Prepreka za suradnju više nema
Vlasnik vodećeg baranjskog poduzeća »Fermopromet« Hubert Kišpal iz Novog Bezdana izrazio je spremnost za uspostavljanje gospodarske suradnje s gospodarstvenicima u Vojvodini na sastanku s predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Petrom Kuntićem i dosadašnjim članom Izvršnog odbora SO Subotica, zaduženim za resor gospodarstva i poljoprivrede Mirkom Ostrogoncem.
Posjet ovom poduzeću organiziran je u sklopu aktivnosti DSHV-a na poticanju povezivanja hrvatskih poduzetnika s ovdašnjim gospodarstvenicima.
GOSPODARSKO POVEZIVANJE: »Ovo je prvi u nizu naših koraka prema dovođenju poduzetnika iz Republike Hrvatske radi ulaganja u proizvodnju u našoj općini, čime se ostvaruje naše predizborno obećanje dano svim građanima, da će manjine biti mostovi suradnje između država«, kaže Petar Kuntić. »Istodobno, na ovaj način se potiče uspostavljanje prekinutih veza u gospodarstvu između dvije susjedne regije, čime se uklapamo u nova nastojanja vezana za gospodarsku i kulturnu suradnju u regiji kroz program Dunav-Drava-Sava. Od gospodarskog povezivanja korist će imati svi građani Subotice jer ukoliko dođe do ulaganja stranog kapitala u ovdašnju proizvodnju otvorit će se nove mogućnosti za zapošljavanje ljudi u primarnoj i sekundarnoj poljoprivrednoj proizvodnji«, tvrdi Kuntić i pojašnjava zašto baš Fermopromet: »Ovo poduzeće je osnovano prije dvanaest godina i glavne aktivnosti su mu trgovina prehrambenim proizvodima, uvoz-izvoz, te primarna poljoprivredna proizvodnja. Dio ove velike firme nalazi se u Zagrebu, a dio u Baranji. Firma je moderno ustrojena, posluje s najsuvremenijim strojevima i usmjerena je ka korištenju europskih standarda koje i u našu poljoprivredu treba uvoditi. U perspektivi su različiti oblici gospodarske suradnje, moguća su kako direktna ulaganja u proizvodnju u Vojvodini, sudjelovanjem u vlasničkoj transformaciji poljoprivrednih poduzeća, tako i drugi oblici poslovne suradnje«.
PLASIRANJE PROIZVODA: Uspostavljanje kooperacijskih aranžmana s ovakvim poduzećima je najvažnije za naše poljoprivredne proizvođače, tvrdi Mirko Ostrogonac. »Poduzeća, kao što je ovo u Republici Hrvatskoj, imaju određene mogućnosti izvoza svojih proizvoda na inozemno tržište, a kad se radi po principu uvoz radi izvoza, ne postoje carinske prepreke. Da bi osigurali potrebne kvote, potrebna im je šira sirovinska baza i tu je, smatram, naša šansa, jer već nekoliko godina poljoprivredni proizvodi iz Vojvodine ne nalaze adekvatni plasman na domaće tržište jer ih ono ne može apsorbirati. U Hrvatskoj postoji potreba, kako za žitaricama, tako još više za industrijskim biljem, suncokretom u prvom redu, šećernom repom pa čak i sojom. Ove inicijative, s obzirom na blizinu naših regija, mogle bi biti zaista i realno ostvarive, a također je i skor nekih cijena takav da omogućuje i profit i podnošenje transportnih troškova, što je osnovni uvjet da se može raditi u korist obje strane. Mi očekujemo da ćemo u idućih desetak dana ugostiti par poslovnih ljudi iz područja Baranje, povezati ih s našim proizvođačima, zadrugama i pojedinim poduzećima radi eventualnih konkretnih poslova i aranžmana. Time bi se otvorila veza prema hrvatskom tržištu koje ima bolju poziciju nego tržište Srbije i Crne, Gore kao i veću mogućnost plasmana«.
Ostrogonac ocjenjuje da više nema nikakvih političkih prepreka za poslovnu suradnju. »Poslovi polako kreću, ljudi sasvim normalno komuniciraju, a kamioni idu i na jednu i na drugu stranu.«
Kako bi se ovakve inicijative ostvarile, potrebna je dobra organiziranost poljoprivrednih proizvođača u Vojvodini, jer u ovakve poslove manji proizvođači ne mogu ulaziti samostalno nego samo organizirano preko zadruga koje već i postoje. Ciljna grupa u ovakvim poslovima su jaki proizvođači, koji imaju velike količine proizvoda dobre kvalitete, i oni su već i dobro organizirani u zadrugama. Oni mogu biti dobra baza za plasman robe, odnosno direktni suradnici, a preko njih se mogu uključiti i manji kooperanti, a to je već stvar zadruge kako će uključiti svoje segmente, objašnjava Ostrogonac, i dodaje, kako je najvažniji cilj postići jednu dugoročnu suradnju kako bi se moglo planirati što tko želi u svakom trenutku i kako bi se roba mogla plasirati.