Arhiv tekstova
Osebujna tematska cjelina
U organizaciji suvremene galerije »Likovni susret« iz Subotice i Kluba Zagrepčana iz Zagreba 27. listopada u prostorijama spomenutog kluba otvorena je samostalna izložba umjetnika iz Srijemske Mitrovice Alberta Leša.
Albert Leš je po porijeklu prezimena s prostora Češke. Po majci je Slovenac, po rođenju sa sjevera Vojvodine iz Subotice, a po mjestu stanovanja Mitrovčanin. Član je Udruženja primijenjenih umjetnika i dizajnera Vojvodine i likovni je stvaralac. Bavi se grafičkom djelatnošću i dizajnom. Paralelno se bavi i slikanjem i kiparstvom. Godine 1990. od Tajništva za obrazovanje AP Vojvodine dobiva status umjetnika za primijenjeno i likovno stvaralaštvo.
OTVARANJE IZLOŽBE: Samostalnu izložbu svojih radova u Subotici imao je 1996. godine, kada je i započela suradnja ovoga umjetnika s »Likovnim susretom«. Ovom prilikom »Likovni susret« je jedan od organizatora izložbe u Zagrebu. Izložbu »Korijeni« imao je i u Subotici, a sada je u Zagrebu dio te izložbe. Na ovoj izložbi prikazani su njegovi radovi iz ciklusa »Vizija obiteljskog albuma« na temu češke povijesti. »Centar za interkulturalizam je nevladina organizacija, koja je nositelj organizacije u Hrvatskoj za ovu izložbu, uz potporu Ureda za kulturu grada Zagreba. Ovu izložbu je potpomogla i Općina Ravna Gora.
Albert Leš, koji se rodio u Subotici, pokazao se kao interesantan umjetnik. Centar za interkulturalizam je bio zainteresiran za ovu izložbu i radi ove teme, povijesti Čeha i veze između Vojvodine, Hrvatske i Subotice. Izložba se poslije Zagreba seli u Ravnu Goru kod Delnica. Izložbi su prisustvovali i uvaženi gosti: veleposlanik Srbije i Crne Gore u Hrvatskoj Milan Simurdić, predsjednik Hrvatske matice iseljenika Nikola Jelinčić, predsjednik Udruge prognanih Hrvata iz Vojvodine Mato Jurić, načelnik Općine Ravna Gora Miroslav Svetlinčić, pravna savjetnica u Hrvatskoj matici iseljenika ureda za kulturu u Zagrebu Dijana Mašala Perković, koja je najzaslužnija za organizaciju ove izložbe’, kaže ravnateljica »Likovnog susreta« Olga Šram. Na otvaranju su govorili potpredsjednik Centra za interkulturalizam prof. dr. Ivan Šiber, predsjednik Kluba Zagrepčana dr. Silvije Degen i povjesničarka umjetnosti Olga Šram.
OSTVARENA VIZIJA: Ideja za ovu izložbu je nastala prije 20. godina, no, ratno stanje i sva događanja su učinili svoje. »U to vrijeme i ja sam se sam distancirao od mnogo čega, no, ipak sam radio neke druge stvari. Počeo sam istraživati korijene moje obitelji pa sam došao do zanimljivih podataka, koji su me impresionirali. Došao sam do zaključka da imam fantastičnu tematiku za budućnost, za nešto što će se neminovno desiti. Vraćao sam se na podrijetlo, češko, ali ne na nacionalnoj osnovi, nego na vremenski period. Slikajući Otokara I. i II. ja ne slikam njega, nego njegov način osvajanja prostora«, kaže Albert Leš.
PRETCI I POTOMCI: Iz sjeverne i srednje Europe, carica Marija Terezija polovicom XVIII. stoljeća naseljava sjeverozapadni dio Hrvatske. U Gorski kotar, u mjesto Ravna Gora, doselilo se nekoliko obitelji s oko 150 članova, među kojima je i obitelj Leš. Mjesto uz Ravnu Goru nazvali su Sušica i izgradili prvu tvornicu stakla na Balkanu. Prvim popisom stanovnika u tom mjestu 1762. godine evidentiran je Urban Leš. U drugom popisu 1772. godine evidentiran je Fridrih Leš, a Mihalj Leš u susjednom mjestu Vrbovsko. Skoro svi koji nose ovo prezime na teritoriju Slovenije, Hrvatske i Vojvodine potomci su doseljenih u Ravnu Goru.
»Svojim slikanjem povezujem Češku, Sloveniju, Hrvatsku i Vojvodinu. Drugi svjetski rat je donio nove granice, te se rađam na prostorima Vojvodine u Subotici. U svom radu ne spominjem Hrvatsku, Sloveniju i Češku kao nacionalne države, nego kao regiju i prostor. U slikarstvu pokušavam objediniti taj prostor, da bude bez granica. Ovu kolekciju, koja je inače moja vlastita kolekcija, prikazao sam 1996. godine u Subotici, a sada je dio kolekcije prikazan i u Zagrebu. Nakon Zagreba izložba se seli u Ravnu Goru, gdje će otvaranje biti u prosincu ove godine. Ove slike želim izlagati na prostorima gdje su moji pretci živjeli, tako sam i došao da Zagreba«, kaže Albert Leš.
Slike s ove izložbe su urađene u stilu poetskog realizma. Kako je i sam umjetnik rekao, bitno je da se jedan kalež koji je radila vrhunska bečka radionica, koji je optočen zlatom i srebrom, ne smije omalovažavati i raditi u nekom impresionističkom stilu, nego ga treba realno naslikati, onakvog kakav jest. Ono što je specifično kod ovoga umjetnika je da svaka slika ima dvostruki okvir i dvostruki plan. Naime, slika ima svoj stvarni okvir, a drugi obuhvata zadnji plan. To je specifičan način rada, točnije, to je način razmišljanja i slikanja ovoga umjetnika.
