Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kako, molim?

MI­ROV­NI BUB­NJE­VI

Dakle, s užarenog europskog jugoistoka, jedinog dijela Europe gdje se četiri puta u jednom stoljeću ratovalo, više ne odzvanjaju ratni bubnjevi. Govori se (u Solunu, na Osmom dijalogu Pravoslavne crkve i europskih pučkih stranaka) isključivo o dijalogu i suradnji. Hrvati mogu biti posebno zadovoljni. Ivo Sanader nije se zadržao na općenitim konstatacijama koje se obično čuju na sličnim skupovima nego je konkretno iznio hrvatski doprinos stabilizaciji jugoistoka. Ni jednom riječju hrvatski premijer nije spomenuo krivce za rat, čak ni posljedice koje je Hrvatska imala, nego se isključivo okrenuo pitanjima budućnosti. Novo stoljeće traži nove inicijative, a Hrvatska je spremna za proces pomirbe. Koliko je na to spremna i Srbija ubrzo će se vidjeti. Drago Pilsel, komentator, Novi list, 24. listopada
AL­KAN­SKI PRO­LAZ

Averzija spram balkanskog modela u hrvatskoj je javnosti umjetno, ideološki inducirana, što može dovesti do komičnih nesporazuma. Dobar je dio balkanskoga prostora izložen dvostrukom mediteranskom zračenju, istočnome i zapadnome, pa će dubrovački arhiv biti mjesto te sudbine, u njemu nećete naći dokumente o luteranima nego o krstjanima, u Dalmatinskoj zagori su vile i vukodlaci koje dijelimo s drugim Balkancima kako god se pritom osjećali oni koji o njima pjevaju, napose čine li to pri svadbenim i drugim običajima, koji su nam često zajednički opet na balkanski, a ne podunavski način.
    Za razliku od Bosne i Hercegovine Hrvatska ipak nema Centar za balkanološka ispitivanja, ali su ondje članovi najbolji hrvatski arheolozi, etnografi i lingvisti. Uz mediteransku brazdu i podunavsku maticu, Hrvatska se neće otrijezniti bez balkanskoga prolaza kako god uzak i neugledan bio. Vlaho Bogišić, književni kritičar, Vjesnik, 23. listopada
TI­PIČNO VOJ­VOĐAN­SKI

Najobilniji dnevni obrok za 93 posto stanovništva u Vojvodini je ručak, iako stručnjaci predlažu da to bude doručak. Značajan broj stanovnika Pokrajine ne doručkuje ili to neredovno čini. Skoro trećina ispitanika je u skupini predgojaznih, a 23 posto su gojazni. Znanost upozorava da je gojaznost jedan od značajnih čimbenika rizika za nastanak mnogih kroničnih bolesti. Visok krvni tlak je dijagnosticiran kod 42,5 posto odraslih stanovnika Vojvodine, i procjenjuje se da od njega boluje ovdje oko 200.000 ljudi.
    Puši 40 posto, a fizički je neaktivno 60 posto stanovnika. Većina Vojvođana slobodno vrijeme provodi sjedeći, a najgore je što sjede i oni čiji je posao također vezan za sjedenje. O značaju umjerene i redovite fizičke aktivnosti mnogo se govori, urađene su mnoge studije i znanstveni radovi koji dokazuju da su zdravlje, a time i dug život, direktno povezani s vježbanjem i kretanjem, ali o tome najveći broj Vojvođana čita izvaljeno u meku ležaljku ili fotelju. Prof. dr Vera Grujić, iz Instituta za zaštitu zdravlja u Novom Sadu. Dnevnik, 23. listopada
RU­SKI RU­LET, ponovno

Srbija je, dakle, ponovno na pragu teških iskušenja. Na sceni je obnovljeno poigravanje s njenom, sudbinom Državne Zajednice i, iznad svega, ovog naroda. Bez obzira na to što u javnosti i dalje dominira izrazito neraspoloženje prema Haškom sudu, ljudi se sve više pitaju – jesu li prijeteće sankcije, izbacivanje Srbije iz planova EU, njeno pretvaranje u pusti otok, produbljivanje siromaštva i rasplamsavanje političkih i drugih konfrontacija manja opassnost za »nacionalnu sigurnost« od isporučivanja nekoliko pojedinaca koji su osumnjičeni da su počinili ratne zločine. I moramo li se ponovno baš »igrati« ruskog ruleta, nadajući se da ovoga puta nećemo potrefiti taj jedini metak. Ivan Torov, Politika, 24. listopada
NE­DO­RA­SLI PO­SLU

Prilikom ispitivanja identificirana su sva četvorica otmičara (djece Ante Gotovine). Riječ je o beogradskim kriminalcima Marku Saviću, Dušku Radiću, Goranu Radiću i Mili Joviću. Priznali su da je naručena otmica i da je njihova nagrada trebala biti 5 milijuna dolara. Nakon što su dobro izdevetani, rečeno im je da to nije posao za njih te da neće tako dobro proći ako se ikad više pojave u Hrvatskoj. Razbijenih nosova, »zapakirani« u jutene vreće otmičari su kombijem prevezeni do graničnog prijelaza kod Bosanske Gradiške i ondje izbačeni na-polje. Ostali su im jedino pasoši da bi mogli prijeći granicu i vratiti se u Beograd. Ivo Pukanić, vlasnik Nacionala, Nacional, 19. listopada

Najava događaja

04.08.2024 - Dužijanca u Mirgešu

Dužijanca u Mirgešu bit će proslavljena u nedjelju, 4. kolovoza, služenjem svečane svete mise u dvorani mjesne zajednice. Početak je u 18 sati.

04.09.2024 - Dužijanca u Đurđinu

Dužijanca u Đurđinu bit će proslavljena u nedjelju, 4. kolovoza, služenjem svečane svete mise u 10 sati u crkvi sv. Josipa Radnika.  U 19 sati će biti održana akademija Rič pod đermom, ove godine u sjećanje na Vericu Dulić. Bandašicino kolo počinje u 20 sati..

05.08.2024 - Likovna kolonija »Stipan Šabić«

Dvanaesti saziv Međunarodne umjetničke kolonije Stipan Šabić bit će održan od 5. do 10. kolovoza u Subotici, u prostorijama Doma učenika srednjih škola. Sudjelovat će četrnaest akademskih umjetnika iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Austrije, Mađarske i Australije. Svečanost zatvaranja, uz prigodnu izložbu nastalih djela, najavljena je za subotu, 10. kolovoza, s početkom u 19 sati. Organizator kolonije je HLU Croart iz Subotice.

08.08.2024 - Književna večer KD-a »Ivan Antunović«

Katoličko društvo Ivan Antunović poziva na obilježavanje dana Društva i književnu večer na kojoj će biti predstavljena knjiga mons. dr. Andrije Anišića SPOMENICA 2 – Ponovni pohod Hrvata Bunjevaca u staru postojbinu, Dužijanca u Mostaru – Obnova spomen-ploče iz 1933. Književna večer se održava u četvrtak, 8. kolovoza, s početkom u 19 sati u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici. Tijekom večeri bit će dodijeljene i nagrade Ivan Antunović zaslužnom pojedincu, udruzi i brojnoj obitelji.

12.08.2024 - Etnokamp u Subotici

Hrvatska čitaonica iz Subotice organizira Etnokamp za učenike osnovnoškolske dobi na hrvatskom jeziku. Ovogodišnji Etnokamp realizira se u razdoblju od 12. do 16. kolovoza u dvorištu Doma Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. 

Tema ovogodišnjeg etnokampa je Disnotor i prelo. Tijekom ovih pet dana učenici uče o svojoj povijesti, tradiciji i baštini Hrvata u Vojvodini kroz razne radionice koje su različitog karaktera (kreativno – manualna, glazbena, folklor, moderni ples, dramska, recitatorska, kuharska, duhovna, tradicijsko pjevanje i druge). Posljednjeg petog dana djeca će već tradicionalno prirediti prodajnu izložbu svojih uradaka te završnu priredbu na kojoj će pokazati što su naučila u kampu. 

Cijena petodnevnog aranžmana je 1.200 dinara, a prijave su na e-mail bernadica@gmail.com ili na broj telefona 069/1017090 do 2. kolovoza 2024. godine.

15.08.2024 - Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini

Prvi dio programa ovogodišnjega Ciklusa hrvatskog filma u Vojvodini održat će se u sklopu programa Tavankutsko kulturno lito od 15. do 17. kolovoza na Etno salašu Balažević u Tavankutu. Ulaz na sve projekcije je slobodan. 

Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini održava se u organizaciji Udruge Artizana iz Zagreba u partnerstvu sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, a ovaj program održava se u suradnji sa HKPD Matija Gubec i OŠ Matija Gubec iz Tavankuta.

Program:

15.08.2024. četvrtak, 19 sati

  • Čari naše škole, 4 min.
  • Šegrt Hlapić, dugometražni igrani film za djecu, Hrvatska, 2013., 102 min.

16.08.2024. petak, 20 sati

  • Duh u močvari, dugometražni igrani film za djecu, Hrvatska, 2006., 90 min.

17.08.2024. subota, 20 sati

  • Ivanova igra, dokumentarni film, Hrvatska, 2019., 50 min.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika