Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Po­mi­re­nje i isti­na kasne

Tijekom protekog vikenda u Beogradu je u organizaciji Viktimološkog društva Srbije održana međunarodna konferencija »Istina i pomirenje u bivšoj Jugoslaviji«, koja je pokazala kako su društva na Balkanu danas spremnija na suočavanje s prošlošću.
    Sudionici su se složili d su nevladine udruge na lokalnoj razini učinile mnogo po tom pitanju, ali i da bez potpore vlada i medija njihov rad ostaje u sferi »kulture šutnje«.
BEZ IZGOVORA: Konferenciju je otvorio predsjednik Srbije Boris Tadić, koji je istaknuo kako patriotizam i državni razlozi ne smiju biti izgovor za zataškavanje zločina poput srebreničkog, te je dodao kako užasava pomisao na mogućnost da počinitelji ratnih zločina slobodno šetaju ulicom. Prema njegovim riječima, suočavanje s istinom nije svrha sama po sebi, već pokušaj da narodi bivše Jugoslavije prevaziđu ono što se desilo i nastave živjeti kao »normalan svijet«.
    Veleposlanik Republike Hrvatske u SiCG Tonči Staničić je u svojem obraćanju ocijenio kako je bit pomirenja na prostoru bivše Jogoslavije u tome da svi narodi koji su sudjelovali u ratu, radi samih sebe utvrde istinu o onome što se dešavalo, a ne da istinu dokazuju nekom drugom. »Svaki od nas treba pomesti ispred svojih vrata, i onda se okrenuti drugima i pružiti ruku«, istaknuo je Staničić.
    Svečanom otvorenju konferencije nazočili su i diplomatski predstavnici BiH i Njemačke, te donatorske fondacije »Friedrich Ebert Stiftung« Dr. Heinrich Sassenfeld.
PARALIZA DIJALOGA: Predsjednica Viktimološkog društva Srbije Vesna Nikolić Ristanović ističe kako je ova konferencija prigoda za razgovor među žrtvama, sudionicima ratova, ali i predstavnicima ne-vladinih organizacija i vlasti. To je jedini put da se dođe do istine, a potom i do pomirenja. Međutim, trenutačna politička situacija u Srbiji u velikoj mjeri paralizira proces suočavanja s istinom i pomirenjem na prostoru bivše Jugoslavije. »Mislim da nam nedostaje dijalog u kojem ćemo slušati jedni druge, u kojem ćemo imati razumijevanja za drugačija mišljenja i drugačije stavove«, rekla je Vesna Nikolić Ristanović.
    Dvije trećine regruta u Hrvatskoj opredijelilo se za civilno služenje vojnog roka. Gordan Bodog, nekada pripadnik hrvatskih oružanih snaga, danas mirovni aktivist, kaže kako to nije samo rezultat suočavanja s prošlošću već realnost društva koje se demilitarizira. Istovremeno, u Hrvatskoj živi 600.000 branitelja. Zato je, smatra Bodog, neophodno analizirati uzroke i posljedice ratova. »Na brzinu se razdijele, u nekim hodnicima, kuoloarima nekih dvoraca ili predsjedničkih palača, one riječi ‘oprosti, baš mi je žao’. Ali, bez toga da ti ljudi kažu koja je njihova uloga u tome.«
    Prije točno osam godina u Sarajevu su se prvi put srele obitelji nestalih, podsjeća Alma Mašić iz Međunarodne komisije za nestale i dodaje kako su žrtve spremnije na pomirenje od bilo koje druge populacije. »Oni svojim autentičnim pričama i priča-njem događaja, onako kako su ih oni doživjeli, sigurno mogu pridonijeti ovom procesu suočavanja s prošlošću«, kaže Alma Mašić.
ISKUSTVA I IDEJE: Tijekom dvodnevne konferencije, pod radnim naslovom »Gdje smo sada i kuda dalje«, predstavljene su i osobne i lokalne inicijative i projekti u suočavanju s prošlošću, kao i dokumentarni filmovi s prostora bivše Jugoslavije, Južnoafričke Republike te Sjeverne Irske.
    Među sudionicima konferencije bio je i član udruge »Krov« Nikola Perušić, koji je govoreći o incidentima u Vojvodini zabilježenim tijekom ove godine istaknuo kako još nisu identificirani počinitelji rušenja biste Matije Gupca u Tavankutu, osobe koje su prijetile uredništvu Hrvatske riječi ili tadašnjoj konzulici Republike Hrvatske Jasmini Kovačević Čavlović. Pokraj toga je ukazao na eskalaciju incidenata koji su s riječi, rušenja groblja i zastrašujućih grafita prešli na fizičke sukobe, većinom protiv vojvođanskih Mađara. Pokraj kritike državnog aparata koji nije uspio identificirati i primjerno kazniti počinitelje, ukazao je i na nedostatak konkretnih koraka u pogledu prevazilaženja konflikata od strane nositelja vlasti na pokrajinskoj i općinskoj razini. S ovim visoko politiziranim i internacionaliziranim pitanjem se teško mogu uhvatiti u koštac predstavnici civilnog sektora bez značajne potpore nositelja vlasti. »Krov« se namjerava aktivirati u pomaganju učenicima hrvatskih odjela u prevladavanju pojedinih problema s kojima se suočavaju, za čega će tražiti i potporu HNV-a te matične zemlje. No, zbog kompliciranosti cijele situacije, zasada se samo mapira konflikt, a ukoliko bi se željelo i utjecati na korijen problema, bilo bi potrebno oformiti posve nove institucije za rad s omladinom kod koje je uočena najveća etnička distanca i neprihvaćanje različitosti. Na inicijativu Nikole Perušića u zaključke ovog skupa uključena je i ideja da se pok-raj rada na pomirenju radi i poradi i na rješavanju i upravljanju konfliktima.
    U odnosu na državne organe zatraženo je ustanovljenje vladinog tijela – Odbora za utvrđivanje državne strategije u svezi s istinom i pomirenjem u Srbiji i rješavanje tekućih konflikata, u koje će biti uključeni i i predstavnici NVO, stručnjaci i drugi pojedinci. Za prezentiranje istine se pored suradnje s medijima i pravljenja kampanja predlaže ustanovljavanje memorijalnog muzeja, Dana sjećanja i razmišljanja ili Dana pomorenja, deidelogizacija školskih programa…

Najava događaja

04.08.2024 - Dužijanca u Mirgešu

Dužijanca u Mirgešu bit će proslavljena u nedjelju, 4. kolovoza, služenjem svečane svete mise u dvorani mjesne zajednice. Početak je u 18 sati.

04.09.2024 - Dužijanca u Đurđinu

Dužijanca u Đurđinu bit će proslavljena u nedjelju, 4. kolovoza, služenjem svečane svete mise u 10 sati u crkvi sv. Josipa Radnika.  U 19 sati će biti održana akademija Rič pod đermom, ove godine u sjećanje na Vericu Dulić. Bandašicino kolo počinje u 20 sati..

05.08.2024 - Likovna kolonija »Stipan Šabić«

Dvanaesti saziv Međunarodne umjetničke kolonije Stipan Šabić bit će održan od 5. do 10. kolovoza u Subotici, u prostorijama Doma učenika srednjih škola. Sudjelovat će četrnaest akademskih umjetnika iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Austrije, Mađarske i Australije. Svečanost zatvaranja, uz prigodnu izložbu nastalih djela, najavljena je za subotu, 10. kolovoza, s početkom u 19 sati. Organizator kolonije je HLU Croart iz Subotice.

08.08.2024 - Književna večer KD-a »Ivan Antunović«

Katoličko društvo Ivan Antunović poziva na obilježavanje dana Društva i književnu večer na kojoj će biti predstavljena knjiga mons. dr. Andrije Anišića SPOMENICA 2 – Ponovni pohod Hrvata Bunjevaca u staru postojbinu, Dužijanca u Mostaru – Obnova spomen-ploče iz 1933. Književna večer se održava u četvrtak, 8. kolovoza, s početkom u 19 sati u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici. Tijekom večeri bit će dodijeljene i nagrade Ivan Antunović zaslužnom pojedincu, udruzi i brojnoj obitelji.

12.08.2024 - Etnokamp u Subotici

Hrvatska čitaonica iz Subotice organizira Etnokamp za učenike osnovnoškolske dobi na hrvatskom jeziku. Ovogodišnji Etnokamp realizira se u razdoblju od 12. do 16. kolovoza u dvorištu Doma Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. 

Tema ovogodišnjeg etnokampa je Disnotor i prelo. Tijekom ovih pet dana učenici uče o svojoj povijesti, tradiciji i baštini Hrvata u Vojvodini kroz razne radionice koje su različitog karaktera (kreativno – manualna, glazbena, folklor, moderni ples, dramska, recitatorska, kuharska, duhovna, tradicijsko pjevanje i druge). Posljednjeg petog dana djeca će već tradicionalno prirediti prodajnu izložbu svojih uradaka te završnu priredbu na kojoj će pokazati što su naučila u kampu. 

Cijena petodnevnog aranžmana je 1.200 dinara, a prijave su na e-mail bernadica@gmail.com ili na broj telefona 069/1017090 do 2. kolovoza 2024. godine.

15.08.2024 - Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini

Prvi dio programa ovogodišnjega Ciklusa hrvatskog filma u Vojvodini održat će se u sklopu programa Tavankutsko kulturno lito od 15. do 17. kolovoza na Etno salašu Balažević u Tavankutu. Ulaz na sve projekcije je slobodan. 

Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini održava se u organizaciji Udruge Artizana iz Zagreba u partnerstvu sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, a ovaj program održava se u suradnji sa HKPD Matija Gubec i OŠ Matija Gubec iz Tavankuta.

Program:

15.08.2024. četvrtak, 19 sati

  • Čari naše škole, 4 min.
  • Šegrt Hlapić, dugometražni igrani film za djecu, Hrvatska, 2013., 102 min.

16.08.2024. petak, 20 sati

  • Duh u močvari, dugometražni igrani film za djecu, Hrvatska, 2006., 90 min.

17.08.2024. subota, 20 sati

  • Ivanova igra, dokumentarni film, Hrvatska, 2019., 50 min.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika