Arhiv tekstova
Srijemsko svjedočanstvo vjere i stradanja
Povijest uglednog panonskog grada, Sirmiuma, današnje Srijemske Mitrovice, počinje 34. godine prije Krista. Do pod kraj III. stoljeća jako se malo znalo o kršćanima u Panoniji. Tek užasni progoni cara Dioklecijana (284. -305.) otkrili su u gradovima Panonije, a osobito u Sirmiumu, ne samo kršćane, nego i velike i žive kršćanske zajednice. Životnu snagu panonsko-sirmijske Crkve pokazuju njezini mučenici. Mučeničkom smrću stradao je prvi poznati sirmijski biskup, Sveti Irenej, a zatim i đakon Sveti Dimitrije, koji je bio vrlo štovan. Potvrda toga je da je ime grada izraslog iz ruševina starog Sirmija – Dimitrov Grad, Mitrovica. Spaljena je Sveta Anastazija, mučeničkom smrću umro je Sveti Sinerot, u rijeci su zbog vjere u Krista utopljeni svećenik Montan i žena Maksima, a imena brojnih drugih mučenika nisu poznata.
Ove se godine u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji obilježava 1700. obljetnica od stradanja srijemskih mučenika.
MUČENICIMA U ČAST: Ovogodišnja svetkovina blagdana sv. Dimitrija zaštitnika Srijemske Mitrovice i cijele biskupije bila je u čast stradalih ranokršćanskih srijemskih mučenika. U predvečerje svetkovine ovog blagdana, 25. listopada, u konkatedrali nekadašnjeg Sirmiuma službu svjetla i svečano Večernje predvodio je zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić.
Središnja svetkovina u čast zaštitnika srijemske biskupije okupila je 26. listopada na Trgu sv. Dimitrija na svečanoj Euharistiji mnoštvo vjernika, katolika i grko katolika te predstavnika svećenstva.
Svetu misu, koja je uslijedila poslije ulaznog ophoda i postaje pred ostacima ranokršćanske bazilike sv. Dimitrija, predvodio je milanski nadbiskup kardinal Dionigi Tettamanzi.
Nekoliko tisuća vjernika iz Hrvatske, cijele Vojvodine, Srbije, s Kosova i iz Crne Gore, sudjelovalo je u svečanom misnom slavlju koje je na jednom mjestu sabralo i oko 300 nadbiskupa, biskupa, svećenika, đakona, bogoslova, redovnika i redovnica.
Osim milanskog i zagrebačkog nadbiskupa, u misnom su slavlju sudjelovali biskup đakovački i srijemski Marin Srakić sa svojim pomoćnim biskupima Đurom Gašparovićem i Đurom Hranićem, vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić, banjalučki biskup Franjo Komarica, beogradski nadbiskup i metropolit Stanislav Hočevar, apostolski nuncij u Hrvatskoj Francisko Javier Lazano, grčki egzah Đura Đuđar kotorski biskup Ilija Janjić, prizrenski biskup Marko Sopi, subotički biskup Ivan Penzes, pečuški biskup Mihaly Majer te brojni biskupi iz Austrije, Njemačke i Hrvatske. U slavlju Srijema sudjelovali su i svećenici iz cijele Vojvodine i Srbije. Zadarski je nadbiskup Ivan Prenđa donio na ovo svečano misno slavlje dio zemnih ostataka Anastazije Stošije, srijemske mučenice i zaštitnice zadarske katedrale. Pročitan je i brzojav Ivana Pavla II. upućen u prigodi jubileja.
Proslavi velikoga jubileja prisustvovali su i predstavnici srpske pravoslavne crkve na čelu s episkopom bačkim Irinejem Bulovićem. Ova svečanost bila je ujedno i proslava 80. obljetnice kako u Mitrovici žive i djeluju sestre sv. Križa.
Obilježavanje velikoga jubileja uveličali su svojim prisustvom, među ostalima, veleposlanik RH u Beogradu Tonči Staničić, konzuli RH u Subotici Miroslav Kovačić i Mirela Lucić, Predsjednik i potpredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća mr. Josip Ivanović i mr. Mato Groznica, predsjednik općine Srijemska Mitrovica Zoran Mičević, zamjenik pokrajinskog tajnika za ostvarivanje manjinskih prava, upravu i propise Slaven Dulić, te čelnici srijemskih hrvatskih kulturno-umjetničkih društava..
Bio je organiziran i izravni radijski prijenos euharistijske službe putem valova Hrvatskog katoličkog radija iz Zagreba, a bogoslužje, koje je svojim nastupom uljepšao konkatedralni zbor »Sv. Cecilije«, prenosilo je i nekoliko lokalnih medija.
Zaključenje jubilarne 1700. godine od stradanja srijemskih mučenika završit će se 5. studenog na blagdan svih svetih srijemskih mučenika.
POVIJEST KATOLIČKE CRKVE U SRIJEMU: Rimski je Sirmij kroz šest stoljeća bio pozornica velikih zbivanja, svjedok procvata i agonije najmoćnijeg carstva svijeta. Svjedoci svega toga su bogati arheološki nalazi. Na temelju povijesnih vrela prvo spominjanje kršćanskog imena u Panoniji pojavljuje se za cara Marka Aurelija (161. -180). Progoni Dioklecijana (284. – 305.) otkrili su da u carstvu ima daleko više kršćana, da je Crkva daleko prisutnija i življa, nego li je to Dioklecijan mislio kad se uplašio kršćanstva i započeo progon.
Sačuvana su i Akta prvog poznatog sirmijskog biskupa svetog Ireneja, koja sadrže saslušanje i izvještaj o mučenju i mučeničkoj smrti. Kad sva saslušavanja, šibanja, nagovaranja i uvjeravanja nisu slomila Ireneja, mladi je biskup osuđen na smrt. Doveli su ga na most da ga bace u rijeku.
U arheološkim iskapanjima u srpnju i kolovozu 1978. godine u najužem dijelu Srijemske Mitrovice otkrivena je bazilika koju arheolozi smatraju Dimitrijevom. Nalazi se u središtu grada. Velika je 20,50x12,50 m a stilski je vrlo slična solunskoj. Nije starija od 427. godine, ali je podignuta prije 441. godine, kad su Huni zauzeli Sirmij. Iz djela Mučeništvo sv. Dimitrija Solunskog saznaje se da je ova crkva podignuta u blizini već postojeće crkve sv. Anastazije. U neposrednoj blizini ove bazilike pronađena je i bakrena posuda s nekoliko sitnih kostiju, koje najvjerojatnije pripadaju nekome od mučenika.
Početkom VI. stoljeća prolazili su ovim prostorima Vandali, Goti, Huni, Langobardi i svi su oni za sobom ostavili pustoš. Godine 582. Avari, pomiješani sa slavenskim plemenima, opsjeli su i konačno razorili Sirmij.
Obnovljenom Sirmiju daju ime najpopularnijeg mučenika Dioklecijanovih progona – Dimitrijev Grad, Mitrovica. Poslije provale Barbara, Srijemska biskupija obnovljena je 1229. godine. Potom, dolazi opet vrijeme osmanlijskih osvajanja i novih patnji za Crkvu na tom području. Godine 1773. Srijemska biskupija sjedinjenja je s Bosansko-đakovačkom tzv. personalnom unijom. Biskupija je danas poslije raspada bivše Jugoslavije podijeljena državnom granicom na srijemski i đakovački dio.
Danas na području srijemskog dijela biskupije živi oko 50.000 vjernika u 29 župa, a među njima djeluje 20 svećenika.
