Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Van­da­li­zam s po­ru­kom?

U noći između nedjelje i ponedjeljka, 28. i 29. prosinca 2003. godine, srušen je u dvorištu Osnovne škole »Matija Gubec« u Tavankutu spomenik Matiji Gupcu. Ravnatelj škole, Kalman Kuntić, ovaj je incident odmah prijavio policiji koja je na licu mjesta izvršila uviđaj, a zatim su na mjesto nemilog događaja izašli i predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća. Događaj iz postizborne noći osudio je, među ostalima, i subotički gradonačelnik Géza Kucsera koji je na redovitom susretu s novinarima rekao kako »neki očigledno izbore smatraju međunacionalnim obračunom, što je za svaku osudu«.
    Večer prije izbora nepoznati počinitelji su ciglom i pivskom bocom razbili dva prozora na Hrvatskom domu u Somboru. Ovom incidentu je prethodila podjela pomoći učenicima i studentima Hrvatima, koju su provodili djelatnici Hrvatskog društva za pomoć učenicima »Bela Gabrić« iz Subotice. Počinjenu štetu su primijetili članovi HKUD »Vladimir Nazor« u nedjelju ujutro te su je odmah prijavili policiji, koja je na licu mjesta izvršila uviđaj. Predsjednik Društva Šima Raič o ovom incidentu obavijestio je predsjednika Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine mr. Josipa Ivanovića, kao i predstavnike hrvatske diplomacije u SCG.
    U noći između nedjelje i ponedjeljka, 4. i 5. siječnja nove nam godine, srušen je i polomljen Đukićev križ s kipom Isusa u Maloj Bosni, koji se nalazio uz sam Somborski put.
DIVLJANJE SA SIMBOLIKOM: Ravnatelj Osnovne škole »Matija Gubec« u Tavankutu Kalman Kuntić prijavio je policiji incident ispred škole i, kako kaže, uviđaj je korektno sproveden, no rezultata istrage još nema.
    »Što se tiče rušenja statue Matije Gupca u Tavankutu, mogu reći da mi je istinski žao da netko pronalazi razlog, bilo za slav-lje bilo za tugu, na taj vandalski način. Upravo je neshvatljivo da nekome može smetati spomenik. U ovom slučaju je to spomenik Matiji Gupcu, za koji su Tavankućani posebno vezani jer tavankutska škola nosi to ime, a i jedno Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo također. Dakle, to rušenje nije samo rušenje jednog spomenika nego ima i svoju simboliku i istinski mi je žao što, nažalost, još i sad imamo takvu duhovnu klimu u kojoj netko smatra kako će na taj način pokazati privrženost ovoj ili onoj opciji. Iskreno se nadam da nijedan spomenik u budućnosti neće doživjeti takvu sudbinu da se na njemu bilo tko iživljava iz bilo kojih političkih razloga«. O incidentu u Somboru Kalman Kuntić, koji je inače i predsjednik Odbora za međunacionalne odnose Skupštine Vojvodine, kaže:
    »Zaista ne mogu shvatiti da bilo tko postizborno vrijeme doživljava tako da treba iskaliti svoj bijes ili slavlje na način da simbolički, napadom na nečiju imovinu, pokazuje što misli o nekoj drugoj naciji ili nekoj drugoj političkoj opciji. Nadam se da ćemo u novije vrijeme biti u situaciji da svoje političke stavove izražavamo time što ćemo se jedni drugima suprotstaviti političkim programima, time što ćemo nastojati pokazati kako smo bolji od svojih rivala, a ne divljanjem. Time ne mislim da je bilo koja osoba koja se ozbiljno bavi politikom direktno umiješana u takvo nešto, ali, nažalost, ljudi koji nisu u žiži događanja nastoje na ovaj način pokazati svoje političko uvjerenje. To je po meni, krajnje žalosno«, zaključuje Kuntić.INCIDENTIMA PROTIV HRVATA U SCG: O incidentima u Tavankutu i Somboru u priopćenju predsjednika HNV-a mr. Josipa Ivanovića, naslovljenom – »Incidenti usmjereni protiv Hrvata u SCG«, između ostalog stoji: »Ovi nemili događaji potresli su pripadnike hrvatske zajednice na ovim prostorima i ispunili zabrinutošću za dalji život i rad. Tim teže padaju ovi incidenti jer su počinjeni u vrijeme božićnih blagdana, koji sugeriraju vjeru, nadu, ufanje i ljubav.
    U ime Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine, i u svoje osobno ime izražavam najodlučnije ogorčenje zbog ovih događaja, od kojih se potonji podudara i s prvim neslužbenim izvješćima izbornih rezultata za parlamentarne izbore u Republici Srbiji. Poruka ovakvih čina podsjeća pripadnike hrvatske zajednice na teške dane proteklog rata i na vrijeme kada su Hrvati u ovoj zemlji tretirani kao neprijatelji države u kojoj žive. Želimo vjerovati da su ta vremena prošla i da budućnost pripada europskim integracijama a ne daljim zaoštravanjima nacionalnih netrpeljivosti i sukoba.
    Također u ime Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine, i u svoje osobno ime pozivam sve ljude dobre volje da učine maksimalne napore da se sačuva mirni suživot ljudi svih nacionalnosti na ovim prostorima. Vojvodinu a naročito Suboticu odlikovali su svijetli primjeri suživota u svoj šarolikosti multietničnosti, multikonfesionaslnosti i multikulturalnosti. Vojvodina mora čuvati i njegovati ove vrijednosti kao svoje komparativne prednosti u bogatstvu različitosti«.
VANDALIZAM I DALJE NA SCENI U VOJVODINI: Ovako naslovljenim priopćenjem, istim nemilim povodima, oglasio se i predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazo Vojnić Hajduk:
    »Želja srpskog naroda je da na vlast dođu radikali, politička opcija koja je nažalost puna praznih obećanja i lažnog patriotizma. Volja naroda se mora poštivati i ja na to nemam komentar. Ali, atmosfera koja je stvarana oko spomenute političke stranke i njena pobjeda na izborima stvorila je klimu otvaranja ventila zavedenih i obmanutih pojedinaca, koji bez ikakve kontrole vrše pritisak, silu, zastrašivanje i prijetnje svima onima, koji nisu isti kao oni.
    Rušenje spomenika u Tavankutu nije djelo huliganstva, jer se lako mogu povezati i drugi slični događaji i na drugim mjestima u Vojvodini. To upućuje na organizirani istup pripadnika opcije prožete govorom mržnje. Hrvati su nesporno meta zastrašivanja i prijetnji. Mislio sam da su takvi čini stvar prošlosti, povijesti i da se neće nikada više događati. Nažalost u Republici Srbiji sve je moguće. Policija nije otkrila počinitelje, a Tavankut je tako malo mjesto. Zar to nije indikativno za vrijeme u kojem živimo? Organi gonjenja moraju otkriti počinitelje klasičnog zastrašivanja i zaštititi sve one koji su ugroženi, pa to je njihova obveza.
    Hrvati u Vojvodini se neće uplašiti i zastrašiti, nego će koristiti sva demokratska sredstva kako bi očuvali svoj identitet i svoja prava koja im pripadaju po europskim standardima.
    Osuđujem vandalizam koji se pojavljuje u javnosti i tražim od organa vlasti zaštitu od agresivnih ispada prema Hrvatima, koji se u Vojvodini sve češće događaju«, stoji u priopćenju predsjednika IO HNV-a Laze Vojnića Hajduka.
INCIDENTE OSUDIO I DSHV: »Demokratski savez Hrvata u Vojvodini s ogorčenjem je primio vijest o rušenju spomenika Matije Gupca u Tavankutu, te tražimo da policija odmah otkrije počinitelje, jer je već jasno kako se ovdje radi o pokušaju rušenja dobrih međunacionalnih odnosa, a neotkrivanje počinitelja može dati povoda da se to i dalje nekažnjeno čini, kao što je već bilo više puta u proteklih 13 godina. Isto tako, noć uoči izbora u Somboru na zgradi Hrvatskog kulturno umjetničkog društva »Vladimir Nazor«, koja se nalazi u najužem centru grada, razbijena su dva prozora, i to jedino na ovoj zgradi što se također može protumačiti kao pokušaj rušenja dobrih međunacionalnih odnosa u tom gradu«, stoji između ostalog u priopćenju za javnost što ga je potpisao v. d. predsjednika DSHV-a Petar Kuntić.
A PORUKA JE?…: Sve ovo ne bi imalo takvog odjeka u javnosti i simbolike u hrvatskoj zajednici da se slabije pamti, i da se posljednjih 13 godina na ovim prostorima nije događalo baš ono što jest. Pamte Hrvati, a izgleda da nisu zaboravili ni oni drugi… Očigledno, recepti sačuvani…
    Zar nije čudno da u Somboru istom prigodom nije razbijen ni jedan prozor na nekoj drugoj zgradi, a niti je u subotičkoj općini srušen još neki spomenik? A zašto i bi, kad su i samo ove dvije poruke bile dovoljno čitke… Bar za Hrvate …No, s namjerom da to bude zasigurno dobro shvaćeno, poslije dizanja statue Matije Gupca, netko ga je ponovno srušio u novogodišnjoj večeri, pa ga je policija ponovno digla.
    Spram svega ovoga, beznačajno izgledaju oštećenja na automobilima mladih koji su se za Božić okupili u Hrvatskom kulturnom centru »Bunjevačko kolo« u Subotici da tradicionalno proslave božićne blagdane uz zvuke tamburaša… Drugi dan Božića osvanuo im je s četiri ćirilična S, dobro urezanim na automobilima, valjda da ih podsjete gdje žive… Možda je i to slučajno…
    Sve u svemu, prve sate i dane pobjede radikala u Srbiji jedini Hrvatski dom u Somboru dočekao je »otvoreno«, Matija Gubec »poklonjen« do zemlje, a kip Isusa »ležeći« na bačkoj njivi uz razbijen križ...

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika