Arhiv tekstova
Borbe protiv Osmanlija
Hrvatskoj su s istoka zaprijetili Osmanlije, a nekoliko pohoda hrvatskih i mađarskih plemića protiv njih završili su porazima. Ivan Hunyadi probio se 1443. godine do Sofije, no zbog zime vojska se morala povući, a vojska koju je vodio kralj Vladislav I. Jagelović (1440. -1444.) poražena je kod Varne u Bugarskoj. Među rijetkim pobjedama ističe se obrana Beograda 1456. godine koju su vodili Ivan Hunyadi, Ivan Kapistran i Ivan Vitez. U spomen na pobjedu trojice Ivana kod Beograda i danas u svim crkvama u podne zvone zvona.
SUSTAVI UTVRDA: Pokušaji obrane od osmanlijske vojske kroz tabore koje je organizirao kralj Žigmund pokazali su se neučinkovitima. U doba Matije Korvina manje su utvrde izgubile važnost, a učestale su provale osmanlijskih akindžija upozorile na važnost utvrda uz veće gradove. Nakon pada Bosne 1463. godine, kralj je organizirao stajaću vojsku i novi sustav obrane: osnovane su Jajačka i Srebrenička banovina, a poslije i Senjska kapetanija. Iako je učinkovit obrambeni sustav zahtijevao dobro opskrbljenu vojsku i redovito održavanje utvrda, što je višestruko prekoračivalo financijske mogućnosti Matijina poreznoga sustava, Osmanlije u njegovo doba nisu znatnije ugrožavale Hrvatsku i Ugarsku
KRBAVSKO POLJE: Nesigurnost života u hrvatskim zemljama širila se s vladavinom slabih Jagelovića, a provale osmanlijskih akindžija postale su svakodnevicom. Osmanlije su iskoristili slabost nove dinastije i feudalnu anarhiju u Hrvatsko-Ugarskoj Državi. Bosanski paša Jakub provalio je 1493. godine u hrvatske i slovenske zemlje, a kod Udbine na Krbavskom polju dočekala ga je vojska bana Emerika Derenčina i hrvatskih plemića. Premda nije bilo nikakva razloga da se snažna vojska Jakub-paše ne dočeka u nekom klancu gdje se ne bi mogla dobro organizirati i iskoristiti svoju snagu, hrvatski su je plemići napali u ravnici i bili katastrofalno poraženi.
ODNOS EUROPSKIH DRŽAVA: I prije Krbavske bitke hrvat-ski su biskupi pisali poslanice europskim biskupima i vladarima te na crkvenim saborima držali govore protiv Osmanlija i tražili pomoć u obrani od njih. Hrvatski intelektualci poput Marka Marulića, Petra Zoranića, Bernardina Zane i mnogih drugih pisali su o zlodjelima Osmanlija. Marko Marulić predlagao je papi Hadrijanu zajedničku obranu Europe od njihova prodora. Šimun Kažotić – Benja, modruški biskup, humanist i glagoljaški pisac koji je u Rijeci otvorio tiskaru, na Lateranskome je koncilu 1513. godine tražio aktivniji odnos Europe prema prodoru Osmanlija. Godine 1516. pred papom Lavom X. održao je govor »O opustošenoj Hrvatskoj«. Biskup Toma Niger tražio je od cara Karla V. 1520. godine pomoć za opustošenu Hrvatsku, a Bernardin Frankapan na saboru u Nürnbergu 1522. godine govor je završio riječima: »I o tebi se radi, kad susjedova kuća gori«. Međutim, europske države u to doba nisu osjećale neposrednu opasnost od Osmanlija i nisu željele trošiti sredstva na obranu od njih. Jedini koji je novčanim prilogom potpomogao Hrvatsku bio je papa.
