Arhiv tekstova
24.12.2004
Slavonski med izuzetne kakvoće
OSIJEK – Nedavno su slavonsko-baranjski pčelari na natjecanju u kvaliteti meda u Baji (Mađarska) polučili odlične rezultate i od prvih deset mjesta osam su osvojili pčelari iz Hrvatske, jedan iz Vojvodine i jedan iz Mađarske. Naime, slavonsko-baranjski pčelari osvojili su sedam zlatnih, sedam srebrnih i tri brončana odličja. Isto tako, na nedavnom natjecanju u Semiču (Slovenija), Mato Idžojtić iz Vinkovaca osvojio je šest zlatnih, tri srebrna i dva brončana odličja a na Međunarodnom natjecanju u kvaliteti meda održanom nedavno u Zagrebu Slavonci su osvojili tri zlata, jedno srebro i jednu broncu.
Osim već spomenutoga Mate Idžojtića i sina Miroslava, tu su još Milan Kramer iz Osijeka, Željko i Mato Dalić iz Branjinog Vrha, obitelj Feus iz Bilja.
»Slavonski je med i dalje u samom europskom vrhu po svojoj kakvoći« tvrdi Milan Kramer, pčelar iz Osijeka »tomu se nije čuditi jer u Hrvatskoj i dalje imamo netaknutu prirodu i divne pčelinje paše, počevši od proljeća, vrba, cica-maca, maslačak, cvjetni i livadski, zatim uljana repica, bagrem, amorfa, lipa, suncokret, bjelogorična paša, kesten i zlatošipka. Drugo, pčelarstvo je na ovim prostorima povijesna kategorija i spominje s još u 4. stoljeću, a upravo je u Slavoniji osnovana prva pčelarska udruga u nas, među prvima u Europi, još davne 1879. godine, i treće, u Slavoniji, Baranji i Srijemu danas imao petnaestak pčelarskih udruga i jedno udruženje koji obuhvaćaju više od tisuću članova s više od 25 tisuća košnica, no moramo reći i to da još uvijek upisnikom nisu obuhvaćeni niti svi pčelari niti sva pčelinja društva«.
ZADOVOLJNI PČELARI: Zadnjih su godina pčelari uglavnom zadovoljni cijenom i otkupom meda jer cijene su se stabilizirale a rokovi isplate su skraćeni. Ove je godine tako postignuta cijena od 14 kn/kg za med od uljane repice pa do 20 kn/kg za bagremov med što nikako nije loše, no bojim se da s ovakvim cijenama nećemo biti konkurentni na europskom tržištu, kaže Kramer.
Može se reći da je proizvodnja meda na ovim prostorima porasla unatoč lošijim uvjetima. Naime, prošle su dvije godine bile ekstremne a pčelare, prva je bila izuzetno topla i sušna a druga opet obilovala oborinama, no kod pčelara koji vode računa o svojim društvima, nije bilo problema. Milan Kramer je u protekle dvije godine postigao prosječnu proizvodnju meda od 65 kg. po košnici i tvrdi da osim jakih pčelinjih društva pčelar mora voditi računa da vrca sortni med i da vrca zreo med.
Ova regija može proizvesti velike količine meda što se i pokazalo zadnjih godina, a također se pokazalo da se to sve i otkupi, a dakako i plati, tvrdi Kramer. Nakon novinskih trakavica o patvorenome medu, ovo je vrlo lijepa priča o domaćem medu, no bilo bi poželjno da pojedinci od regionalnih udruga pa sve do razine
Saveza, više vode brigu o dignitetu domaće proizvodnje i kvaliteti koja je evidentna, a manje o vlastitom probitku. Tako će naš med ponovno biti rado viđen na tržištu diljem Europe.
