Arhiv tekstova
24.12.2004
Betlehem na božićnom stolu
Kao i prijašnjih godina i ove su godine vrijedne domaćice pokazale umijeće svojih ruku.
Ovogodišnju, osmu po redu izložbu Božićnjaka otvorio je predsjedajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« dr. Andrija Kopilović. Izložba Božićnjaka je postavljena u vestibilu Gradske kuće, a otvorena je 17. prosinca.
Izložba Božićnjaka je započela pjesmom, naime, pjevači župnog zbora župe Sv. Juraj otpjevali su pjesmu »Rosite nebesa odozgo« pod ravnanjem s. Blaženke Rudić. Uime Etnografskog odjela »Blaško Rajić« Grgo Kujundžić je pozdravio sve nazočne i zahvalio se sudionicima.
ŠTOVANJE KRUHA: U svom obraćanju Grgo Kujundžić se osobito zahvalio svima koji su pravili Božićnjake i podsjetio je nazočne da je ovo osma godina kako se organizira ovakva izložba uoči Božića. Ovi Božićnjaci tijekom Božića krase subotičke crkve, a najljepši Božićnjak se obično nalazi u katedrali svete Terezije Avilske. Zbor župe Sv. Juraj je priredio nekoliko prigodnih pjesama i recitacija koje je recitirala Vesna Huska.
»Htio bih reći nekoliko misli i podijeliti ih s vama. Naime, slavimo jedno od najvećih otajstava. Kada kažem otajstvo, to znači sve što nam ne biva samo po sebi jasno, tj. istini za volju nikada do kraja jasno, a jedno od takvih otajstava vjere je utjelovljenje. Neshvatljivo je i upravo nikada shvatiti nećemo tu ljepotu Božje ljubavi, da Bog postaje čovjekom do te mjere da bi čovjek postao dionikom božanske naravi po Isusu Kristu. To otajstvo je veliko i za to je ta sama riječ utjelovljenje jedan znak jednoga materijaliziranja, dimenzije neizmjernoga i nematerijalnoga Boga u jednu dimenziju čovjeka i zato se veselimo i radujemo tom velikom daru, a to je osoba Isusa Krista koji je Bog, ali je u tijelu pravi čovjek. I stoga nikakvo čudo što je ovo narod kulture i moramo biti jako ponosni na svoje pretke, što je taj narod kulture duha znao da je iz kulture nastao i kult. Kao što je često puta iz kulta izišao nivo kulture. I sama riječ je povezana kult i kultura, a ovo je jedna od najizvornijih domaćih kultura koja je postala kult, a to je štovanje kruha«, kazao je dr. Kopilović na otvaranju izložbe, a potom je govorio o kultu kruha.
KULTURA KRUHA: »Čudesna je također ta divna dimenzija našeg naroda, da se domaćica iz snage svoje vjere dosjetila na Božićnjak utjeloviti otajstvo utjelovljenja, pa na onaj kolač, kruh koji živi kao kultni kruh, koji se štuje, a to je simbol Božićnjaka da dovede tri figure, Isus koji je postao čovjekom, a u euharistiji kruhom, dovela je njegovu Majku Mariju i Josipa. I onda je domaćica zapravo u svom širokom srcu dovela cijeli salaš. Sve ono što je drago i ono što je u dvorištu i u kući, ljude ne, jer su oni bili za stolom, ali sve što stolu nije moglo doći došlo je na Božićnjak. I tako se zapravo dogodio jedan prekrasan kult kruha, a to je Betlehem na božićnom stolu. Jasno da je to pribjegavanje i toj nemogućnosti što se nisu svi mogli diviti Betlehemu u crkvama i zapamtimo da su Betlehemi po crkvama novijeg datuma za razliku od naših Božićnjaka. Stoga je ta kultura kruha i življenja došla do kulta štovanja kruha, simbola, utjelovljenja koji se događa i u euharistiji. Zahvalan sam vama koji pravite Božićnjake, koji poučavate mlađe da to rade. No, svakako je bitno da se ne zaborave pravi sadržaji Božićnjaka, te da ambijent mora biti salašarski. Neka ova tradicija ostane i poručuje. Neka poruka Božićnjaka bude ono što je jako važno, a to je da je na Novu godinu svatko od sustolnika dobio od Božićnjaka, pa čak i kokica na dvorištu, sve što živi je dobilo malo od Božićnjaka. Naš čovjek je znao dijeliti kruh sa svima« kazao je dr. Andrija Kopilović.
