Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Taj ču­de­sni pre­fe­rans

Zagriženi kartaši uvijek vole naglasiti kako postoje dvije vrste igara s kartama, preferans i sve ostale. 
Zašto je igra s 32 karte, koja se može igrati mađarskim ili francuskim kartama, ali s uvijek jednakim pravilima (za razliku od mnogih varijacija bridge-remya naprimjer) , koju su navodno (nema pouzdanih izvora) izmislili robijaši kako bi prekratili vrijeme služenja višegodišnjih kazni, toliko popularna diljem svijeta koji svoje slobodno vrijeme voli »protratiti« (najobičnija partija mora trajati barem 3-4 sata) ratujući adutima, licitima ili kontrama, zaboravljajući pritom na vrijeme i sve oko sebe. 
Osnovna pravila: U preferansu obično igraju tri (može i četiri, ali onda jedan pauzira svako dijeljenje) igrača koji međusobno podijele 10 karata (5+5) dok dvije karte ostaju na talonu dok se ne izlicitiraju.
Licitirati se može (na osnovu podijeljenih karata u rukama), ali i ne mora (ukoliko su one loše). Mogu se licitirati: pik (zelena), herc (crvena), karo (bundeva), tref (žir), betl (bez štiha) i sans (bez aduta), te vrlo rijetko preferans (gdje igrač mora uzeti baš sve štihove). Licitiranje se mora započeti od najniže ponude (2),  pa sve do konačnih (7), ukoliko vam udijeljene karte nisu za licit, kažete jednostavno »dobar« i prepustite borbu ostaloj dvojici suparnika.
»Igra«, najčudesnija riječ ove igre. Izgovaraju je igrači koji smatraju da svojim kartama mogu ostvariti pobjedu nad ostalim partnerima.
Nakon ponude igre, može se prihvatiti ponuda (»idem«) ili ne prihvatiti (izraz »ne idem«, uz odbacivanje karata). Igrači koji su se odlučili pratiti (oni koji »idu«) moraju uhvatiti barem dva štiha da bi prošli ovu igru, ukoliko ne uspiju – padaju (upisuju im se negativni poeni). Kod betla postoji  izuzetak, ovdje samo onaj koji je zvao prolazi ili pada.
Kontre: 1. Kontra, 2. Rekontra (kontra na kontru), 3. Supkontra (kontra na rekontru), 4. Mort-kontra (kontra na supkontru). Osnovni smisao kontriranja (u bilo kojoj varijanti) je da isterate svoju zamisao, ali što je jača kontra nosi više poena koji mogu biti fatalni za vaše stanje.
Refe – vrsta situacije u kojoj svi igrači imaju loše karte u dijeljenju i odustaju, ali se zato u sljedećoj podjeli karata sve množi sa dva.
Strategija - za pravilnu licitaciju potrebno vam je barem pet štihova u ruci, šesti može biti u talonu. S tri ili četiri štiha samo reskirate. Ako imate šest štihova, odmah viknite: »Igra«. Za betl su vam potrebne slabe karte, u pravilu sedmice. Kad pratite, morate imate dva štiha da bi prošli. Kontru možete dati ako imate pet štihova ili tri sigurna uz uvjet da su preostala dva kod igrača protiv kojeg ne igrate kontru. Da bi igrali sans, morate biti jaki u sve četiri boje, jer ne znate s kojom će se igra otvoriti. Za igrača pratnje i njegova protivnika, kada se igra u određenoj boji, najbolje je igrati od najjače karte prema najslabijim, nikako obratno!
Igrač ne smije igrati protiv svog partnera, ako ga je ovaj pozvao u pratnju (ili dao kontru)
Na koncu, da vidimo šta kažu dva lokalna »meštra« najpopularnije srednjoeuropske igre:
 
Željko Popov, privatni poduzetnik
Lo­gička sla­ga­li­ca
 
Ma koliko kartaški sujetan, moram priznati kako ovu igru smatram jednostavnijom nego što bi to kazala većina igrača. Uspjeh u velikoj mjeri ovisi o slučajnom rasporedu podijeljenih karata, što daje mogućnost pobjede »slabijim« igračima, ali hazard i kombinatorika su osnovni preduvjeti za dobar ishod. Broj mogućih kombinacija je najveći u startu igre, koja podrazumijeva i licitiranje prije samog bacanja karata. S obzirom da su u igri 32 karte, taj broj nikada nije preveliki i mogući raspored nije potpuno nepredvidiv. Ovo čini preferans neusporedivo jednostavnijom igrom od bridgea (bridž) ili šaha, zbog čega nije dostigao svjetsku popularnost poput navedenih umnijih igara. U Subotici, a posebno u Apatinu, Bečeju i Beogradu ima izvrsnih znalaca ove igre s kojima sam imao prilike igrati. Na koncu, za mene kao dugogodišnjeg igrača ova igra je laka i prijatna zabava, svojevrsna logička slagalica koju uvijek rado zaigram. 
 
Klement Horvacki, dipl. pravnik
Naj­ljep­ša igra na svi­je­tu
 
Preferans volim zbog toga što se uvijek igra »jedan protiv dvojice«, a uloge se u tom kartaškom kazalištu neprekidno zamjenjuju svakim novim dijeljenjem 32 karte. Igrajući, po mnogima najljepšu igru na svijetu, uvijek se podsjetim genijalnog Orwela i njegovog romana »1984« u kojem se vodi neprekidni rat koji se zove »mir« u neprestanoj izmjeni savezništva između Euroazije, Istazije i Oceanije, koje su uvijek »dvije protiv jedne«. Kao izrazitom individualcu i solistu, preferans mi odgovara upravo po mogućnosti da često budem sam protiv svih! Iako se radi o pretežito racionalnoj igri, u njoj uvijek postoji element hazarda, pa se može »blefirati« (varati protivnika lošim kartama) kao u pokeru. Zbog te njegove osobine, najviše volim odigrati najskuplju igru preferansa »sanadu« (fr. sans adout – bez aduta) , u kojoj je najveća mogućnost blefa. Draž ove igre skriva se u činjenici najvećeg rizika, ali i najvećeg dobitka.
U »sansu« vijek prvu riječ ima onaj koji je ispred igrača koji se usudi igrati ovu igru, premda je mogućno da uopće nema jednu boju ili je u dvije vrlo slab, ali je u preostale dvije »gromoglasan«, pa sve ovisi o »prvom udarcu« njegova protivnika.
Nakon četrdesetpet godina neprekidnog druženja s preferansom mogu samo kazati kako je »on« teška »droga« s koje je vrlo teško ili gotovo nemoguće »sići«, što također znaju svi moji prijatelji i protivnici! 

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika