Arhiv tekstova
Očekuje se međudržavni sporazum o zaštiti manjina
Poslije nepunih godinu dana od stupanja na dužnost hrvatskog premijera, Ivo Sanader dolazi 15. studenoga u prvi službeni posjet Beogradu. Susrest će se sa srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom, s kojim se nedavno sreo u Solunu, a ove su godine u službenom posjetu Zagrebu bila brojna srbijanska izaslanstva, te sam predsjednik Državne Zajednice Srbije i Crne Gore Svetozar Marović.
SPORAZUM O MEĐUSOBNOJ ZAŠTITI MANJINA: Hrvatska zajednica u SiCG puno očekuje od ovoga posjeta Beogradu, osobito stoga jer je najavljeno potpisivanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske, te Vlade Srbije i Vlade Crne Gore o zaštiti hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj. Ovaj su Sporazum 5. studenoga parafirali u Beogradu pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava SiCG Jelena Marković i državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske Hido Biščević.
Na potpisivanje ovog međudržavnog sporazuma čeka se već nekoliko godina. Budući da bi on po pravnoj važnosti bio iznad postojećih zakona o manjinama koje su donijele ove dvije države, te da bi se u njemu, iako se ne spominje sama riječ reciprocitet, na njemu temeljio međudržavni odnos u poštivanju prava manjina, važnost ovog Sporazuma za Hrvate u SiCG je više nego jasna osobito stoga što bi to omogućilo ovdašnjim Hrvatima da dobiju tretman i financijsku potporu od države u kojoj žive, na razini one koju već nekoliko godina uživaju Srbi u Hrvatskoj.
Kako stoji u tekstu nacrta ovog Sporazuma, namjera je osigurati manjinama koje žive u Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori najvišu razinu pravne zaštite, te očuvanje i razvitak njihovih nacionalnih identiteta, sukladno međunarodnim ugovorima i drugim dokumentima o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i o zaštiti manjina. Posebice se ističe poštivanje Povelje Ujedinjenih naroda, Opće deklaracije o pravima čovjeka, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Deklaracije o ukidanju svih oblika netolerancije i diskriminacije temeljenih na vjeroispovijesti ili vjerovanju, Deklaracije o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama, Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, Okvirne konvencije za zaštitu manjina i ostalim relevantnim dokumentima Vijeća Europe.
OBVEZUJUĆE ODREDBE: U prijedlogu sporazuma stoji da će vlade, potpisnice ovoga dokumenta, osigurati pripadnicima manjina pravo na izražavanje, očuvanje i razvijanje njihova kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta kao i pravo na održavanje i razvijanje manjinskog školstva, odnosno obrazovanja, medija i ostvarivanje posebnih interesa pripadnika manjina. Dalje, stoji kako se vlade potpisnice obvezuju da će pripadnicima manjina, između ostalog, osigurati zaštitu ravnopravnog sudjelovanja u javnim poslovima, samoorganiziranja i udruživanja radi ostvarenja zajedničkih interesa, te podupiranje upošljavanja stručno osposobljenih djelatnika koji dolaze iz redova pripadajuće nacionalne manjine na svim razinama i oblicima obrazovanja. Stoji i da će ove dvije države poticati osnivanje kulturnih i prosvjetnih centara, podupirati gostovanja profesionalnih i amaterskih kulturno-umjetničkih društava, poštovati ispisivanje toponima na jezicima manjina, priznati manjinama pravo na izvješćivanje putem tiska, radija i televizije na jeziku i pismu manjine. Uz sve to navodi se i materijalno podupiranje informativne djelatnosti manjina. Unutarnjim zakonodavstvom obećava se i zastupljenost manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj razini, te zastupljenost u predstavničkim tijelima na regionalnoj (odnosno pokrajinskoj) i državnoj razini.
Možda jedna od važnijih odrednica za postojeće (i još nepostojeće) hrvatske institucije u Srbiji i Crnoj Gori je odrednica da je država dužna preuzetim obvezama na temelju ovoga Sporazuma osigurati i financijsku potporu. Vrlo skromna financijska potpora od strane SiCG je postojala nekoliko posljednjih godina, no, ona se nikako ne može usporediti sa sredstvima kojima Vlada Republike Hrvatske pomaže rad srpskih institucija koje funkcioniraju na teritoriju te države.
ODBOR ZA PRAĆENJE PROVEDBE SPORAZUMA: U cilju provedbe Sporazuma vlade bi trebale utemeljiti međuvladin Mješoviti odbor koji bi pratio provedbu Sporazuma. Obje države će u Mješoviti odbor odrediti isti broj predstavnika među kojima bi se nalazili i predstavnici manjina. Članovi Mješovitog odbora koji su pripadnici manjina imenovat će se iz reda osoba koja predlože vijeća nacionalnih manjina i Savjet za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, odnosno Nacionalno vijeće hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i Crnoj Gori (HNV), kao i manjinske udruge. Odbor bi se sastajao jedanput godišnje, a bavio bi se razmatranjem ostvarivanja Sporazuma i podnošenjem preporuka vladama u svezi s ostvarivanjem Sporazuma.
Ukoliko ovaj Sporazum 15. studenoga u Beogradu potpišu premijeri Vojislav Koštunica i Ivo Sanader, on bi na snazi bio sljedećih pet godina. Ako ni jedna od stranaka ne otkaže Sporazum pisanim putem najmanje šest mjeseci prije njegova isteka, Sporazum se prešutno produljuje na iduće petogodišnje razdoblje.
Osim ovog Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina očekuje se u Beogradu potpisivanje i Sporazuma o znanstveno-tehničkoj suradnji ove dvije države, kojega su već parafirali ministar znanosti i zaštite životne sredine Aleksandar Popović i hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. Dragan Primorac.
