Arhiv tekstova
Povijesni susret
U ponedjeljak 15. studenoga u Beogradu će se sresti, kako je sada već i službeno najavljeno, premijeri Srbije i Hrvatske Vojislav Koštunica i Ivo Sanader. Već sada, tri dana uoči najavljenoga termina, ovaj se susret smatra povijesnim, jer će to biti prvi službeni posjet nekog hrvatskog premijera Beogradu od devedesetih godina naovamo.
Odnose Srbije i Hrvatske, dva susjeda koji čine osovinu mira u ovome dijelu Europe, još uvijek opterećuje sjećanje na bližu ili daljnju prošlost. I srpski i hrvatski narod velike su žrtve promašenih politika koje su u pojedinim periodima povijesti vođene u njihovo ime, i pogrešnih poteza kojima je prethodila kriva vizija. Novo vrijeme i europski imperativ ne ostavljaju puno prostora za bavljenje prošlošću, niti za uzaludno dokazivanje istine i »istine«. Izazovi budućnosti odvraćaju glavu od pogleda unazad i potiru osjećaje i emocije. Povjesničari će se i dalje, s više ili manje uspjeha, kao što smo i vidjeli na upravo završenom skupu u Vršcu, baviti svojim poslom i njima je dopušteno secirati ratove i nametnute mirove kroz koje su dva naroda prolazila, ali političari sada imaju drugu zadaću.
Niz otvorenih problema, nagomilavanih godinama i desetljećima, oni moraju rješavati korak po korak, vođeni raciom i interesom. A, ima ih puno, kako problema, tako i interesa. Nadajmo se, i racia.
Za beogradski samit parafirana su dva sporazuma – o međusobnoj zaštiti manjina, te o znanstveno-tehničkoj suradnji – a vjerojatno će biti riječi i o drugim pitanjima, koja u ubrzanom ritmu pročišćavanja terena za susret nisu riješena.
Sastanak dvojice premijera važan je i za dijelove hrvatskog i srpskog naroda koji su raspadom SFRJ ostali izvan svojih matica, a unutar državnog okrilja Srbije, odnosno Hrvatske. Obje manjine su u procesu privikavanja na novi status – status nacionalne manjine, što ne ide posve lako. Ali, isto se tako moraju privikavati i domicilne države, čije političke elite i većinsko stanovništvo teško prihvaćaju činjenicu da ljudska i manjinska prava više nisu unutarnja stvar ma koje države.
U uvjetima europskih standarda i kapitala kao glavne ideologije, Hrvati i Srbi imaju priliku završiti jedan dio svoje povijesti i krenuti drugim putom, putom dobrosusjedskih odnosa i stimulativne konkurencije. S guskama u magli nam nije išlo, red je da pokušamo na drugi način.
