Arhiv tekstova Arhiv tekstova

(Ne)pri­ja­te­lji ži­vo­ti­nja

Životinje, ta divna stvorenja koja druguju sa čovjekom od kada je svijeta, posjeduju jedno divno obilježje koje, na žalost, njihov »vječiti prijatelj« vjerojatno nikada neće imati. One ne znaju i ne mogu mrziti… Cijeli svoj životni put, u bilo kojoj vrsti pripadnosti, životinje proživljavaju na temelju instinktivnog nagona za samoodržanjem. Uz pojedine, još uvijek nepouzdano dokazane primjere svojevrsne pojave emocija, sve ostale komunikacije između sebe, ali i pripadnika drugih vrsta rješavaju posve instinktivno. U tom iskonskom osjećaju, koji ih nepogrešivo vodi milenijima evolucije, životinjski svijet nije, a nadamo se da i neće, otkriti fenomen toliko svojstven ljudskoj rasi. Zlo.
Životinja ubija drugu životinju, ali samo da bi se prehranila ili obranila potomstvo od uljeza, ali nikada to ne čini iz obijesti. Upravo ta riječ »obijest« vuče korijen iz engleske riječi »beast« koja znači zvijer, ali niti zvijeri ne ubijaju iz »obijesti«. Ubija samo i jedino čovjek.
 
Smrt malih pingvina: Prije izvjesnog vremena nekoliko malih pingvina, koji su predstavljali svojevrsnu atrakciju palićkog Zoo vrta, uginulo je od stranih tijela koja su nakon obdukcije pronađena u njihovim sićušnim tijelima. Ta strana tijela bili su čavli.
Stariji čitatelji će se vjerojatno sjetiti nekad popularnog crtića o malenom pingvinu Chilly Willy-ju koji je uvijek uspijevao nadmudriti svoje krupnije, snažnije neprijatelje koji su ga željeli pojesti. Da je »naše« pingvinčiće netko želio pojesti, to bi još mogli i nekako razumjeti, jer glad muti i najbistriji um, ali da ih je poželio samo ubiti, bacivši im smrtonosne čavle, to se ne može ničim opravdati. Jer Chilly Willy je ipak samo animirani lik iza čije mudrosti se krije genijalnost njegova ljudskog kreatora, ali maleni pingvinčići su imali samo svoj instikt, koji im ovoga puta nije pomogao. Daleko od svog prirodnog ledeno-polarnog okruženja, živeći svoj zatočenički život u srcu Panonske ravnice, instiktivno-obrambeni sustav im je, posve normalno oslabio. U nedostatku potrebe da se sami skrbe za hranu, prepušteni brizi dobrih domaćina na čelu s direktorom Ignacijem Tonkovićem, koji stalno upozoravaju posjetitelje kako životinjama ne treba ništa davati, nisu bili sposobni prepoznati zločince ljudskog lika koji su im servirali smrtonosni obrok. Da li su to bili odrasli ili nečija raspuštena djeca, sada to nije toliko važno, jer malih pingvinčića više nema. Ostao je samo tužni prizor njihovog ograđenog dijela u kojem su se brčkali u malenom jezercetu i simpatično sunčali na toplom kontinentalnom suncu, a na radost svih koji su došli posjetiti ih. Sada je, na veliku žalost , njihov prostor zlokobno prazan, ostavljajući tužni prizor zločina nad nevinim životinjama.
 
Apel ljudskosti: Kao i svake godine o prvomajskim praznicima tradicionalno će se put Palića, tog jedinstvenog bisera Panonske ravni, zaputiti rijeke vojvođanskih turista željnih užitka na najljepšem jezeru sjevera zemlje. U takoreći obveznom itinereru, vjerojatno, najznačajnija odrednica biti će jamačno i Zoo vrt, također svojevrsan dragulj naših krajeva. Neka ovaj tekst svima njima bude svojevrsan apel ljudskosti izražen u istinskoj ljubavi prema životinjskom svijetu koji živi u njemu. Dragi ljudi i djeco, ukoliko ne volite životinje nemojte ići u Zoo vrt (nadam se da u vašim programima to nije obvezno!), ukoliko ih pak volite nemojte ih ubijati željom da im iskažete ljubav. Gledajte ih, uživajući u njihovoj ljepoti, ali im nemojte ništa davati. Želite li na neki način pomoći, ukoliko ste u financijskoj mogućnosti, donirajte novčana sredstva na račun vrta i njima će životinje do kojih vam je stalo biti nahranjene. Kvalitetno i sigurno!   

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika