Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kako, molim?

NE­DO­RA­SLI DI­PLO­MA­TI
Ne bih komentirao što pojedini diplomati govore. Neki od njih pokazali su se nedoraslim svome poslu. Zapravo, bili su pomalo smiješni prosuđujući stvari potpuno neargumentirano. Ponekad su njihovi istupi izgledali upravo tragično. (To su) članovi britanskoga veleposlanstva, američki veleposlanik, ranije španjolski, potom nizozemska vlada – tu ne ubrajam novoga nizozemskog veleposlanika – kao i još neki površno informirani diplomati u Zagrebu. Tu svakako ubrajam i predstavnike nekih međunarodnih institucija u Hrvatskoj… Uvijek sam govorio otvoreno, jer mislim da je tako bolje. Prema Hrvatskoj se kontinuirano vodi politika da ona uvijek za nešto mora biti kriva. Naravno da u poslijeratnoj zemlji uvijek možete naći stvari koje nisu dobre. Uvijek se može reći: »Da, vi ste napravili, ali mi smo nezadovoljni.« Pa naravno da nismo dovoljno napravili! Još će mnogo vremena proći do časa kada ćemo moći reći da smo dosegnuli poželjne demokratske standarde, jer su rat a prije komunizam proizveli učinke koji će se desetljećima otklanjati. Goran Granić, potpredsjednik hrvatske vlade, »Novi list«, 22. travnja 2003.
 
SU­GE­STIV­NI AN­KE­TA­RI
Od desetak posto ispitanika koji su se u Globusovoj anketi izjasnili da bi »Račan i Mesić trebali završiti kao Đinđić, jer je to jedini spas za Hrvatsku«, puno me više plaše oni koji postavljaju takva pitanja. Ne plaši me postotak, plaše me oni koji takve besmislice plasiraju u našu javnost. Što će mi njihova isprika, to što su htjeli – to su napravili. Oni imaju svoju savjest, a meni ne treba nikakva isprika urednika, autora ili anketara. Oni koji na takav način postavljaju pitanja u anketama, očito dobro znaju što su time željeli postići… Meni vjerojatno sve najbolje ne žele oni koji su nezadovoljni depolitizacijom vojske, ali i protivnici procesuiranja slučajeva u kojima su mnoga bogatstva nastala kršenjem zakona. Takvi bi mi vjerojatno poželjeli »doručak sa Đinđićem«, ali što im ja mogu, nije to baš tako lako organizirati. Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, »Vjesnik«, 27. travnja 2003.
 
UZ­VI­ŠE­NI MO­TIV
»Prolaze noći, mučim se ja«, tako je verovatno u sebi od muke pevušio građanin Zvezdan Jovanović, za prijatelje Zveki, za ostale Zmija, pre nego što je rešio da ipak olakša dušu pred nadležnim Organima, i tako prekši desetodnevni zavet ćutanja, piznavši ne samo da je uistinu baš on pucao na Zorana Đinđića, nego i objasnivši zašto je to uradio, da neko ne daj bože ne pomisli nešto nedolično i nepilično. Z. J. Zveki, naime, osetio je snažnu gavriloprincipijelnu potrebu da naglasi – za istoriju, valjda – da se ne kaje zbog svog čina, jerbo ga je učinio iz uzvišenih patriotskih motiva, osobito naglasivši da on, uostalom, časna crvenkapska, nema nikakve veze s mafijašima i kriminalcima, niti je imao pojma da su dotični na bilo koji način uključeni u celu piču. Sve što je Z. J. Zveki ‘teo jeste da se onaj Filozof i Izdajnik spreči u nameri da rasformira Jedinicu za specijalne operacije – jer, šta bi Otadžbina bez tog svog Arhimedovskog Oslonca?! – a njih, elitne rodoljupce operativnog tipa, đuturativno pošalje u Hag, na podužu ekskurziju. Teofil Pančić, novinar, »Vreme«, 23. travnja 2003.
 
IZ ČI­STE MR­ŽNJE 
Milošević je mrzeo Vojvodinu, a tu svoju mržnju je preneo i na svoje sledbenike, koji su zato činili sve da je što više ukaljaju. Novosadski korpus je rušio Vukovar, Televizija Novi Sad je odigrala najsramniju ulogu za vreme ratova na prostorima bivše SFRJ, dok je »Dnevnik« služio da permanentno i dosledno vređa zdrav razum i ukus građana. Zato me i ne čudi što je baš u Vojvodini napravljena baza za »crvene beretke«, što su baš ovde proizvodili drogu, što su ovde ubijali i mučili. Nenad Čanak, predsjednik Skupštine Vojvodine, »Dnevnik«, 26. travnja 2003.
 
SU­VI­ŠNO KREČE­NJE
Moja poruka je: »Ako smenite Dinkića, džabe ste krečili«. Miroljub Labus, predsjednik G17 plus, »Blic«, 26. travnja 2003.
 
SA­MO­KRI­TIČNO
Potpuno sam ubijeđen da ce Makedoniji krenuti bolje ako se sklonim sa javne političke scene. Ljupčo Georgijevski, bivši makedonski premijer i bivši lider VMRO-DPMNE, »Oslobođenje«, 27. travnja 2003.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika