Arhiv tekstova
Dosljedno provedena metodologija
Od pojave formalne inicijative, pa do realizacije prvoga sveska Leksikona s proljeća ove godine, prošlo je relativno dugo vremena, ali razdoblje stjecanja iskustva bilo je korisno za postizanje bolje koordinacije i efikasnosti poslova, što je rezultiralo objavljivanjem i drugog sveska, koji je ovih dana izašao iz tiska
4Možete li u kratkim crtama kazati što sve obuhvaćaju natuknice koje čine drugi svezak Leksikona?
Drugi svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca čine oko 120 natuknica kojima je obuhvaćen početak slova B, točnije od riječi baba pa do prezimena Bažant. To je otprilike jedna trećina planiranih članaka kojima bi se obuhvatilo drugo slovo abecede.
4Je li se postigla nova kvaliteta proširenjem kruga suradnika u odnosu na prvi svezak?
Pa vidite, strogo gledano i nije došlo do proširenja broja suradnika, jer su zap-ravo gotovo svi oni radili od samoga početka, samo što je tek dio materijala objavljen u prvom svesku, a preostali dio tih priloga objavljuje se u drugome svesku. Dakle, tek koincidencijom dvostruko je veći broj suradnika na drugom svesku u odnosu na prvi. Tako je, na žalost, Ante Zomborčević, premda je surađivao od samoga početka na Leksikonu, preminuo prije izlaska drugoga sveska, iako je dao nekoliko značajnih prinosa za našu klupsku sportsku povijest u Subotici, Somboru i Bajmoku.
4Koliko je iskustvo rada na prvom svesku pozitivno utjecalo pri daljnjem radu?
Prvi svezak, kao uostalom i drugi, pilotno je izdanje. Neke nedostatke koje smo uočili nakon izlaska prvoga sveska otklonili smo u drugom svesku, ali svakako ostaje da se urade još neka poboljšanja. No, čini mi se mnogo važnijim da smo radom na ova dva sveska ocijenili naše objektivne mogućnosti po više parametara, kao što su dinamika, kvaliteta priloga, redigiranje itd. Na temelju do sada objavljena dva sveska možemo planirati što očekujemo za iduću godinu i što još možemo učiniti da stvari poboljšamo.
4Temeljna nakana rada na Leksikonu je cjeloviti pristup podatcima o Bunjevcima i Šokcima u čitavom međuriječju Dunava i Tise. Jeste li Vi kao glavni urednik zadovoljni s onim što predočava drugi svezak Leksikona?
Mislim da je dosljedno provođenje ovoga metodološkog pristupa, koji se ipak ne primjenjuje često u nas ovdje, došao još više do izražaja u ovome drugom svesku. Osim životopisnih članaka osoba iz čitavoga područja, i u člancima općije naravi, kao i u prvom svesku, pokušali smo dati što cjelovitiju sliku našega naroda usprkos različitosti prilika na dvije strane trijanonske granice. Dakle, mislim da smo uspjeli prikazati ne samo vojvođanski dio Bačke, već i Bajski trokut, Szegedin te otići i prema sjeveru, sve do Budimpešte. No, upravo radi postizanja što cjelovitije slike o Hrvatima u ovome dijelu Europe, ovaj svezak sadrži i dvije natuknice koje se odnose na susjedne oblasti – Banat i Baranju – u kojima smo nastojali prikazati tu hrvatsku bunjevačko-šokačku komponentu, koja nije baš odviše poznata kod nas u Bačkoj.
4Kakav je omjer natuknica koje obrađuju povijesno i sadašnje?
Odnos povijesnog i sadašnjeg veoma je osjetljivo pitanje i ima više dimenzija, na primjer kod biografskih članaka ili u člancima opće naravi. Kada su u pitanju osobe, osim brojnih povijesnih ličnosti, u drugome svesku obrađeno je i više suvremenika, poput mačevaoca Geze Bašić Palkovića ili glumice Katarine Bačlije, ali i osoba iz naše najnovije povijesti, kao što su književnik i glazbenik Pavao Bačić ili glumac Josip Bajić. Ukoliko pak gledamo ovaj uzajamni brojčani odnos držim da je on relativno uravnotežen, te da smo se ipak uspjeli oduprijeti zahtjevima za nekritičkim unošenjem suvremenika.
