, je strategijski cilj. Za to će se zalagati Izvršni odbor. Informiranje na hrvatskom jeziku i uporaba hrvatskog jezika elementi su u Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, koje želim predložiti s posebnom pozornošću u razmatranje. Informiranje i jezik predstavljaju važnu kariku u razvoju nacionalne svijesti, te sva intelektualna energija i materijalna sredstva, koja se ulažu u ove sfere, brzo će nam vratiti pozitivne učinke u drugim segmentima života hrvatske zajednice. Izvršni odbor HNV-a i njegovi resorni odjeli za informiranje svoju ulogu će usmjeravati k ovim strategijskim ciljevima u odnosu na medije na hrvatskom jeziku u Vojvodini. Odnosi između Izvršnog odbora HNV i medija na hrvatskom jeziku u Vojvodini biti će partnerski, s željom da usklađenim i sukladnim programima realiziramo zacrtane ciljeve.