Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kako, molim?

GDJE SU USTAŠE, TU SU I ČET­NI­CI
 
Izuzimajući ponekog iz državnog vrha, u Beogradu pokazuju puno razumijevanja što Hrvatska, dok miče ikone ustaškog pokreta, sasvim prirodno ne može mirno gledati pojavu onih četničkih. A čak i u uvijek narogušenijoj Hrvatskoj dovoljno je glasova da je hrvatsko pravosuđe previše nervozno reagiralo prema poklonicima Mihailovića, puno nervoznije nego prema Pavelićevim. 
U krajnjoj liniji, implicitna je poruka mnogih našijenaca, tamo gdje ima ustaša logično je, zar ne, da će se pojaviti i četnici. Problem Hrvatske, dodat će ovaj glas razuma, je u tome da ona autistički traži da za nju ne važe pravila za čije se usvajanje sama zalagala. 
Upravo tako izgleda i povijest njenih odnosa s Haškim sudom, koja je počela inicijativom da se on osnuje, a zatim se nastavila neurasteničnim kršenjem prstiju kod svih izvještaja haškog tužiteljstva, uključujući i ovaj posljednji. 
Del Ponte je ponovno optužila Hrvatsku zbog Gotovine, što zvuči već napasno, ali samo dok se ne kaže da to nije zbog toga što ga nije uhitila, nego što to nije – ozbiljno pokušala. Ništa, dakle, nemoguće ne traži strašna Carla, tako da sljedeći tjedni neizvjesnosti kako će na ovo reagirati Bruxelles idu samo na dušu službenog Zagreba. Marinko Čulić, komentator, Feral, 24. studenoga
SRP­SKO-HR­VAT­SKE KO­A­LI­CI­JE
 
Sigurno je da jugoslavenstvo kakvo je postojalo u 20. stoljeću, nacionalno ili nadnacionalno, neće postojati. Ipak, u okviru Europske Unije, a svi se nadamo da ćemo tamo stići, mali će se neminovno udruživati protiv velikih, siromašni protiv bogatijih i slično. U »neprincipijelne koalicije« ulazit će Srbi, Hrvati i Slovenci, kao i drugi Južni Slaveni, jer će nekad interesi Balkana kao regije biti suprotstavljeni interesima drugih u EU. Ukoliko bi suprotstavljenost interesa bila ne samo oko pojedinih pitanja, već i oko strategije razvoja i političke strukture odnosa u EU, onda bi se čak i neka vrsta jugoslavenske regionalne i transnacionalne ideologije mogla ponovno pojaviti. Jovo Bakić, sociolog, autor knjige »Ideologije jugoslavenstva između srpskog i hrvatskog nacionalizma 1918.-1941.«, Danas, 27. studenoga
DAJ­MO ŠAN­SU MI­RU
 
Izuzimajući političare, što košarkaši na brdovitom Balkanu mogu zamrsiti, samo estrada može razmrsiti. Još kad bi Željko Joksimović održao novi koncert u Zagrebu, primirje bi preraslo u mir. Safeta Biševac, novinarka, Danas, 27. studenoga
NAJ­GO­RA VLA­DA U PO­VI­JE­STI
 
Vlada RS se ispričava za zločine u Srebrenici i otvoreno kaže o kojoj cifri ubijenih se radi, a u Srbiji Ratka Mladića još neki doživljavaju kao heroja. Imamo nevjerojatnu situaciju da je Banja Luka napravila dva koraka naprijed, a Koštunica ostaje posljednji nositelj »časti« i tzv. borbe za srpske nacionalne interese koji neće zatvarati i isporučivati optužene. Volio bih čuti što bi on rekao o Srebrenici. Nikada se nije izjasnio o tome. Srbiji nedostaje entuzijazam, energija, vizija, spremnost suočiti se s prošlošću i otvoriti budućnost. Mislim da je ovo najgora vlada od svih koje je moderna Srbija imala… Srbija ima koalicijsku vladu, koja djeluje kao na brzinu sklopljena družina s čudnom koncepcijom da svaka stranka drži jedno ministarstvo, bez uzajamne kontrole. Pojedini ministri se ponašaju kao feudalni vladari, svaki je u svojoj domeni gazda. Premijer ne kontrolira fundamentalne aktivnosti Vlade. Ova vlada će ostati zapisana kao jedna od najbizarnijih, koje je Srbija imala u modernoj povijesti. To nije tranzicijska, to je antitranzicijska vlada. Žarko Korać, profesor Beogradskog sveučilišta, podgorički Monitor, 26. studenoga
DE­MO­KRAT­SKI ORI­JEN­TI­RA­NI
 
Naš klub se od svog osnutka zove Partizan i to ime nema namjeru mijenjati. Kada smo u klub primili igrača koji na svojoj ruci ima tetoviran lik Draže Mihajlovića, time smo jasno pokazali da smo demokratski orijentirani i da poštujemo osobna prava pojedinca, te da u sportu nema mjesta za političke, ideološke, vjerske ili nacionalne podjele. Iz priopćenja KK Partizan, Glas javnosti, 26. studenoga

Najava događaja

04.08.2024 - Dužijanca u Mirgešu

Dužijanca u Mirgešu bit će proslavljena u nedjelju, 4. kolovoza, služenjem svečane svete mise u dvorani mjesne zajednice. Početak je u 18 sati.

04.09.2024 - Dužijanca u Đurđinu

Dužijanca u Đurđinu bit će proslavljena u nedjelju, 4. kolovoza, služenjem svečane svete mise u 10 sati u crkvi sv. Josipa Radnika.  U 19 sati će biti održana akademija Rič pod đermom, ove godine u sjećanje na Vericu Dulić. Bandašicino kolo počinje u 20 sati..

05.08.2024 - Likovna kolonija »Stipan Šabić«

Dvanaesti saziv Međunarodne umjetničke kolonije Stipan Šabić bit će održan od 5. do 10. kolovoza u Subotici, u prostorijama Doma učenika srednjih škola. Sudjelovat će četrnaest akademskih umjetnika iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Austrije, Mađarske i Australije. Svečanost zatvaranja, uz prigodnu izložbu nastalih djela, najavljena je za subotu, 10. kolovoza, s početkom u 19 sati. Organizator kolonije je HLU Croart iz Subotice.

08.08.2024 - Književna večer KD-a »Ivan Antunović«

Katoličko društvo Ivan Antunović poziva na obilježavanje dana Društva i književnu večer na kojoj će biti predstavljena knjiga mons. dr. Andrije Anišića SPOMENICA 2 – Ponovni pohod Hrvata Bunjevaca u staru postojbinu, Dužijanca u Mostaru – Obnova spomen-ploče iz 1933. Književna večer se održava u četvrtak, 8. kolovoza, s početkom u 19 sati u HKC-u Bunjevačko kolo u Subotici. Tijekom večeri bit će dodijeljene i nagrade Ivan Antunović zaslužnom pojedincu, udruzi i brojnoj obitelji.

12.08.2024 - Etnokamp u Subotici

Hrvatska čitaonica iz Subotice organizira Etnokamp za učenike osnovnoškolske dobi na hrvatskom jeziku. Ovogodišnji Etnokamp realizira se u razdoblju od 12. do 16. kolovoza u dvorištu Doma Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. 

Tema ovogodišnjeg etnokampa je Disnotor i prelo. Tijekom ovih pet dana učenici uče o svojoj povijesti, tradiciji i baštini Hrvata u Vojvodini kroz razne radionice koje su različitog karaktera (kreativno – manualna, glazbena, folklor, moderni ples, dramska, recitatorska, kuharska, duhovna, tradicijsko pjevanje i druge). Posljednjeg petog dana djeca će već tradicionalno prirediti prodajnu izložbu svojih uradaka te završnu priredbu na kojoj će pokazati što su naučila u kampu. 

Cijena petodnevnog aranžmana je 1.200 dinara, a prijave su na e-mail bernadica@gmail.com ili na broj telefona 069/1017090 do 2. kolovoza 2024. godine.

15.08.2024 - Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini

Prvi dio programa ovogodišnjega Ciklusa hrvatskog filma u Vojvodini održat će se u sklopu programa Tavankutsko kulturno lito od 15. do 17. kolovoza na Etno salašu Balažević u Tavankutu. Ulaz na sve projekcije je slobodan. 

Ciklus hrvatskog filma u Vojvodini održava se u organizaciji Udruge Artizana iz Zagreba u partnerstvu sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata i uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, a ovaj program održava se u suradnji sa HKPD Matija Gubec i OŠ Matija Gubec iz Tavankuta.

Program:

15.08.2024. četvrtak, 19 sati

  • Čari naše škole, 4 min.
  • Šegrt Hlapić, dugometražni igrani film za djecu, Hrvatska, 2013., 102 min.

16.08.2024. petak, 20 sati

  • Duh u močvari, dugometražni igrani film za djecu, Hrvatska, 2006., 90 min.

17.08.2024. subota, 20 sati

  • Ivanova igra, dokumentarni film, Hrvatska, 2019., 50 min.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika