26.11.2004
Hrvatska kultura
Crkveni su redovi uz samostane osnivali škole, a nakon opismenjivanja mladići bi odlazili na europska sveučilišta, većinom na talijanska. Potkraj 14. stoljeća Hrvati u znatnijemu broju odlaze na sveučilišta u Krakov, Prag i Pariz, a poslije i na nova sveučilišta u Pečuhu i Budimu.
Prve građanske škole u Hrvatskoj osnovane su u Zadru (1282.) i Dubrovniku (1333.), a u Zagrebu 1362. godine. Prvu su gimnaziju otvorili pavlini u Lepoglavi 1503. godine.
ROMANIKA I GOTIKA: Romaničko se graditeljstvo u Hrvatskoj pojavilo početkom 12. stoljeća. U Slavoniji i Srijemu romaničke su crkve gradili benediktinci, ivanovci i templari. Romaničke građevine u dalmatinskim gradovima i danas pobuđuju divljenje. Najistaknutije među njima su zadarske crkve svete Stošije i svetog Krševana, ali i katedrale u Trogiru, Rabu i Splitu. Kiparstvo je bilo čvrsto povezano s romaničkim graditeljstvom jer su crkve bile ukrašavane, posebice glavna vrata ili portali katedrala. Među njima se ističu portal trogirske katedrale, rad majstora Radovana, i drvene vratnice splitske katedrale koje je izradio Andrija Buvina.
U 14. stoljeću, u doba Anžuvinaca, pojavljuje se novi stil u hrvatskim zemljama – gotika. U Slavoniji se gotiziraju romaničke crkve. Još u drugoj polovici 13. stoljeća započela je gradnja zagrebačke katedrale, a podignuta je i Crkva sv. Marka u Zagrebu, sv. Marije u Topuskom itd. Građene su brojne utvrde i dvorci, poput Medvedgrada pokraj Zagreba. U dalmatinskim gradovima plemićke palače, gradske vijećnice i druge javne zgrade također dobivaju gotička obilježja. Gotičke su crkve visoke, ukrašene vitrajima i zvonicima.
HUMANIZAM I RENESANSA: U dalmatinskim gradovima duh antike nikada nije posve nestao, a zbog jakih veza s talijanskim gradovima humanizam se brzo proširio Dalmacijom. Splićanin Marko Marulić (1450. -1524.) najpoznatiji je hrvatski humanist. Pisao je latinskim i hrvatskim jezikom, a u svojim je djelima poticao otpor protiv Osmanlija.
Vrhunac renesansne književnosti u Hrvatskoj čine komedije Dubrovčanina Marina Držića, nastale sredinom 16. stolj-eća. Najuspješnija je »Dundo Maroje«, u kojoj ismijava slabosti i nedostatke svojih sugrađana. Hvaranin Petar Hektorović napisao je spjev »Ribanje i ribarsko prigovaranje«, a Hanibal Lucić dramu »Robinja«. Zadranin Petar Zoranić napisao je roman »Planine«, u kojemu opisuje tešku borbu protiv Turaka.
Mnogi su hrvatski umjetnici djelovali u Budimu na dvoru Matije Korvina, koji je poticao razvoj umjetnosti, znanosti i kulture. Najpoznatiji među njima su trogirski kipar Ivan Dunković, veliki pjesnik Ivan Česmički (Jannus Pannonius) te minijatu-rist europske