Arhiv tekstova
Čarolije niti
Prošlog tjedna 15. listopada u izložbenoj dvorani Gradskog muzeja u Subotici otvorena je izložba gostujućeg Gradskog muzeja iz Sombora. Izložba predstavlja više desetina različitih predmeta izvedenih tkanjem i obuhvaća radove nastale u periodu od 1800. godine do početka dvadesetog stoljeća, a naslovljena je simbolički »Čarolije niti«. Ova postavka je dio najljepšeg i najvrednijeg dijela Etnografske zbirke ove somborske kulturne ustanove. Autorica ove izložbe je Dušanka Ogar, muzejska savjetnica i etnologinja Gradskog muzeja u Somboru.
Gost iz Sombora pokraj autorice izložbe bio je i direktor Gradskog muzeja u Somboru Branimir Mašulović, koji je pozdravio sve nazočne, napominjući značaj ponovne suradnje između Subotice, Sombora i Osijeka. István Hulló u ime subotičkog muzeja domaćina također je naznačio: »Uspješno nastavljamo suradnju, ovo je prva od tri gostujuće izložbe iz Sombora u programu našeg muzeja«.
VEZA IZMEĐU ČOVJEKA I ĆILIMA: Autorica izložbe Dušanka Ogar je u svome izlaganju objasnila smisao i značaj njezinog višegodišnjeg rada. Predstavila je radove i tkalački ručni razboj, postavljen u samom centru izložbenog prostora. Na njemu je ovaj stari zanat demonstrirala još uvijek aktivna tkalja, te večeri nazočna, Anka Mihajlović iz Kljajićeva. Opisujući radove autorica izložbe kaže: »Ćilimi imaju bogatu ornamentiku i kolorit. Prisutni su geometrijski ornamenti: pravokuti, trokuti, poprečne linije, cik-cak linije, biljni ornamenti, a i životinjski. Cik-cak linija predstavlja zmiju koja štiti kuću od zla, krug i vijenac simboliziraju sunce kao izvor života i napretka.« Ženski motivi prisutni su kod radova s područja Sonte, Bačkog Brijega, Bačkog Monoštora i Baranje. Objasnila je i vezu između čovjeka i ćilima, jer ćilim majka tka još u trudnoći za svoje nerođeno dijete da bi na njemu prohodalo, služilo mu praktično cijeli život, a na kraju čovjeka sahranjuju umotanog u taj isti ćilim. »U Vojvodini je ćilim smatran svetinjom, po njemu se nije gazilo, to je običaj tek novijih vremena. Djevojčica je počinjala tkati od 10. do 15. godine, a kasnije kada se udala to više nije smjela raditi. U dar muževljevoj obitelji nosilo se kod bogatijih 15-16 polovica ćilima, a kod siromašnijih 2-5 polovica ćilima.«, napomenula je Dušanka Ogar.
STARI ZANAT U IZUMIRANJU: Tkanje je čarolija niti koja se sastoji iz osnove – vertikalne niti i potke – horizontalne niti na razboju. Njihovim prepletanjem tkalja snuje tkaninu po određenim pravilima veza. Te čudesne igre prepletanja zlatne konopljane osnove i bogatstvo tonova vunene potke čine ćilimarstvo velikom narodnom umjetnošću, koja iziskuje strpljivost i istrajan rad, mudrost, ljepotu i optimizam.
Tkanje je stari zanat, kod nas isključivo ženski, nerazdvojan od porodice i kuće, sela i zavičaja. Žena je tkala sve što je potrebno za život obitelji: ponjave, torbe, posteljinu, prostirke (krpare, asure…), platno za narodne nošnje i druge vrste tkanica, a primjeri svih tih vrsta radova su prisutni na ovoj izložbi. Ona je također sama pripremala kudelju, vunu, pamuk i svilu, prela, prepredala, bojala i snivala, uvodila u razboj, pravila shemu i tkala maštovito slažući svoju ljubav, tugu, radost i umjetničko nadahnuće pod utjecajem tradicije svog kraja. Tako ova izložba daje svojevrsno intimno iskustvo sa životima tkalja i prošlošću ovih prostora.
Danas, ovaj zanat izumire u suvremenom načinu života. Ipak, s vremena na vrijeme, javi se ponovno interesiranje, te se organiziraju radionice za mlađe žene da uče i stvaraju. Svu ljepotu tkanja danas ponajviše čuvaju muzejske zbirke, običaji i poneka tkalja koja još uvijek poznaje tajne ovog umijeća.
»U budućnosti cilj mi je napraviti posebnu izložbu samo o tkaljama.«, otkriva Dušanka Ogar u razgovoru.
Izložba »Čarolije niti« je otvorena do 12. studenog.