4Jeste li zadovoljni s omjerom zastupljenosti vojvođanskih Bunjevaca i Šokaca?
To je jedna od dimenzija posla na kojoj trebamo i dalje raditi, usprkos tomu što smo postigli izvjesne pozitivne rezultate, na pimjer kod prikaza običaja za Badnji dan i Badnje veče, prikazali smo ne samo nama inače dosta dobro poznate običaje u Bunjevaca, nego i šokačke običaje. No, jedna od prioritetnih zadaća ostaje veće uključivanje šokačkoga korpusa, prije svega preko poznavatelja lokalnih prilika, iz čega bi se onda došlo i do većeg broja članaka o bačkim Šokcima.
4Koliko su natuknice rezultat istraživanja, a koliko su kompilacijske naravi?
U odnosu na prvi svezak, u drugom je razmjerno više natuknica koje su rezultat novih istraživanja. U prvome redu, to se odnosi na povijesne osobe, na primjer za Adama Adalberta Barića, sveučilišnog profesora ekonomskih i političkih znanosti, koji se nalazi u svim hrvatskim i mađarskim leksikonima i enciklopedijama, utvrdili smo točan datum rođenja, koji je do sada bio nepoznat – rođen je 23. travnja 1742. godine u Novome Sadu. Zanimljivo je i »otkriće« Paje Bačića, kulturnoga djelatnika iz Austro-Ugarskoga razdoblja, koji je priznao autorstvo za jedan politički nepodoban članak, iako ga nije napisao, samo da bi zaštitio pravoga autora, zbog čega je i izdržao šestomjesečnu zatvorsku kaznu. Kada je riječ o osobama iz najnovije povijesti pa čak i suvremenim pojavama, obrađeno je više osoba o kojima je do sada jedva pisano u nas, recimo iz bajmočke obitelji Babić, Nikoli, Stipanu i Veri.
4Je li bilo financijskih problema u vezi tiskanja drugog sveska Leksikona?
Kao i prvi svezak, i ovaj je objavljen zahvaljujući sredstvima koja su uglavnom još ranije osigurana od strane bivšeg Saveznog ministarstva za nacionalne i etničke zajednice, Vlade Republike Hrvatske, Skupštine Općine Subotica i Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalne manjine. No, kako su sva ova sredstva pribavljena isključivo na temelju natječaja, ostaje goruća potreba da se sustavno riješi materijalna podloga rada na Leksikonu, jer objaviti jedan svezak ne znači samo snositi troškove tiskanja, koji su razmjerno mali, već prije svega honorirati rad suradnika i snositi druge troškove vezane za pisanje natuknica, jer se pos-lovi ovakve vrste u našoj zajednici uglavnom rade volonterski. Držim da je to prije svega pitanje vrednovanja intelektualnoga rada, koji je kod nas potcijenjen u odnosu na manualni rad. To se ogleda i u činjenici da je veoma izražena svijest kako knjigu treba od nekoga »nabaviti«, a ne kupiti.
4Radi li se na novom svesku?
Svakako da pored rada na predstavljanju drugoga odnosno prva dva sveska Leksikona, nastavljamo daljnji rad prije svega na slovu B. Tu nas očekuje jedan od najosjetljivijih i najvažnijih dijelova projekta, a to je onaj koji se odnosi na natuknice koje su izvedene od riječi Bunjevac. Suradnici su za abecedarij predložili pedesetak ovakvih natuknica, koje će zahtijevati posebno preciznu obradu, jer bi one trebale pos-tati referentima. Osim navedenih, tu je još i oko 150 ostalih natuknica na slovo B, što znači da nas za narednu godinu očekuje izrada oko 200 natuknica kojima bi bilo obuhvaćeno drugo slovo abecede.
4Za kada se planira njegovo objav-ljivanje?
Trudit ćemo se održati započeti tempo objavljivanja svezaka, pa ako to uspijemo, onda se nadamo izlasku narednoga sveska krajem proljeća.
