Arhiv tekstova
24.12.2004
Kvaliteta preduvjet ravnopravnosti
Problem pada prirodnog priraštaja stanovništva u Vojvodini i sukladno tome u sjevernoj Bačkoj zorno se oslikava u kolebanju, ili bolje rečeno sunovratu broja učenika koji pohađaju osnovnu školu. Subotičke škole su tijekom proteklog desetljeća i pol izgubile četvrtinu đaka. O evidentnom problemu sve manjega broja đaka u školama te o mogućnom načinu rješavanja toga problema svoje su mišljenje za »Hrvatsku riječ« iznijeli Edit Molnár Pintér, članica Općinskog vijeća zadužena za obrazovanje i Dujo Runje, zastupnik u Skupštini AP Vojvodine i član Odbora za demografiju toga parlamenta. Dujo Runje je ujedno član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća u SiCG.
4U subotičkim školama je sve manje đaka, kako Vi gledate na to? Hoće li sve škole u Općini opstati ili će možda doći do ukrupnjavanja osnovnih škola?
Škole u Subotici rade sa sve manjim brojem učenika što se najbolje vidi u odjelima na mađarskom nastavnom jeziku. Paradigmatičan je primjer jedne gradske škole koja u odjelima na tom jeziku ima između pet i osam đaka, te je naravno teško govoriti o tome kako će se u takvoj školi značajnije investirati. Ima naravno i seoskih područnih škola s malim brojem đaka, ali se u njih ipak investiralo jer se prije svega vodi računa kako ne bi došlo do potpune depopulacije sela, čemu bi zatvaranje škola sigurno pridonijelo. Neke će se škole morati sjediniti iz razloga racionalnosti ali nikako na račun kvalitete nastave.
4Spomenuli ste problem maloga broja đaka u pojedinim odjelima na manjinskim nastavnim jezicima. Možete li nam konkretnije reći kako se taj problem kani riješiti?
Jedan od načina rješavanja problema je spajanje odjela u predmetnoj nastavi od petog do osmog razreda, moguće čak stvaranjem nečega poput centralnih škola. Navedeno bi moglo biti osobito važno u nastavi na hrvatskom jeziku jer tu nastavu pohađa mali broj učenika. Naravno, djeca do četvrtog razreda išla bi u školu što je moguće bliže, a od petog razreda Općina bi vodila računa o prijevozu učenika i ostalim poslovima kako bi roditelji bezbrižno slali djecu u škole.
4Naglasili ste nužnost skrbi o kvaliteti nastave. Kakva je ona danas, odnosno kakva je stručna zastupljenost po predmetima te kakve su perspektive nastave u subotičkim školama?
Stručna zastupljenost u osnovnim školama u Subotici i na srpskom i na mađarskom nastavnom jeziku je zadovoljavajuća, izuzmemo li matematiku i engleski jezik. Međutim, u perspektivi moramo razmišljati o unapređenju nastave, te upravo stoga aktualna inicijativa, bolje rečeno odluka pokrajinskog parlamenta o osnivanju Učiteljskog fakulteta u Subotici koji bi ponajprije školovao kadar za nastavu na mađarskom i hrvatskom nastavnom jeziku, odnosno jezicima manjina. Taj bi fakultet vodio računa o multikulturalnosti prostora što podrazumijeva učenje stranih jezika i jezika društvene sredine, sukladno postignutoj civilizacijskoj razini u Vojvodini. U provedbi navedenoga ima problema, jer aktualni ministar prosvjete ne drži svrsishodnim otvaranje novih fakulteta, među ostalim i Učiteljskog fakulteta u Subotici. No vjerujemo da će brzo prevladati svijest o značaju nastave na manjinskim jezicima. Navedeni subotički fakultet tijekom vremena bi u jednom dijelu prerastao u Pedagoški fakultet na kojem bi se školovali profesori predmetne nastave za mađarski , hrvatski jezik, glazbenu kulturu i druge predmete. Nije nam cilj veliki broj studenata već kvalitetan rad s malim brojem studenata koji bi se školovali za značajne a sada deficitarne predmete.
4Kakva je uloga nacionalnih vijeća manjinskih zajednica u ovim nastojanjima?
Do iduće školske godine trebalo bi s predstavnicima nacionalnih vijeća definirati stav hoće li se sačuvati dosadašnji način organizacije rada u školama, ili će se ići na preraspodjelu nastave prebacivanjem djece iz malih škola u škole s većim brojem đaka. Ponovila bih kako je to iznimno važno za nastavu na hrvatskom jeziku zbog maloga broja učenika što je vjerojatno prouzročeno nedovoljnom distinkcijom između negdašnje nastave na srpskohrvatskom jeziku i sadašnje nastave na hrvatskom jeziku. S predstavnicima Mađarskog nacionalnog vijeća treba utvrditi u kojim bi školama mogla odviti kvalitetna nastava za što veći broj učenika
