Arhiv tekstova
03.12.2004
Zeleno svjetlo za plan rada i rebalans
Hrvatsko nacionalno vijeće usvojilo je Plan rada za 2005. godinu, kao i rebalans proračuna Vijeća za 2004. godinu, a dana je i suglasnost na Statut Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ«. Također su usvojene izmjene i dopune Statuta Vijeća, a odobrena je i pozajmica Novinsko-izdavačkoj ustanovi »Hrvatska riječ« za izdavanje dječjeg lista »Hrcko« i za objavljivanje stranica u tjedniku, o aktivnostima HNV-a.
Sjednica HNV-a održana je u subotu 27. studenoga u prostorijama Hrvatskog kulturnog centra »Bunjevačko kolo« u Subotici. Od ukupno 35, bilo je nazočno 29 vijećnika, a kao gosti nazočni su bili i biskup dubrovački mons. Želimir Puljić i zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Beogradu Branimir Lončar.
INTEGRACIJA UNUTAR VIJEĆA: Prijedlog Plana rada Vijeća za 2005. godinu iznio je predsjednik HNV-a mr. Josip Ivanović:
»Proces konstituiranja Vijeća priveden je kraju, jer su konstituirana sva radna tijela Vijeća predviđena Statutom, te se ona stavljaju na raspolaganje Vijeću čime je ostvarena mogućnost institucionaliziranja svih pitanja i problema s kojima se suočava hrvatska zajednica u Državnoj Zajednici Srbiji i Crnoj Gori. Plan rada Vijeća za 2005. godinu sadrži težnju integracije unutar Vijeća, što znači da proces integracije treba usmjeriti k angažiranju svih zajedno i svakog vijećnika i člana radnih tijela Vijeća ponaosob u pravcu zauzimanja za konstruktivna rješenja mnogih problema s kojima se suočava hrvatska zajednica u Srbiji i Crnoj Gori. To će se tehnički i logistički raditi uvođenjem Intraneta, čime će se otvoriti sasvim nove mogućnosti brze i efikasne međusobne suradnje i uvid u ukupnu problematiku i djelovanje Vijeća.«
Josip Ivanović je također rekao kako prijedlog Plana rada sadrži i stvaranje mogućnosti za rad Vijeća, budući da je poslovni prostor za funkcioniranje Vijeća samo privremeno riješen u prostorijama Centra »Bunjevačko kolo«, a da se u budućnosti mora trajno riješiti.
»Prostor, koji bi bio adekvatan za smještaj čitave administracije Vijeća, nalazi se na lokaciji na kojoj se sada nalazi Zavičajna galerija dr. Vinko Perčić u Subotici, ali paralelno, potrebno je otvoriti i područne urede Vijeća u Beogradu i u Novom Sadu«, kazao je mr. Ivanović, a potom je predočio kako prijedlog Plana rada sadrži i suradnju s tijelima Državne Zajednice SiCG, tijelima Republike Srbije i tijelima AP Vojvodine, a planira se i nastavljanje suradnje s nacionalnim vijećima drugih manjinskih zajednica, kao i suradnja s općinskim samoupravama, te da je potrebno institucionalizirati suradnju hrvatskih institucija i organizacija s tijelima lokalnih samouprava značajnima za Hrvate.
FINANCIRANJE DJELATNOSTI UDRUGA: »Prigodom raspisivanja natječaja za sufinanciranje projekata manjinskih organizacija od strane pokrajinskih tajništava, Vijeće ima ulogu distributera tih sredstava. U tu svrhu imenovana je komisija za predlaganje dodjele financijske potpore hrvatskim institucijama i organizacijama, a na bazi jednogodišnjeg iskustva ta komisija će se prestrukturirati, te će se izraditi kriteriji za raspodjelu sredstava. Također je potrebno razraditi sustavnu strategiju stalne potpore matične države, kako rada samog Vijeća, tako i ostalih udruga, a potrebno je u okviru Vijeća formirati radnu skupinu za apliciranje na natječaje međunarodnih fondacija. Potrebno je i zatražiti da u proračune općina, na čijem teritoriju živi značajan broj Hrvata, uđe kao redovita stavka sustavno financiranje rada hrvatskih udruga«, kazao je mr. Ivanović.
HNV će, po riječima njegovoga predsjednika, inicirati izradu adresara svih hrvatskih institucija i organizacija, kao i orijentacijski plan djelatnosti svih udruga, kako bi se suradnja mogla što bolje koordinirati, dok je u suradnji s državnim tijelima Republike Hrvatske tijekom iduće godine potrebno najmanje jednom zatražiti prijam kod predsjednika RH, kojemu tom prilikom treba predstaviti Plan rada Vijeća za 2005., kao i presjek aktualne društvene situacije u hrvatskoj zajednici u SiCG, a najmanje jednom zatražit će se prijam kod ministara vanjskih poslova, znanosti, prosvjete i športa, te kulture Republike Hrvatske.
Mr. Ivanović je iznio kako valja i dalje aktivno sudjelovati u radu Hrvatskog svjetskog kongresa, razvijati dosadašnju dobru suradnju s Gradskom skupštinom Zagreba i s Gradom Osijekom, te s Vukovarsko-srijemskom županijom, kao i s međunarodnim organizacijama. Predočavajući prijedlog Plana rada mr. Ivanović je rekao kako će se i dalje razvijati suradnja s Hrvatima izvan granica Republike Hrvatske, a nadalje će se održavati i razvijati suradnja s Katoličkom crkvom, kako mjesnom u SiCG, tako i s Crkvom u Republici Hrvatskoj.
INFORMIRANJE: Predsjednik HNV-a je govorio i o osnivačkim pravima nad Novinsko-izdavačkom ustanovom »Hrvatska riječ«, koja je HNV preuzeo na prošloj sjednici.
»U budućnosti ćemo se trebati opredijeliti ili za daljnje obnašanje i vršenje osnivačkih prava, ili će se prihvatiti opredjeljenje za privatizaciju. O tome će ovlaštena radna tijela Vijeća izraditi elaborat i podnijeti ga Vijeću na usvajanje. Ovlaštena tijela Vijeća izradit će i elaborat o objedinjavanju sveukupnog izdavaštva na hrvatskom jeziku pri ustanovi ‘Hrvatska riječ’, elaborat o radijskom i televizijskom programu na hrvatskom jeziku, a pažnja se mora posvetiti i stvaranju nacionalne arhive.«
Ivanović je dodao da će E-vlada izraditi koncept informatizacije hrvatske zajednice, što će u sebi uključivati obuku i osposobljavanje za rad na računalu za sve vijećnike, kao i da će se izraditi koncepcija izdavanja e-knjiga. Potom je vijećnicima predočio, kako su formirana odgovarajuća radna tijela Vijeća, koja će se temeljito posvetiti problematici na području uporabe jezika, ali je prije svega potrebno izraditi koncept i strategiju razine uporabe hrvatskog jezika na ovim prostorima te će Vijeće na bazi analiza donijeti odgovarajuće odluke.
OBRAZOVANJE, KULTURA I GOSPODARSTVO: Formiranjem odgovarajućih radnih tijela Vijeća za predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje neophodno je temeljitije se posvetiti ovoj veoma značajnoj problematici, te uvažavajući već postignuto, poraditi na izradi elaborata koncepcije i strategije predškolskog, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, istakao je mr. Ivanović, govoreći o radu Vijeća na području obrazovanja. »Koncept i strategija će svakako sadržavati stručni pristup o pitanju eventualnog objedinjavanja hrvatskih odjela, mogućeg osnivanja hrvatske gimnazije ili participacije i hrvatskog obrazovanja na budućem Multietničkom sveučilištu u Subotici.
Neophodna je i izrada etno-demografske studije kao principa ustanovljavanja realnih potreba u obrazovanju na hrvatskom jeziku. Vijeće treba voditi i stalnu brigu o tekućoj nastavi u hrvatskim odjelima, a ova briga uključuje i skrb oko nabavke udžbenika i ostalih potrebnih nastavnih sredstava i tehničkih pomagala. Također je potrebno temeljitije se posvetiti i problematici područja kulture i poraditi na izradi elaborata koncepcije i strategije institucionalizacije i profesionalizacije Dječjeg kazališta u Subotici, kazališta u Subotici, opere u Subotici, knjižnica i čitaonica, galerija i muzeja, etno-zbirki i postava i to ne samo u Subotici, već na svim mjestima gdje se procijeni da će to biti od značaja za hrvatsku zajednicu. Ovlaštena tijela trebat će posvetiti pažnju osmišljavanju i tretiranju velikih manifestacija kao što je Dužijanca. Na odgovarajući način izradit će se elaborat o inicijativi pokretanja velike manifestacije na području Srijema«, kazao je mr. Ivanović, ističući na koncu svog izlaganja, kako će pažnju trebati obratiti gospodarstvenoj problematici iz veoma jednostavnog razloga, a taj je, da su Hrvati u SiCG najsiromašnija grana hrvatskoga naroda.
»Vijeće može objediniti naše gospodarstvenike da kroz Odjel za gospodarstvo daju svoj doprinos, te da Vijeće donese dobre strateške odluke u pravcu stabilizacije pripadnika hrvatske zajednice. Posebnu pažnju će valjati posvetiti otvaranju predstavništava hrvatskih dobrostojećih tvrtki, kao i izradi kataloga gospodarstvenika sa svim potrebnim parametrima, da bi se na brz i efikasan način moglo izvršiti predstavljanje naših gospodarstvenih mogućnosti i potreba«, kazao je mr. Josip Ivanović.
RASPRAVA: U diskusiji koja je uslijedila član Izvršnog odbora Vijeća zadužen za obrazovanje Dujo Runje rekao je, kako je bilo vrlo malo posjeta članova radnih tijela Vijeća hrvatskim odjelima i istaknuo kako je ovo treća godina ostvarivanja prava obrazovanja na hrvatskom jeziku, poslije više od pola vijeka apstinencije hrvatskog jezika na ovim prostorima.
»Pokazuje se rast broja učenika i sada imamo 115 učenika u devet hrvatskih odjela, ali je što prije potrebna doedukacija učitelja, a za to je neophodno osigurati profesore i knjige. To se mora hitno riješiti, jer je to za našu zajednicu strateški važno. Pitanje doedukacije ne smije čekati, a što se tiče pitanja gimnazije, mora se formirati tim eksperata, kako bi se stvorile pretpostavke za takvo što«, kazao je Dujo Runje.
Potom je vijećnik Vladimir Bošnjak iznio, kako se sve aktivnosti Vijeća moraju usmjeriti na zaustavljanje asimilacije koja je veoma izražena u Srijemu. »Smatram veoma važnim težnju za otvaranjem ureda Vijeća u Beogradu, što će omogućiti brže kontakte s državnim tijelima i predstavljanje problematike hrvatske zajednice. Veoma je važna i izrada adresara hrvatskih udruga čime će one biti definirane, a također smatram kako bi radno tijelo Vijeća trebalo napraviti nakladnički plan za sljedeću godinu. Što se tiče srijemske manifestacije, osnovan je inicijativni odbor i svih šest srijemskih kulturnih udruga potpisalo je zahtjev za pokretanjem te manifestacije, ali potrebna je odluka Vijeća o tome«, kazao je Vladimir Bošnjak.
PRIMJEDBE: Vijećnik Bela Tonković iznio je primjedbe, jer kada se, prema njegovom mišljenju, prouči prijedlog Plana rada Vijeća uočava se uopćavanje zadaća, pokušaj centraliziranja života hrvatske zajednice u Vijeću, kao i prekoračenje ovlasti Vijeća. »Smatram da bi dobar prostor za ured Vijeća bio u zgradi na lokaciji u Ulici Matije Gupca 7 u Subotici, gdje bi u državnoj svojini državni organ imao svoje sjedište. Važno je obratiti pažnju na termine donošenja proračuna, kako u matičnoj državi, tako i u Republici Srbiji, jer naši zahtjevi ne smiju kasniti. Smatram da je težnja objedinjavanja sveukupnog izdavaštva na hrvatskom jeziku loša centralizacija, a veoma je važno i poštivati autonomnost hrvatskih udruga, što Vijeće ne smije dovesti u pitanje. Trebalo bi razraditi taktiku i pripremu za upis učenika u hrvatske odjele u sljedećoj školskoj godini, a smatram kako gospodarstvo nije područje za koje je Vijeće ovlašteno«, kazao je među ostalim Bela Tonković.
Vijećnik Petar Kuntić prije svega je naglasio, kako u proteklom periodu ipak nisu ukinute blokovske podjele u Vijeću, jer još nije pronađeno rješenje adekvatne zastupljenosti u vodećim tijelima Vijeća onih vijećnika s nekadašnje takozvane liste »B«, ali je izrazio očekivanje da će se i taj problem riješiti.
»Predlažem da se i o tome razmisli, a što se tiče elaborata o radijskom i televizijskom programu na hrvatskom jeziku treba se točno definirati dinamika izrade toga elaborata, kao i da se što brže formira radna skupina koja će izraditi takav elaborat. Problem do-edukacije učitelja također mora biti što brže riješen, a slažem se s gospodinom Tonkovićem da gospodarstvo nije u ovlasti Vijeća, a iznio bih da DSHV nastoji načiniti boljitak i u toj oblasti«, kazao je među ostalim Petar Kuntić.
RAZNA MIŠLJENJA: U daljnjem tijeku pretresanja prijedloga Plana rada Vijeća za 2005. godinu vijećnik Milivoj Prćić je rekao kako bi više škola u Subotici trebalo nositi hrvatski naziv, s čime se složio i vijećnik Stipan Stantić, koji je napomenuo kako bi se neki udžbenici za hrvatske odjele morali i ovdje pisati, jer se ne mogu svi uvesti iz Republike Hrvatske, a podržao je inicijativu za do-edukaciju učitelja.
Vijećnik Slaven Dulić istaknuo je kako se problem obrazovanja može i treba rješavati i na općinskim razinama kroz tijela vlasti, dok je vijećnik Josip Ivanković sugerirao da pažnju treba obratiti i na predškolski uzrast u vezi njegovanja hrvatskog jezika. Potom se diskusiji priključio vijećnik Antun Kajić koji je bio mišljenja da je prijedlog Plana rada Vijeća ambiciozan, ali da se razradom Plana trebaju baviti radna tijela Vijeća, dok se vijećnici na sjednici trebaju baviti strateškim elementima Plana, a ne detaljima.
Vijećnik Joza Kolar je iznio kako se mora surađivati s aktualnim državnim tijelima radi boljitka hrvatske zajednice, a predložio je i da hrvatski književnici koji su živjeli ili žive u ovom podneblju uđu u školske programe, nakon čega je vijećnik Bela Ivković istakao, kako smatra da podjela u Vijeću postoji samo na one koji rade i koji ne rade, ali kritiziraju, a složio se s primjedbom Antuna Kajića, da se detaljima Plana rada Vijeća trebaju baviti radna tijela.
STRATEŠKI DOKUMENT: Na koncu rasprave potpredsjednik Vijeća mr. Mato Groznica rekao je, kako je prijedlog Plana rada napravljen kao strateški dokument, a provedba i detalji trebaju se rješavati kroz radna tijela Vijeća.
»Podržavam uspostavu ureda Vijeća u Beogradu, kao i uvođenje Intraneta. Autonomnost hrvatskih udruga treba očuvati, ali je neophodna koordinacija Vijeća, kako bi se postigli što bolji rezultati u djelatnosti udruga. Programi iz oblasti kulture trebaju se podići na višu razinu, jer naša kultura se ne treba podvoditi samo pod tamburicu«, kazao je mr. Groznica, a vijećnik Joip Gabrić je istaknuo, kako se hrvatska zajednica u svojim pravima treba izjednačiti s već dostignutim pravima ostalih manjinskih zajednica, kako u matičnoj, tako i u domicilnoj državi.
»U Planu rada Vijeća sadržano je elaboriranje strategije rada Vijeća, a detalje će razrađivati radna tijela Vijeća. U Plan će se ugraditi inicijativa doedukacije učitelja, a kroz radna tijela mnoge teme će se pokrenuti. Znači, ovaj plan je strateški okvir, a detalje treba razrađivati«, zaključio je mr. Josip Ivanović, nakon čega je Plan rada Vijeća za 2005. usvojen.
REBALANS PRORAČUNA VIJEĆA: Izmjene i dopuna Statuta Vijeća jednoglasno su usvojene, a potom je jednoglasno dana suglasnost i na Statut Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ«.
Poslije toga razmatran je i prijedlog rebalansa proračuna Vijeća za 2004. godinu, koji je iznio predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazo Vojnić Hajduk:
»Vijeće je na svojoj trećoj sjednici u veljači 2004. godine usvojilo financijski plan, odnosno proračun za 2004. godinu. Ostvarenje plana proračuna Vijeća nije moglo biti izvršeno zato što neki očekivani izvori financiranja nisu ostvareni, pa dobivena sredstva nisu bila dovoljna za ispunjenje proračunskog plana. Rebalans plana Vijeća nužno se mora usvojiti i na taj način revidirati planirane pozicije proračuna, kako bi ostvareni prihodi mogli biti raspoređeni i sukladno planiranim rashodima umanjeni za postotak neostvarenih planova prihoda. Diskrepancija između planiranih financijskih sredstava i realizacije proračuna nastala je uslijed objektivnih okolnosti u planiranju prvog proračuna Vijeća«, kazao je Lazo Vojnić Hajduk, nakon čega su vijećnici usvojili rebalans proračuna.
DONACIJA ZA DJEČJI LIST »HRCKO«: Na dnevnom redu sjednice bila je i uloga Vijeća u ostvarivanju prava na državljanstvo Republike Hrvatske. Izvršni odbor HNV-a je na svojoj XI. sjednici donio zaključak da se u iznimnim slučajevima i prilikom proceduralnih smetnji kod prikazivanja potrebne dokumentacije, kada član hrvatske zajednice u SiCG treba dokazati pripadnost hrvatskom narodu, može uključiti i HNV preko svog ureda ili na drugi način, kako to odredi Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske. U takvim slučajevima IO HNV-a će u Generalnom konzulatu tražiti rješavanje predmeta po skraćenom postupku. Ovakvu inicijativu su vijećnici usvojili, uz protivljenje vijećnika Milivoja Prćića, koji je bio mišljenja da se HNV takvim stvarima ne treba baviti.
Nakon toga jednoglasno je odlučeno da se izdavanje dječjeg lista »Hrcko«, u okviru NIU »Hrvatska riječ«, podupre pozajmicom u iznosu od 300.000 dinara, kao i da se Novinsko-izdavačkoj ustanovi »Hrvatska riječ« uputi pozajmica od 250.000 dinara za praćenje rada HNV-a i njegovih tijela na stranicama tjednika, u okviru redovitih djelatnosti Ustanove.
Na koncu sjednice Vijeća, predsjednik HNV-a mr. Josip Ivanović je zatražio da sva radna tijela Vijeća do 31. siječnja iduće godine podnesu izvješće o svome radu, kako bi godišnje izvješće o radu Hrvatskog nacionalnog vijeća sadržavalo relevantne podatke o radu svih radnih tijela Vijeća.
