Arhiv tekstova

Prilika za započete i nove projekte

Program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija financira se iz proračuna Hrvatske, a napravljen je po uzoru na Program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina, kako bi se pružila dodatna pomoć Hrvatima u Srbiji.

Žigmanov: Nastavak dobre prakse

Hrvati  Srbiji u program prekogranične suradnje prvi puta uključeni su prošle godine, a ovakav način financiranja bit će nastavljen i ove godine.
»To je vjerojatno iz razloga što se najprije program pokazao kao potreban, zatim se pokazao kao koristan kada je riječ o infrastrukturi i razvojnim procesima Hrvata u Vojvodini, a s treće strane institucije i organizacije hrvatske zajednice očitovale su sposobnost da pronađu partnerske organizacije iz Hrvatske i da uspješno realiziraju projektne aktivnosti, to jest da su sposobne apsorbirati ne mala sredstva na raspolaganju. Važnu ulogu u uspješnoj realizaciji imali su i djelatnici i dužnosnici u Ministarstvu na čelu sa Stellom Arneri, ravnateljicom Uprave za teritorijalnu suradnju. Nastavak programa i uvećana sredstva za više od 25 posto za ovu godinu najbolja su potvrda za ono što sam rekao«, kaže predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
DSHV je i politički vodio priču oko osiguravanja dodatnih sredstava za Hrvate u Srbiji kako bi se, osim  standardnih proračunskih linija podrške, preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske našli dodatni prostori za podrške, upravo imajući u vidu razvijenu i bogatiju podršku koju uživaju Hrvati iz Bosne i Hercegovine. 
»Naša je zagovaračka platforma najprije naišla na pozitivni prijam kod potpredsjednika Hrvatske demokratske zajednice i Osječko-baranjskog župana Ivana Anušića, a kasnije i kod resorne ministrice Nataše Tramišak, što je na koncu ovjereno i odlukom hrvatske Vlade na čelu s Andrejom Plenkovićem«, kaže Žigmanov.
Podsjetimo, prošlogodišnjim programom prekogranične suradnje bilo je obuhvaćeno 20 projekata, od Beograda do Subotice.
»Vodilo se računa o dobroj teritorijalnoj pokrivenosti, to jest odsustvu favoriziranja bilo koje regije, što je temeljno načelo ključnih hrvatskih institucija u Vojvodini. Drugo, osim hrvatskih profesionalnih institucija i kulturnih udruga, sredstva su dobivale i vjerske ustanove Katoličke crkve, što samo govori da je podrška obuhvatila sve aspekte društvenog života Hrvata u Vojvodini. I treće, kada je riječ o sadržajima, aktivnosti i ciljevima koji su postizani, projekti su bili posve različiti. Nijedan projekt ne bih posebno izdvajao, a cjelina ostvarenog je izuzetno pozitivna, za što pohvala ide svim sudionicima ovoga programa«, kaže Žigmanov.

Vezmar: Udruge imaju kapacitete za ovakve projekte

Ove godine za Program prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija bit će izdvojeno 530.000 eura, što je za 100.000 više u odnosu na prošlogodišnji natječaj. 
»Prošle godine uspješno su realizirana sva raspoloživa sredstva, što je pokazatelj da naše udruge imaju kapacitete da nađu partnere i uspješno provedu projekte. Dobro je što su sredstva ove godine povećana, jer će projekti čija je realizacija započela moći biti i završeni, a neki novi projekti, nova partnerska suradnja bit će omogućena kroz ovaj natječaj«, kaže koordinator projekata Programa prekogranične suradnje Srđan Vezmar.
Osim posebnog Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija, uskoro će biti raspisan i prvi natječaji za projekte prekogranične suradnje koji se financiraju iz fondova Europske unije.
»Projekti koji se financiraju iz proračuna EU mnogo su zahtjevniji. Smatram da bi neki pravac djelovanja trebao biti osmišljavanje jednog ili dva strateški važna projekta unutar hrvatske zajednice«, kaže Vezmar i dodaje da u projektima koji se financiraju iz fondova EU izostaje uključivanje hrvatske manjinske zajednice. 
»Lokalne samouprave nisu dovoljno senzibilizirane za konkretne probleme hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini. Možda ima pozitivnih pomaka, ali kada pogledate prethodne godine, nisam siguran da je tu bilo projekta od koristi za hrvatsku zajednicu u Vojvodini. Ne bi trebalo biti tako, jer su prekogranični projekti i osmišljeni tako da povezuju dvije prekogranične regije. Nisam optimist da će se lokalne samouprave otvoriti prema hrvatskoj zajednici već bi nositelji projekata trebali biti HNV, ZKVH, eventualno Subotička biskupija«, kaže Vezmar.
Z. V.