Arhiv tekstova
26.11.2004
Prezentacija mladog vina
U organizaciji subotičkih vitezova vina reda Arena Zabatkiensis održana je prezentacija mladog vina 20. studenoga u Vinskom dvoru na Hajdukovu kod Lászlá Huperta, viteza tog reda i velikog proizvođača vina.
Na prezentaciji su među proizvođačima i ostalim članovima Arene Zabatkaiensis bili prisutni i vitezovi ovog reda Alojzije Stantić, Bela Ivković i Lazo Vojnić Hajduk, kao i ugledni stručnjaci iz oblasti vinogradarstva i proizvodnje vina dr. Vladimir Kovač, znanstveni savjetnik na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu koji je sada u mirovini i Petar Cindrić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu.
LEGENDA O SV. MARTINU: Prije degustacije mladog vina Alojzije Stantić je održao predavanje o svetom Martinu, po kome vinopije zagovaraju kako je vino slobodno piti, pa i napiti se, ali nije slobodno opiti se. Martinje se slavi 11. studenoga, a u vinogradarskim krajevima na sv. Martina se šaljivim ceremonijalom obavlja ‘krštenje mošta’.
»Umjetnici prikazuju sv. Martina na konju s polovicom kabanice koju dariva prosjaku. Katkad ga prikazuju s guskom uz noge ili u rukama, jer priča kazuje kako su jednoga dana izaslanici grada Toursa potražili Martina da ga imenuju za biskupa, a kada je Martin čuo za njihov dolazak, sakrio se, jer nije htio napuštati samostansku zajednicu pustinjaka. Prema priči, Martina su guske izdale i tako su ga našli. Nije imao druge i prihvatio se postati treći po redu biskup grada Toursa. Sveti Martin je zaštitnik Francuske, Pariza i Mađarske, zaštitnik je katoličkih vojski, ali i prosjaka i sirotinje, kao i domaće živine. Priča također kazuje kako mu je car jednom prilikom pružio pehar s vinom, ali sveti Martin ga gotovo nije ni probao, pa je zbog toga i zaštitnik antialkoholičara i onih koji se žele osloboditi ovisnosti od pića. Bez obzira na taj dio legende, u nekim se hrvatskim krajevima na svetog Martina ‘krsti novo vino’, a negdje se peče i ‘martinska guska’ i to je dan obilnijeg čašćenja u Hrvatskoj«, kazao je Alojzije Stantić.
VINO KOJE SE NE ČUVA: Nakon degustacije mladog vina, prilikom koje se probala i vrsta vina božole (beaujolais), u razgovoru za »Hrvatsku riječ« dr. Vladimir Kovač ispričao je kako se u Francuskoj s četvrtka na petak pri trećem vikendu u studenom otvaraju flaše mladog vina božolea.
»U Francuskoj je to velika atrakcija, primjerice, toga dana cijeli Pariz je oblijepljen plakatima kojima se reklamira ta vrsta vina i taj dan se odista i pije samo božole. Prva količina tog vina proizvedena je 1935. godine u mjestu Coursan na jugu Francuske. Božole se proizvodi takozvanom karbonskom maceracijom grožđa u atmosferi ugljičnog dioksida i ta vrsta vina se odlikuje prodornim voćnim karakterom. Božole nije za čuvanje, ta vrsta vina se mora popiti u određeno vrijeme, dakle mora se kao mlado vino iznijeti na tržište, a onda ponovno treba čekati na proizvodnju novog božolea sljedeće godine«, rekao je dr. Kovač.
NOVE SORTE POZITIVNIH OSOBINA: Prilikom degustacije promovirane su i nove sorte grožđa od kojih je napravljeno mlado vino. Tim novim sortama je povećana otpornost na niske temperature, a također je smanjen i broj potrebnih prskanja.
»Dobro je kada sorta grožđa svake godine normalno sazri i kada ne treba popravljati slast, ali to u našim klimatskim uvjetima nije uvijek slučaj. Recimo, talijanski rizling je naša osnovna sorta, ali je ponekad potrebno podizati nivo slasti. Mi kao specijalisti vinogradarstva na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu nastojimo nadvladati mane postojećih sorti, popraviti vrijeme zrenja, osjetljivost na bolesti i osjetljivost na niske temperature. Kao specijalisti na stručan način nastojimo eliminirati utjecaj loših ekoloških uvjeta i zato radimo na stvaranju sorti koje su manje osjetljive na razne prirodne faktore. Dakle, nastojimo prilagoditi način gajenja sorti na ove klimatske uvjete. Ovom prilikom smo promovirali nove sorte pozitivnih osobina: Bačku sortu, sortu Petka i sortu Panonija«, kazao je profesor Petar Cindrić, istaknuvši kako su nove sorte stvorene u okviru Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu na oglednom dobru, koje se nalazi u Srijemskim Karlovcima, koje je eksperimentalna baza fakulteta, gdje se stručnjaci bave samo vinogradarstvom.
»Bačka sorta je za ravničarske terene pokazala najbolje rezultate i to je perspektivna sorta, a za područja Panonske nizine po kvaliteti su se pokazale kao dobre i sorta Petka i sorta Panonija. Nove sorte imaju za cilj olakšavati posao vinogradarima i pružiti im što veću sigurnost u poslu. Klimatski uvjeti se ne mogu mijenjati, ali se novim sortama može olakšati i povećati razina sigurnosti i uspješnosti pri proizvodnji. Unapređivanjem sorti nastojimo olakšati proizvođačima, kako bi oni bili što efikasniji«, rekao je profesor Cindrić, napominjući kako vinarstvo može biti veoma kompatibilno s turizmom i o tom segmentu bi se trebalo razmišljati.
