Arhiv tekstova
24.12.2004
Želimo hrvatski jezik i u elektronskim medijima
U Plavni je 17. prosinca održana promocija »Hrvatske riječi«, a uz vršitelja dužnosti direktora i odgovornog urednika Zvonimira Perušića i urednika kulturne rubrike ovoga tjednika Zvonka Sarića nazočni su bili Dujo Runje, član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužen za obrazovanje i zastupnik u Skupštini AP Vojvodine, kao i Petar Kuntić, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.
Predstavljanje »Hrvatske riječi« održano je u Vatrogasnom domu pred brojnim posjetiteljima, a župnik, vlč. Stipan Bošnjak, koji je bio inicijator ove promocije, pozdravio je goste skupa generalnog konzula Davora Vidiša, konzula Miroslava Kovačića, kao i pokrovitelje promocije, predsjednika Općine Bač Tomislava Bogunovića i predsjednika Savjeta Mjesne zajednice Plavna Slobodana Torubarova. Pozdravne riječi sudionicima promocije, gostima i publici uputili su i Davor Vidiš i Tomislav Bogunović.
HRVATSKI JEZIK I U ELEKTRONSKIM MEDIJIMA: Program promocije vodila je Kristina Klinovski, a nakon glazbenih točaka, Renata Miličević recitirala je pjesmu »Bačka« Josipa Dumendžića, dok je Ivana Klinovski recitirala pjesmu »Teče Dunav«, također Josipa Dumendžića.
O uređivačkoj koncepciji tjednika »Hrvatska riječ« govorio je Zvonimir Perušić, koji je naglasio važnost informiranja na materinskom jeziku. »Tjednik ‘Hrvatska riječ’ jedini je list u Srbiji i Crnoj Gori koji se bavi problematikom i informiranjem hrvatske zajednice na materinjem jeziku. Pokraj toga što omogućuje informiranost i međusobnu komunikaciju ovdašnjih Hrvata, ovaj tjednik omogućuje i komunikaciju pripadnika hrvatske zajednice s okruženjem. Što se tiče prava na informiranje na materinjem jeziku, u vrijeme osnivanja Ustanove trebalo je samo preslikati ona rješenja i prava koja su već imale ostale nacionalne zajednice u Srbiji i Crnoj Gori. ‘Hrvatska riječ’ se razvijala dvije godine, prvi broj je izašao na 20 stranica, a sada tjednik izlazi na 68 stranica. Događaja u hrvatskoj zajednici ima mnogo i to nije uvijek lako preslikati, ali nastojimo što bolje, kvalitetnije i pravodobno informirati o svim aktualnostima«, kazao je Zvonimir Perušić, ističući kako pisano novinarstvo nije dostatno, jer hrvatski jezik mora živjeti i u elektronskim medijima.
»Preneseno je prije nekoliko mjeseci pravo produkcije ‘TV divana’, to jest ‘Tragom hrvatskim’ na Novinsko-izdavačku ustanovu ‘Hrvatska riječ’, ali te emisije još nema na programu Televizije Novi Sad i ne znamo kada će je biti. Dok sve druge nacionalne zajednice u Vojvodini, čiji su jezici u službenoj uporabi, imaju svoje redakcije, programe i urednike na državnoj televiziji, Hrvati ništa od toga nemaju. Vjerujem da ćemo uskoro i mi imati svoju TV redakciju, koja će raditi program ne samo na hrvatskom jeziku, nego program koji će biti u funkciji razvoja hrvatske zajednice«, kazao je Zvonimir Perušić.
KULTURA, OBRAZOVANJE I GOSPODARSTVO: O prezentiranju kulture na stranicama »Hrvatske riječi« govorio je Zvonko Sarić, naglasivši rijetkost novina koje posvećuju toliko prostora segmentu kulture kao što je praksa »Hrvatske riječi« u kojoj se na dvanaest stranica promoviraju postignuća iz oblasti kulture. »Nastojimo postići zastupljenost raznih segmenata stvaralaštva u kulturnoj rubrici, od aktivnosti kulturno-umjetničkih udruga, pučkog pjesništva, tamburaške, ali i suvremene glazbe, likovne umjetnosti, kazališta, književne produkcije, pa do segmenta kulture življenja. Jedna od težnji je i predstaviti kulturu vojvođanskih Hrvata, kao dio bogatstva hrvatske kulture koja nas inspirira počevši od Bašćanske ploče koja je jedan od najstarijih spomenika hrvatskog jezika, pisan starim tipom glagoljice«, kazao je Zvonko Sarić.
O obrazovanju na hrvatskom jeziku govorio je Dujo Runje: »Prije svega preporučio bih svim političarima da što više posjećuju mjesta u kojima žive Hrvati, jer će tako u neposrednim razgovorima moći čuti njihove probleme. Dobar dio naših prava zahvaljujemo pokojnom premijeru Zoranu Đinđiću, a ovo je treća godina kako ostvarujemo pravo obrazovanja na hrvatskom jeziku, poslije više od pola vijeka. Zakon sada stvara pravne okvire za takvo što, ali pravo na obrazovanje na materinjem jeziku sada treba uspješno realizirati i tome treba težiti cjelokupna hrvatska zajednica, jer je to za našu zajednicu strateški važno«, kazao je Dujo Runje, ističući važnost objavljivanja dječjeg podlistka »Hrcko«, čiji je izdavač »Hrvatska riječ«.
Na koncu promocije Petar Kuntić je kao diplomirani agronom govorio o gospodarstvu, iznoseći kako je situacija u toj oblasti veoma teška, prije svega zbog katastrofalnih devedesetih godina. »Teško je i sada zbog tranzicijskih tokova, ali naši gospodarstvenici se moraju okrenuti tržišnim oblicima proizvodnje. Novim uvjetima se treba prilagoditi, a veoma je važno uspostaviti suradnju s tvrtkama iz Republike Hrvatske«, kazao je među ostalim Petar Kuntić.
Nakon predstavljanja »Hrvatske riječi« sudionici promocije, gosti i publika nastavili su komunikaciju u neposrednom razgovoru.
