Arhiv tekstova
Kiselo je grožđe
»Išla je lisica kroz vinograd i na trsovima koji su bili vezani na stupovima vidjela je velike zrele grozdove. Počela se propinjati, ali nikako nije mogla dohvatiti zrelo grožđe. Pokušala je i skakati u vis, ali ni tako nikako da dođe do željene poslastice. Na koncu je odustala od pokušaja i rekla u sebi: to grožđe je zapravo kiselo!«. Slušajući prošlog tjedna na »ružičastom i sretnom« TV kanalu razne »eksperte, stručnjake i njima slične« ova starogrčka basna mi je pala na pamet glede njihovih analiza i mišljenja na temu izbora u zemljama članicama EU. Naime, kako to već znate, prošlog tjedna od čet-vrtka do nedjelje održani su izbori za EU parlament u svim zemljama članicama ove zajednice. Iako naša zemlja teži k EU, mi još nismo članovi, ali i kod nas u Subotici u konzulatima Mađarske i Hrvatske se moglo glasovati. Prvi put i građani koji ne žive u Mađarskoj i nemaju tamo stalni boravak, putem pismenog glasovanja mogli su dati svoje glasove za mađarske partije, koji su stekli uvjete da budu na glasačkim, malo većim listićima. Prethodno su se trebali registrirati kod Zemaljskog centralnog ureda za glasovanje. U Vojvodini se na taj način registriralo oko 70.000 ljudi. Naravno, riječ je o građanima koji imaju dvojno srpsko-mađarsko državljanstvo. Slično je bilo i s glasačima koji imaju srpsko-hrvatsko državljanstvo. Ovo građansko pravo moglo se iskoristiti i u veleposlanstvima ovih zemalja u Beogradu. Interesantno je bilo pred veleposlanstvom Hrvatske ispred kojeg su glasači stajali u dugačkom, gustom, nepreglednom redu i strpljivo čekali da dođu na red. Na glasovanje u subotičkom konzulatu ove države glasače su prevozili autobusi iz raznih krajeva Vojvodine. Primjedba jedne glasačice glasila je ovako: »Odavno nisam čula tako lijepi hrvatski govor kod nas«. Eto, neki su zadržali govor iz starih krajeva.
Što je to Parlament EU?
Relativno nova institucija, Parlament EU ima zasad ukupno 751 zastupnika iz 28 zemalja. Zašto kažem zasad? Iako je Velika Britanija najavila svoje istupanje iz EU, tzv. Brexit, zasad je to napuštanje ove zajednice odgođeno do jeseni i građani VB su također mogli glasovati za svoje predstavnike. Interesiranje nije bilo baš veliko, tek 37% glasača je pristupilo kutijama za skupljanje glasova. Mandat njihovih zastupnika prestat će onda kada ova zemlja i službeno istupi iz Unije. Polovina tih mandata će se podijeliti među današnjim članovima EU, a pola mjesta će se čuvati za one zemlje koje su potencijalni kandidati, poput Srbije. Ima još jedna specifičnost ovog parlamenta. Pošto se u pojedinim zemljama glasuje za partije raznih orijentacija i naziva, zastupnici se udružuju u »zajednice partija« koje pak imaju različita imena. Dosad najbrojnija je bila Zajednica pučkih partija (ZPP), na drugom mjestu je frakcija socijalista i socijaldemokrata (S&SD), za njima dolaze liberali i »zeleni«. Mandate je dobilo još šest grupacija, mađu njima i sedam neovisnih zastupnika. Izlaznost glasača u prosjeku bila je oko 50 %; s tim da je najviše birača bilo u Belgiji 86,64%, a najmanje u Slovačkoj 22,74%. Naše dvije države, Hrvatska 29,90% i Mađarska s 43,36% zauzimaju donji dio tablice. U susjednoj Mađarskoj najviše mandata (13) je osvojila koalicija FIDESZ-KDMP (Partija mladih demokrata i kršćanska demokratska narodna partija), među njima i jedan član SVM-a iz Vojvodine. Preostalih osam mjesta pripalo je oporbenim grupacijama, najviše (4) lijevo orijentiranoj partiji, nazvanoj DK (Demokratska koalicija). Nekad dominantna socijalistička partija jedva je »ugurala« jednog kandidata u EU parlament. U Hrvatskoj su najveći dio mandata ravnopravno podijelili HDZ i SDP, svaki po četiri, mada su oni prvi nezadovoljni a drugi su prezadovoljni. Preostale mandate su podijelili, svaki po jedan, koalicije za mene čudnih naziva: Amsterdamska koalicija, Živi zid, Hrvatski suverenisti (po našim komentatorima »ultradesnica«). U Sloveniji sličan slučaj: lijevom i desnom centru po 4-4 mandata. Izgleda da u ovim zemljama živi još jako sećanje na »lijepi socrealizam«.
Budućnost zajednice EU
Dok ovo pišem (utorak), prvi puta su se sastali ministri i kancelari članica da se dogovore koje osobe će biti na čelnim pozicijama Zajednice. Dogovor i izbor neće biti lak i brz. Naime, dvije vodeće grupacije ZPP i S&SD i sada su osvojile najviše mandata, ali više zajedno nemaju natpolovičnu većinu i da bi to dobile moraju se udružiti s liberalima i zelenima, što znači da će čelnici dolaziti iz više zemalja. Zapravo, glavna podjela je po liniji »centralisti« i »suverenisti«. Pojednostavljeno: pristalice kontrolirane migracije i protivnika migracije. Naime, glavni članovi, Francuska i Njemačka, zagovornici su neke snažne Ujedinjene Europe, koja će biti konkurent SAD-u, Rusiji i Kini (zato im trebaju migranti), dok suverenisti, koje neki novinari (pojma nemam zašto) zovu i »euroskeptici«, zagovaraju i dalje zajednicu suverenih naroda, koji trebaju zadržati određene nacionalne ingerencije (npr. kontrola granica i useljevanja). Naši stručnjaci pak govore, dok mi stignemo do članstva u EU ona će se raspasti; bolje da se udružujemo s Rusima i slična mišljenja. Zasad se ponašamo kao lija kojoj je zrelo grožđe nedostupno. Dok razni čelnici zbog raznih debakla podnose ostavke, to se kod nas ne očekuje.
