Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Sr­bi­ja po­su­sta­je na pu­tu re­for­mi

Prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji protekli su u miru i bez većih neregularnosti. Domaći i strani promatrači okarakterizirali su ove izbore tehnički i organizacijski superiornim u odnosu na sve prethodne.
    No, tu se, nažalost, završava spisak pozitivnih aspekata ovih izbora; ono što preostaje predstavlja već viđenu otužnu priču i/li izravni povod za zabrinutost.
LEGITIMIZIRANJE BIVŠEG RE-ŽIMA: Dok je u bujici komentara neposredno po objavljivanju prvih izbornih rezultata prevladavala percepcija u kojoj su radikali pobjednici, pravih pobjednika u ovim izborima nema – ima jedino gubitnika. Jedan od glavnih gubitnika je izvorni DOS, koji je listopada 2000. godine okončao Miloševićevu despotsku vladavinu. Demokratska oporba Srbije imala je povijesnu priliku politički, pravno i moralno diskreditirati prijašnju vlast. Političkom nezrelošću i korumpiranošću umnogome su diskreditirali jedni druge, a ne svoje zaklete ideološke protivnike radikale i socijaliste.
    Makijavelistička politička borba unutar demokratskog bloka bila bi podnošljivija da su snage bivšeg režima bile valjano diskreditirane. Taj je posao, nažalost, ostav-ljen međunarodnim čimbenicima kao što je Haški tribunal – nepopularnim među ovdašnjim plebsom – koji to čini prilično sporo i neuvjerljivo. Zbog toga danas građani Srbije bivaju svjedocima obnove svekolike velikosrpske ideologije i tragikomične mješavine anakrone komunističke ksenofobije i pseudo-nacionalizma kao legitimnih oblika političkog djelovanja.
    Apsurd je slušati radikale kako pričaju o mirnom zauzimanju teritorija Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica, i socijaliste kako pričaju o socijalnoj pravdi, ili bilo kakovoj pravdi. Međutim, propušteni se posao i dalje mora obaviti – najnoviji sastav srbijanskog parlamenta prisiljava sudionike izvornog DOS-a na dogovor, premda pod znatno nepovoljnijim uvjetima nego što je to bio slučaj prije tri godine.
SUMMA SUMMARUM: Došlo je vrijeme da stranačke vođe shvate kako svaki primjer političke neodgovornosti pojedine stranke unutar demokratskog bloka narušava kredibilitet cijele demokratske opcije na izravnu korist radikala. Izborni rezultat DS-a oslikava opće (ne)zadovoljstvo građana dosadašnjim tijekom tranzicije. DS je započela suštinske reforme, međutim, one još nisu dostigle onu fazu u kojoj od njih većina građana može imati ekonomske koristi. Proizvodnja afera, korumpiranost, toleriranje organiziranog kriminala, loš odnos prema medijima, i na koncu, neprestane i bespoštedne međusobne inkriminacije, samo su neki od uzroka pada pouzdanja u DS.
    Izborni rezultat DSS-a, s druge strane, ukazuje na nemogućnost apstinencije od političke odgovornosti. Osim ako ne uđe u koaliciju s radikalima, DSS dobiva priliku preuzeti odlučujuću ulogu u vođenju države koju je do sada imala DS, a koja će pak zbog svega navedenog možda morati otići u »konstruktivnu oporbu«. Za očekivati je da radikali neće ući u buduću vladu, unatoč relativno dobrom izbornom rezultatu. (Treba podsjetiti da je broj pristalica bivšeg režima u odnosu na rujan 2000. ostao bitno nepromijenjen.) Iako imaju najveći broj zastupničkih mandata u parlamentu, radikali imaju najmanji koalicijski potencijal, što ih nesumnjivo frustrira. Njihovi birači očekuju da radikali imaju glavnu riječ kada je u pitanju upravljanje zemljom, a ne da budu vječita oporba čiji se raison d’etre svodi na sabotiranje rada parlamenta bezbrojnim amandmanima. Otuda i munjevito brz poziv radikala Vojislavu Koštunici na koaliciju njihovih dviju stranaka.
    S druge strane, radikali shvaćaju kako im je u interesu biti u oporbi, jer kao takvi ubiru simpatije najvećeg dijela građana nezadovoljnih tranzicijom. Ovisno o političkoj svijesti građana Srbije, moguće je da će ovakav izborni rezultat radikala stimulirati jedan dio od onih četrdesetak posto birača apstinenata na aktivnije političko sudjelovanje.
MEĐUNARODNA ZAJEDNICA: Kao po običaju, međunarodna je zajednica brzo reagirala – Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Javier Solana apelirao je na sve demokratske snage da formiraju buduću vladu i rekao kako je EU spremna podržati jedino vladu jasnog proeuropskog karaktera. Svakako da radikali ne spadaju u tu grupaciju samo zato što se nominalno zalažu za ulazak u EU. Vlada u kojoj bi sjedili radikali ne bi dobila podršku ni Amerikanaca – Ministarstvo vanjskih poslova SAD izdalo je priopćenje kako očekuje formiranje vlade demokratskog bloka, koja bi nastavila regionalnu i međunarodnu suradnju, zatim suradnju s Haškim tribunalom i pridržavanje sporazuma u Daytonu. Jasno je da je ulazak radikala u buduću srpsku vladu neprihvatljiv za Zapad, te da bi imao za posljedicu manje ili više izravni ostracizam Srbije iz svih međunarodnih političkih i financijskih centara.
    Za očekivati je da će stranačke vođe prepoznati političku stvarnost u Srbiji i neminovnost suradnje, te formiranjem reformske vlade uslišiti želju birača koji su ipak većinski glasovali za demokratski blok. Iako će to moguće biti nestabilna manjinska vlada s podrškom DS-a u oporbi, u ovom je trenutku ključno nastaviti reforme i prekinuti osipanje kredibiliteta demokratske opcije. U protivnom, današnje stanje imat će epilog u daljoj polarizaciji političkih prilika u Srbiji koja će paralizirati institucije i time otežati provođenje reformi.   

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika