Arhiv tekstova
Mjesto magične ljepote
Legenda kaže da se s planine spustila Crna kraljica i nakon suše poslala iscrpljenom narodu jak vjetar i grmljavinu pa je na zemlju konačno pala kiša. Tako je nastalo 16 jezera. Zahvalnom narodu kraljica se obratila riječima: »Od sada će tvojim divnim Plitvičkim jezerima prolaziti gospoda iz cijeloga svijeta«.
Davne 1937. godine jedan od prvih istraživača prirodnog fenomena Plitvičkih jezera koji je dao nemjerljiv doprinos njihovom razumijevanju i očuvanju, akademik Ivo Pevalek je rekao: »Vode, jezera, slapova i šuma ima i drugdje, ali Plitvička jezera su samo jedna«.
Kao područje posebne prirodne ljepote Plitvička jezera su 1949. godine proglašena Nacionalnim parkom, iako je akademik Ivo Pevalek upozoravao na važnost njihove zaštite još od 1926. godine. Granice parka odredilo je tadašnje Ministarstvo šumarstva SR Hrvatske. Godine 1951. zaštićena površina je obuhvaćala prostor od 19.172 ha. Proces osedravanja, kojim se formiraju sedrene barijere i stvaraju jezera, predstavlja jedinstvenu univerzalnu vrijednost zbog koje su Plitvička jezera dobila međunarodno priznanje 1979. godine, upisom na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne i prirodne baštine. Godine 1997. područje Nacionalnog parka je prošireno i od tada zauzima površinu nešto manju od 300 četvornih kilometara. Park pripada Općini Korenica, a manjim dijelom općinama Otočac, Ogulin i Slunj.
Sedrene barijere i jezerski sustav
O prirodnim ljepotama Plitvica razgovarali smo s Ognjenom Borčićem, koji je starosjedilac područja Plitvičkih jezera, žitelj naselja Mukinje, s radnim stažom od 23 godine u NP Plitvička jezera, a sada je u Uredu ravnatelja, Savjetnik za odnose s javnošću – glasnogovornik.
»Sedrene barijere u današnjim vodenim tokovima i dalje su aktivne i svojom biodinamikom neprestano mijenjaju izgled jezera i slapova. Postoje mnogobrojne definicije sedre (eng. tufa), a jedna od općenitih, koja se uobičajeno koristi kod opisa sedre na Plitvičkim jezerima je: sedra je šupljikava, porozna stijena koja nastaje taloženjem u vodi otopljenog kalcijevog karbonata pomoću biljaka, algi i mahovina. Park je najvećim dijelom prekriven šumskom vegetacijom, 81 posto, manji dio prekrivaju travnjaci, 15 posto, i površine izmijenjene antropogenim djelovanjem, 3 posto, a vodene površine zauzimaju tek nešto manje od 1 posto površine Parka«, kaže Ognjen i pojašnjava kako jezerski sustav Plitvičkih jezera čini 16 imenovanih i brojna manja, kaskadno poredana jezera.
»Zbog geološke podloge i karakterističnih hidrogeoloških uvjeta jezerski sustav podijeljen je na Gornja i Donja jezera. Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti i Kozjak dvanaest su jezera koja čine Gornja jezera, formirana na nepropusnim dolomitima. Gornja jezera su prostranija, razvedenija i blažih obala u odnosu na Donja jezera nastala u propusnoj vapnenačkoj podlozi, usječena u uski kanjon strmih padina. Donja jezera čine Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod. Sustav Plitvičkih jezera završava impozantnim slapovima Sastavcima, podno kojih počinje tok rijeke Korane«.
Gorska topografija, šumski ekosustavi
Ognjen kaže kako se Nacionalni park Plitvička jezera nalazi u gorskom dijelu Hrvatske, na južnom dijelu gorskog lanca Male kapele, na nadmorskoj visini od 369 do 1.279 metara.
»To je područje gorske topografije koja znatno utječe na klimatske prilike, a samim time i na vrstu vegetacije. Prema Keppenovoj klasifikaciji, ovdje prevladava tip klime Cfb., umjereno topla i vlažna klima s toplim ljetima, klima bukve. Šumski ekosustavi stanište su velikih europskih zvijeri: medvjeda, vuka, risa i vidre. Smeđi medvjed je uz jezera i slapove najprepoznatljiviji simbol Nacionalnog Parka Plitvička jezera te se nalazi na logou parka«, kaže naš sugovornik.
Osim šumskih ekosustava, posebno su zanimljivi travnjaci i livade koji obiluju raznolikim biljnim i životinjskim svijetom. Dosadašnjim istraživanjima za Nacionalni park Plitvička jezera zabilježeno je preko 1.450 biljnih svojta, vrsta i podvrsta, 30 posto od ukupne flore Hrvatske, od čega 25 endemičnih, odnosno velika je raznolikost orhideja, oko 60 svojti, među kojima je i najljepša europska orhideja gospina papučica Cypripedium calceolus.
Zbog svog načina ishrane posebno su zanimljive i jedinstvene u biljnom svijetu biljke mesožderke. Na području Parka zastupljene su tri vrste. U Nacionalnom parku Plitvička jezera dosad je zabilježeno oko 90 danjih vrsta i tek oko 350 noćnih vrsta leptira, kao i 170 vrsta ptica i 21 vrsta šišmiša.
Pješačke staze
Istočnim dijelom Parka prolazi cesta DC 1 uz koju se nalaze dva glavna ulaza u zonu posjećivanja jezera Nacionalnog parka, Ulaz 1 i Ulaz 2. Na oba ulaza osiguran je parking za posjetitelje s naplatom, a u neposrednoj blizini ulaza nalaze se i autobusna stajališta.
Nacionalni park otvoren je 365 dana u godini, no radno vrijeme mijenja se ovisno o dobu godine. Radi lakšega kretanja u jezerskoj zoni, posjetiteljima koji ulaze u Park na Ulazu 1 omogućen je izbor između četiri programa obilaska označenih zelenom bojom na informativnim pločama, odnosno četiri programa koji započinju na Ulazu 2 označeni su narančastom bojom. Osam je programa obilaska, ovisno o vremenskom trajanju, odnosno području posjeta.
Pješačke staze u Parku relativno su uske i prolaze ponajviše neravnim terenom i drvenim mostićima duž obala jezera, stoga zbog sigurnosti posjetitelja i posebnosti područja nije dozvoljeno udaljavanje s označenih pješačkih staza. S obzirom na karakteristike terena, preporučeno je imati odgovarajuću odjeću i obuću, kao i zaštitu od kiše i/ili sunca. U zimskim uvjetima obavezna je prikladna i primjerena zimska topla obuća i odjeća, uz napomenu opreznog kretanja isključivo propisanim, uređenim i označenim pješačkim stazama i šetnicama.
U Parku prometuju električni brodovi i panoramski vlakovi za prijevoz posjetitelja, a za čije korištenje je potrebno imati važeću ulaznicu za Nacionalni park. Ulaznica je doprinos za trajnu zaštitu i uređenje Nacionalnog parka Plitvička jezera. U prodaji su jednodnevne i dvodnevne ulaznice koje vrijede isključivo za dva uzastopna dana, počevši od dana kupnje.
Ulaznice za posjet Parku dostupne su i putem internet trgovine Nacionalnog parka. Internet trgovina funkcionira na način da posjetitelj mora odabrati datum, vrijeme i ulaz na koji želi ući u park. Ukoliko se ne rasprodaju putem internet trgovine, ulaznice su dostupne i na ulazima Parka. Blagajne se nalaze na Ulazu 1, Ulazu 2 i na pomoćnom ulazu Flora.
Gastro pounda
Neobuzdana ljepota prirode Nacionalnog parka Plitvička jezera očarava svakog posjetitelja – kristalna jezera, žuborenje vode, huk slapova, a sve to u zelenom zagrljaju šumskog okruženja, razlog su zašto su Plitvička jezera uvjerljivo najposjećeniji hrvatski nacionalni park.
»Najveće među njima je jezero Kozjak, utkano u niz od 12 bisera koji čini splet Gornjih jezera, međusobno odvojenih sedrenim barijerama. Upravo se u toj oazi, začahuren u smirujućoj atmosferi Plitvičkih jezera i udaljen tek tristotinjak metara od smaragdnog zelenila Kozjaka, smjestio hotel Jezero – pravi dragulj zelenog odmora. U hotelu se nalazi istoimeni restoran, koji će vam pružiti pogled na opuštajuće zelenilo. Ugodna atmosfera vanjske terase s pogledom na jezera osvaja u jednakoj mjeri kao i široka ponuda pića i slastica», kaže Ognjen i naglašava ako turisti traže široku ponudu specijaliteta pripremljenih po tradicionalnoj recepturi i još posluženih u izvornom ambijentu, tada je nacionalni restoran Lička kuća lokacija koju moraju posjetiti.
»Zamislite samo ovaj prizor – otvoreno ognjište, pucketanje vatre koja titra ispod ražnja, zrak ispunjen aromatičnim začinima i miris pečene janjetine koji najavljuje da će se svježe pečen lički specijalitet pojaviti na vašem tanjuru za samo nekoliko minuta. Lička kuća nije nadaleko čuvena samo po janjetini već i po tanko narezanom domaćem pršutu, kobasicama, ličkim sirevima, juhi od janjetine, janjetini i teletini ispod peke, ličkim polama, pastrvama, ličkim uštipcima i štrudlama od sira, jabuke ili šljiva«, kaže Ognjen.
Zvonko Sarić
