Arhiv tekstova
U Hrvatskom saboru hrvatskim jezikom
21. listopada 1899. godine rođen je Andrija Hebrang. Jedan od vođa hrvatskoga antifašističkoga pokreta te čelnik Komunističke partije Hrvatske, naslanjajući se na prijeratno hrvatsko ljevičarstvo koje je bilo vrlo nacionalno svjesno, zauzimao se za Hrvatsku posebnost i samostalnost u budućoj obnovljenoj Jugoslaviji. Takav stav nije odgovarao snažnim pojedincima unutar Brozovoga partijskog kruga – zakratko su se udružili nositelji internacionalističke, velikosrpske i unitarističke koncepcije – pa je Hebrang isprva minorizioran, zatim zatvoren, a u zatvoru, vjerojatno, umoren. Njegova je obitelj bila na udaru Brozova režima, koji je nastojao zatrti Hebrangovima svaki trag.
21. listopada 1924. umro je u Zagrebu Viktor Kovačić, hrvatski arhitekt. Poduku je dobio od arhitekta Vajdmana, s kojim je radio na nekoliko zgrada u Zagrebu, a zatim od Hermana Bollea. Izradio je projekt crkve svetoga Blaža u Zagrebu, palaču obitelji Frank te palaču zagrebačke Burze, a njegova ideja regulacije prometa na Kaptolu, na žalost, nije realizirana.
Smjela kupola na crkvi svetoga Blaža bila je predmet ogovaranja i Kovačiću su proricali neslavnu budućnost jer će se, navodno, kupola srušiti čim se skinu drvena obloga i podupirači. Radnici su odbili skinuti podupirače, bojeći se da ne nađu smrt pod teškom kupolom. Tada je Kovačić sjeo na stolac pod središte kupole, naredivši da se izmaknu podupirači i pod kupolom je sjedio cijelu noć. Mnogi su probdjeli noć kraj crkve, očekujući što će se dogoditi. Kupola i danas stoji. Dakako.
22. listopada 1899. godine rođen je Juraj Plančić, hrvatski slikar.
22. listopada 1919. osnovan je Etnografski odjel Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu, preteča današnjega Etnografskog muzeja.
23. listopada 1847. u staroj zagrebačkoj županijskoj zgradi na Markovu trgu, na posljednjem staleškom Hrvatskom saboru Ivan Kukuljević Sakcinski održao je govor na hrvatskome jeziku.
25. listopada 1995. godine umro je Miljenko Smoje, novinar, publicist, pisac, dramatičar, scenarist. Nijedna mu država nije bila sklona pa možemo reći da njegovo vrijeme tek dolazi. Godine 1952. pokrenuo je Pomet, humoristični list, 1961. s Davorinom Rudolfom piše prvu knjigu o Hajduku, 1964. objavljuje scenski kolaž Ča je pusta Londra kontra Splitu gradu, 1969. dovršava scenarij Naše malo misto, 1973. dovršava scenarij za film Sutjeska, 1979. dovršava scenarij za film Partizanska eskadrila, 1980. dovršava scenarij za seriju Velo misto, i tako dalje.
26. listopada 1914. godine umro je Fran Galović, hrvatski književnik
26. listopada 1854. godine rođen je Ksaveš Šandor Gjalski, hrvatski književnik
27. listopada 1949. godine umro je Ante Tresić Pavičić, hrvatski književnik i diplomata.
27. listopada 1953. umro je Ivo Kredić, hrvatski kipar i medaljar.
29. listopada 1908. godine umro je Silvije Strahimir Kranjčević, hrvatski književnik.
29. listopada 1918. Iz zaključaka Hrvatskoga sabora: »Hrvatski državni sabor na temelju potpunoga prava narodnoga samoodređenja… stvara ovaj zaključak – Svi dosadašnji državno-pravni odnošaji i veze između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane, te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, razrješavaju se…. Dalmacija, Hrvatska, Slavonija s Rijekom proglašava se posve nezavisnom državom… prema Ugarskoj i Austriji, te prema modernom načelu narodnosti… pristupa u zajedničku narodnu suverenu državu Slovenaca, Hrvata i Srba.«
Država Slovenaca, Hrvata i Srba, koja je nastala 29. listopada 1918. godine obuhvaćala je južnoslavenske zemlje koje su dotad bile pod austrougarskom vlašću. Zakonodavnu je vlast imalo Narodno vijeće, a izvršnu je vlast imao Središnji odbor Narodnoga vijeća. Osnovane su pokrajinske vlade za Bosnu i Hercegovinu, Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju te Sloveniju, a Jugoslavenski je odbor ovlašten da u inozemstvu zastupa interese Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
