05.01.2018
Kolovoz
Održana središnja svečanost
Dužijance
Obilježena je središnja proslava žetvene svečanosti bunjevačkih Hrvata u Subotici i okolici – Dužijanca. Ova, 106. po redu manifestacija Dužijance, koja je započela još u travnju blagoslovom žita na Markovo i potom nastavljena nizom programa, svoj vrhunac doživjela je euharistijskim slavljem u katedrali-bazilici sv. Terezije Avilske 13. kolovoza.
Misnom slavlju prethodio je ispraćaj bandaša Luke Gabrića i bandašice Ane Ivanković Radak iz kolijevke Dužijance, crkve sv. Roka gdje je bandaškom paru te svim ostalim seoskim bandašima i bandašicama kao i najlipčim pratiocima bandaškog para blagoslov podijelio mons. dr. Andrija Anišić, župnik ove župe i predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca – udruge koja je i organizator ove manifestacije.
Zbog loših vremenskih uvjeta ove godine izostala je svečana povorka kroz grad sudionika Dužijance odjevenih u narodne nošnje, a bandaš i bandašica predali su kruh od novoga žita gradonačelniku Bodganu Labanu u katedrali-bazilici.
Nakon što je primio kruh i pokazao ga na sve četiri strane svijeta, gradonačelnik Laban je pohvalio veliki broj mladih uključenih u Dužijancu i istaknuo da je to jedna od najbitnijih manifestacija u Subotici. »Sudjelovanje velikog broja mladih u svih 30 događaja vezanih za ovogodišnju Dužijancu istovremeno i raduje i nagovještava da će ova žetvena svečanost još dugo biti jedna od najbitnijih manifestacija u našemu gradu«, rekao je Laban i dodao da bi Dužijanca kao svetkovina dostojanstva, ponosa i zahvalnosti uvijek trebala predstavljati simbol zajedništva. Laban je govorio i o nekadašnjoj važnosti risa za život te same manifestacije za turističku promociju Grada.
Tamburaška večer događaj je kojim je započela središnja proslava Dužijance i jedini kojem vremenske (ne)prilike nisu onemogućile održavanje na otvorenom prostoru. Uz neizostavne zvuke tamburice, posjetiteljima su predstavljeni ovogodišnji bandaš i bandašica te izabrana tri para njihovih pratilaca – Dario Tumbas i Marija Gabrić, Luka Prćić i Olivera Pinter te Ivan Ivanković Radak i Ivana Poljaković.
Kompletirani udžbenici
za osnovnu školu
Učenici koji osnovnu školu pohađaju na hrvatskome jeziku, nakon 15 godina od početka odvijanja nastave ovoga tipa u Srbiji, započet će prvi puta školsku godinu sa svim potrebnim udžbenicima. Od prvog do osmog razreda u uporabi je 100 udžbenika i radnih bilježnica koji su prevedeni sa srpskog jezika ili posebno izrađeni za određene nastavne predmete.
Za svaki razred i svakog učenika, kao i svih proteklih godina, Hrvatsko nacionalno vijeće osiguralo je besplatne komplete udžbenika, što je u velikoj mjeri potpomoglo kućni proračun obitelji čija djeca nastavu pohađaju na hrvatskom jeziku. Početak školske 2017./18. godine, osim kompletiranih udžbenika za osnovnu školu, obilježit će i prvi koraci/pregovori u izradi srednjoškolskih udžbenika.
U osnovnoj školi u uporabi je 61 udžbenik i 39 radnih bilježnica, odnosno 100 udžbenika od kojih su 33 autorska i 67 prijevodi sa srpskih izdanja. Savjetnica predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća za razvojne projekte hrvatske zajednice u Srbiji Jasna Vojnić ističe da je do potpisivanja trojnog sporazuma – memoranduma između HNV-a, Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja i Zavoda za udžbenike, HNV svojim resursima i uz pomoć Hrvatske izradio 84 udžbenika te da je otkako je Srbija preuzela financiranje izrađeno 23 udžbenika. Ona navodi i da je HNV uspio osigurati sredstva za kupnju svih osnovnoškolskih udžbenika, tj. da je projektima osigurano 2,2 milijuna dinara.
Osim prvog autorskog udžbenika za predmet glazbena kultura – Glazbena škrinjica, proteklih godinu dana izrađeno je i šest nacionalnih dodataka za predmete Svijet oko nas za prvi i drugi razred, Priroda i društvo za treći i četvrti razred, Geografija za osmi razred i Likovna kultura za peti, šesti, sedmi i osmi razred koji se u školskim klupama očekuju do kraja kalendarske godine te nacionalni dodatak za Povijest za peti i šesti te sedmi i osmi razred koji bi učenici trebali dobiti do kraja školske godine, kako tvrdi dopredsjednica Odbora za obrazovanje HNV-a Margareta Uršal.