Arhiv tekstova
Više djece u hrvatskim odjelima
Na sastanku Odjela za obrazovanje pri Hrvatskom nacionalnom vijeću, koji je održan 9. studenoga u prostorijama Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo« na dnevnom redu su bile četiri točke dnevnog reda.
Sve nazočne je pozdravio ravnatelj ovoga Odjela Ivan Stipić, a sastanak je započeo informacijama o upisu mališana u prve razrede, te o proteklom početku nove školske godine.
PROTEKLI UPISI: Podatci koji su izneseni na sastanku govore da je ove godine u prve razrede upisan veći broj djece u odnosu na prošlu godinu. Ovdje se misli na djecu koja pohađaju nastavu na materinjem, hrvatskom jeziku. Naime, u prvim razredima ima 47 učenika, u drugom razredu 17 učenika, a u trećem 55 učenika, što znači da u Subotici ima deset odjela na hrvatskom jeziku, tri prva razreda, dva druga, tri treća i dva kombinirana. Kombinirana odjeli se nalaze u OŠ »Ivan Milutinović« u Subotici, kao i u ogranku ove škole u Maloj Bosni, što je sve ukupno 119 učenika koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. No, još uvijek broj djece varira jer ima slučajeva da se roditelji i poslije početka školske godine opredjeljuju da njihova djeca slušaju nastavu na hrvatskom, ovi slučajevi su poznati u OŠ »Ivan Milutinović« i OŠ »Matko Vuković« u Subotici. Što se tiče predmeta njegovanja hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture, broj učenika je nešto veći. U OŠ »Matko Vuković« 60 učenika od 5-8 razreda pohađa ovaj predmet, dok u nižim razredima 18 učenika. U školi »Sveti Sava« u Aleksandrovu, ovaj predmet pohađa 5 učenika u višim razredima osnovne škole. U Đurđinu u OŠ. »Vladimir Nazor« od 1-4 razreda ovaj predmet pohađa 13 učenika, dok isti predmet u višim razredima pohađa 5 učenika. U Tavankutu u OŠ »Matija Gubec« ovaj predmet izučava 61 učenik, i to 42 učenika od 5 do 8 razreda i 19 učenika od 1 do 4 razreda. Što se tiče OŠ »Ivan Milutinović« predmet njegovanja hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture pohađa oko 60 učenika. Što je ukupno oko 230 učenika. Ovo su podatci koji važe za Općinu Subotica. No, u Somboru je druga priča. Kako je rekla Marija Šeremešić, u Somboru nema niti jedan odjel na hrvatskom jeziku, te je dala prijedlog Odjelu za obrazovanje i HNV-u da se razmotri pitanje Hrvata u Somboru. O ovoj općini hrvatski jezik, još uvijek nije priznat kao jezik nacionalne manjine, te im službena dokumenta, pisana na hrvatskom još nisu odobrena. Ovaj problem se javlja i u Monoštoru, kao i Sonti.
AKTUALNI PROBLEMI: Još neki od problema koji se javljaju, jest odgovarajući kadar. Naime, Hrvatska je poslala profesoricu hrvatskog jezika i književnosti Mirandu Glavaš-Kul, koja u višim razredima predaje njegovanje hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture, skupa s učiteljicama. Ona radi u školi »Ivan Milutinović« i ogranku ove škole u Maloj Bosni, u OŠ »Matko Vuković« i OŠ »Matija Gubec«. Povećanjem broja učenika Hrvatska bi trebala poslati još profesora koji bi pomagali u radu s djecom na hrvatskom jeziku.
Još jedan od postojećih problema jesu udžbenici za predmet njegovanja hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture. Postavlja se pitanje, iz čega raditi i na koji način djeci približiti hrvatsku kulturu i književnost, jer su djeci mnoga djela strana i nova. Nova su za sve učenike, ne samo za najmlađe, nego i za učenike osmih razreda, te je potreban poseban plan rada. Na sastanku Odjela za obrazovanje dogovoreno je da će se iz Hrvatske poručiti određeni udžbenici koji će pomoći u radu s djecom i u boljoj kvaliteti nastave. Isto tako svakako se preporučuju i časopisi za djecu i mlade, kao što su »Modra lasta« i »Smib«.
Pedagoški zavod Vojvodine iz Novog Sada organizirao je radni seminar koji je u tijeku. Na ovom seminaru sudjeluju Stipan Stantić, Ljubica Vuković i Ivan Stipić. Kako je rekao ravnatelj Odjela, tema seminara je »Izazovi obrazovanja na manjinskim jezicima, novi institucionalni aranžmani i strategije razvoja«. Cilj seminara je regionalna razmjena o putovima i strategijama razvoja obrazovanja na jezicima manjinskih nacionalnih zajednica. Cilj je svima isti, a za manjine je bitno i sprečavanje asimilacija, očuvanja materinjeg jezika, kulture i osebujnosti određene nacije. Očekivani ishodi: Sagledavanje sličnosti i razlike u modelima manjinskog obrazovanja u regijama. Zaključci i prijedlozi za donošenje moderne, autentične i održive strategije razvoja i afirmiranja manjinskog obrazovanja u Vojvodini.
