Arhiv tekstova
26.11.2004
Tradicija plus inovacija
Efikasna, ratarska poljoprivredna proizvodnja isplativa je, kažu stručnjaci, samo na velikim poljoprivrednim površinama uz korištenje suvremene mehanizacije. I dok okrupnjavanje zemljišta polako teče, veliki broj proizvođača i dalje raspolaže malim parcelama i malim resursima, uglavnom se bavi ratarstvom i uglavnom jedva preživljava.
Inovator Milan Suša iz Zmajevca u Baranji tvrdi da je koncipirao takav proizvodni program i model proizvodnje koji je rješe-nje za mala obiteljska gazdinstva, jer se oslanja na tradicionalna iskustva gospodarenja u poljoprivredi i zasniva se na zaokruženom proizvodnom ciklusu »od njive do stola«, odnosno, ne zaustavlja se samo na proizvodnji sirovina, već se sirovine prerađuju u gotov prehrambeni proizvod, koji je, osim što je relativno jeftin, i zdrav.
ZA MALE PROIZVOĐAČE: Subotički poljoprivredni stručnjaci Mirko Ostrogonac i Petar Kuntić posjetili su nedavno baranjskog inovatora, interesirajući se da li bi ovaj model mogao biti primjenljiv i u subotičkoj regiji. Nakon upoznavanja s doista originalnim Sušinim pristupom proizvodnji i degustacije originalnih proizvoda iz Sušine »kuhinje« (čija je receptura ostala tajna) Ostrogonac je ocijenio kako se radi o alternativnom obliku proizvodnje, koji uključuju elemente i klasične ratarske i stočarske proizvodnje, kao i organske proizvodnje, i koji bi mogao biti prihvaćen od jednog broja proizvođača. »Ovaj oblik proizvodnje bi nam omogućio da se vratimo nekim tradicijskim, klasičnim načinima biološke proizvodnje, koji su neopravdano zapostavljeni i potisnuti silnom mehanizacijom i kemijom. Kroz taj oblik bi, vjerujem, mogli doći do racionalnijeg korištenja postojećih resursa zemljišta, stočnog fonda i ljudskih resursa i njihove valorizacije u prerađivačkoj industriji i raznim uslužnim djelatnostima«.
Suša tvrdi kako je njegov koncept idealan za mala seoska gospodarstva, koja trebaju sama proizvesti, sama prerađivati u gotove proizvode i sama ih prodati. U proizvodnji treba krenuti od onoga što imaš, tvrdi Suša, a on sam je na temelju prerade blitve, čičoke i tikve, njihovim kombiniranjem i »ugradnjom« u različite proizvode, razvio čitavu lepezu proizvoda i proizvodnih programa. Pokraj toga što je osmislio ove proizvode, budući da mu je osnovna struka strojarstvo, sam je projektirao i dva mala stroja pogodna za obiteljska gazdinstva – stroj za mljevenje komposta i za proizvodnju stočne hrane od biljnih otpadaka.
Ostrogonac vidi u ovakvom načinu proizvodnje mogućnost za okupljanje jednog broja ljudi koji bi pokušali ovaj oblik proizvodnje sprovesti u život, osobito proizvođači koji imaju male resurse, malu površinu zemljišta, mali stočni fond i relativno male kapacitete za proizvodnju u stočarstvu »jer se mogu postići veliki efekti prirodnim načinom konzerviranja i čuvanja originalnih proizvoda, koji se baziraju na povrtlarskim proizvodima, koji su izvori kvalitetnih vitamina, minerala, raznih organskih tvari koje su značajne za pravilnu ishranu i zdravlje čovjeka, a praktično su zapostavljene u suvremenoj proizvodnji.«
RESURSI POSTOJE: Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, po struci diplomirani agronom Petar Kuntić, kaže kako su »u sklopu predizbornih aktivnosti stranke govorili da je jedan način izlaska iz teške gospodarske situacije, koja je pogodila našu regiju, upravo u novim programima. Kako je Vojvodina regija oslonjena uglavnom na poljoprivredu i prehrambenu industriju, normalno je da u tom segmentu tražimo i nove programe. Poznavajući iskustva susjednih zemalja, u kojima je dio ovakvih i sličnih programa zaživio, mislimo da Subotica ima izvanredne resurse za ovakav, novi i alternativni program proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda. U novim programima, ovakvim ili sličnim, je šansa da se uposle naši kapaciteti na selu i prigradskim naseljima, kao i da se proširi asortiman poljoprivrednih proizvoda. Sada je velika šansa da, ukoliko se nađu zainteresirani menadžeri i investitori, Subotica bude prepoznatljiva po jednoj takvoj proizvodnji.
