Arhiv tekstova

Za sedam godina 300 milijuna eura vojvođanskim Mađarima

»Zaklada Prosperitati je mađarska zaklada za regionalni razvoj i razvoj zajednice u Vojvodini, dobrovoljna, nevladina i neprofitna zaklada, koja je osnovana na neodređeno vrijeme za provođenje dobrotvornih ciljeva od opće dobrobiti. Jedan od glavnih ciljeva Zaklade Prosperitati je implementacija strategije ekonomskog i regionalnog razvoja mađarskih zajednica u Vojvodini, a koja se temelji na smjernicama srpskog, vojvođanskog i lokalnih planova teritorijalnog razvoja, uzimajući u obzir relevantne teritorijalne i sektorske strategije Europske unije, Karpatskog bazena i Jugoistočne Europe«, navodi se među ostalim na portalu ove Zaklade koja financijski pomaže mala, srednja i velika poduzeća mađarske zajednice u Vojvodini i Srbiji.
Zaklada ima devet regionalnih ureda – u Bačkoj Topoli, Bečeju, Kanjiži, Pančevu, Senti, Subotici, Somboru, Temerinu i Zrenjaninu.  
S upraviteljem Zaklade Prosperitati Bálintom Juhá-szom smo razgovarali o njihovim dosadašnjim i budućim aktivnostima.
► Pojavile su se određene informacije da Zaklada Prosperitati završava svoje projekte u Srbiji. Je li to točno?
Ne, to nije točno. Fondacija Prosteritati postoji u Srbiji od 2016. i osjećamo i mi na svom radu i financiranju i posljedice i pandemije kovida i konflikta koji se odvija između Ukrajine i Rusije. Imali smo jedan veliki pothvat, raspisani natječaj 2020., gdje smo imali više od sto prijava i to su bili projekti srednje i velike vrijednosti u uslužnom i poljoprivredno-prerađivačkom sektoru. Odobrili smo uvjetno sto projekata i oko 80 milijuna eura sredstava koji su za bespovratno financiranje tražili naši potencijalni korisnici. To nismo uspjeli odjednom isfinancirati i sad se približavamo tome da taj ciklus završimo i onda ga na neki način zaokružimo. Ali, imamo naznake i najave da ako preživi cijeli svijet i Europa pa i Mađarska i Srbija ovo razdoblje, a hoće naravno, onda se nastavljaju programi i financiranje. Na koji način, to ćemo vidjeti. Ali mađarski premijer, ministar, zamjenik ministra, svi koji su zaduženi za ovaj program su potvrdili namjeru da se nastavi s realizacijom ovog programa. Tako da o završetku ne možemo pričati nikako.
► Sredstva koja se dodjeljuju ovim programom tretiraju se kao pomoć Mađarske mađarskoj zajednici u Srbiji, ili kao investicije ili nekako drugačije?
Jest, apsolutno to je pomoć Mađarske svojoj manjini. Naime, 2010. godine imamo veliki preokret u odnosu same matice Mađarske sa svim pripadnicima etničke grupe Mađara koji žive van granice Mađarske. To je počelo s dvojnim državljanstvom, odnosno dodjeljivanjem državljanstva svim Mađarima koji žive van granica Mađarske. To je primjer i praksa koji je i Hrvatska provodila već ranije sa svojim sunarodnjacima. Konkretno je počelo 2011. godine kada smo mogli podnijeti zahtjeve za državljanstvo, a pomoć se ogleda i u financiranju aktivnosti Mađara koji žive van granica svoje matične zemlje. Bilo je toga i ranije, ali apsolutno je drugačiji pristup i način od 2010. godine i u svijetu kulture i u svijetu vjere i obrazovanja, a koji su jako bitni elementi održavanja zajednice na teritoriju gdje žive – da se mogu educirati na materinjem jeziku, da imaju svoja sredstva informiranja na materinjem jeziku da mogu njegovati i čuvati svoju kulturu. Na inicijativu Saveza vojvođanskih Mađara oko 60 stručnjaka su tada izradili program ekonomskog razvoja mađarskih zajednica u Vojvodini i taj program je prihvaćen i dodijeljena su sredstva za financiranje od strane Vlade Mađarske krajem 2015. godine, konkretno 18. studenoga. Mi smo dobili zadatak da to provodimo u djelo i do kraja siječnja 2016. da napravimo institucionalni okvir i tada je osnovana Zaklada Prosperitati u Srbiji i pokrenuti su prvi natječaji i javni pozivi.
► Koliko ste do sada isfinancirali projekata i koliko je financijske pomoći odobreno?
Kroz sedam godina smo do sada financirali više od 14.000 projekata i ukupna investicijska vrijednost je iznosila 300 milijuna eura. Od toga je velika većina pomoć mikro i malim poduzećima, obiteljskim poduzećima i malim obiteljskim gospodarstvima. 
► Što je cilj ovoga programa?
Cilj ovoga programa je osnažiti zajednicu da ljudi nastave živjeti u mjestima gdje su rođeni, jer bez ekonomske dimenzije afirmacija obitelji i pojedinaca je jako teška. Program je prvenstveno usmjeren prema mađarskoj zajednici kroz firme koje zapošljavaju Mađare, ali kroz dobavljače za koje apsolutno nije bitno iz kojeg dijela zemlje su već samo da posluju ovdje u Srbiji, kroz plaćanje PDV-a, kroz stvaranje dodane vrijednosti mi smo u taj vrijednosni lanac uključili mnogo veći broj firmi i rekao bih cijelu privredu i Vojvodine, čak i Srbije.
► Kako je osnovana Zaklada Prosperitati i jeste li prisutni i u drugim državama svojim aktivnostima? 
Zaklada je osnovana u Srbiji, a suosnivač je organizacija određena od strane Mađarske. Ali registrirana je u Srbiji i poslujemo prema zakonima Srbije. Kao Zaklada Prosperitati nismo prisutni u drugim državama. Treba istaći da smo mi bili prvi u regiji i prvenstveno smo zaduženi za programe ovdje u Srbiji, odnosno Vojvodini. Mi smo bili pioniri u ovome poslu. Važan je pri tome odnos između Mađarske i Srbije, dvije države, a na poboljšanju tog odnosa aktivno su radili predstavnici Saveza vojvođanskih Mađara. Dobri odnosi dvije vlade su bili sigurno jedan od glavnih razloga da je prvi put u povijesti pokrenut takav program baš ovdje u Vojvodini, odnosno Srbiji, a nakon toga u Ukrajini i onda se širio i na Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku i Rumunjsku. 
► Jesu li to sve zasebne zaklade? 
Da, to su zaklade koje su oni po lokalnim zakonodavstvima osmislili, formirali i po svojim uvjetima rade.
► Tko osigurava sredstva za programe Zaklade Prosperitati? Isključivo država Mađarska?
Da, Mađarska država daje sredstva. 
► Koliki je postotak malih, srednjih i velikih poduzeća koja dobijaju sredstva od zaklade? Naime, čuju se kritike kako velika poduzeća dobijaju najviše sredstava, a mali poduzetnici dobijaju mala sredstva.
Projekti male vrijednosti su u iznosu od 1,5 do 2,5 milijuna dinara, a veliki projekti su ukupne investicijske vrijednosti od 500 tisuća eura do 9 milijuna eura pa ako tako gledamo naravno po aplikantu se u ovom drugom slučaju značajno više sredstava dobija. Ali oni imaju i više obaveza i s druge strane imaju i više odgovornosti. S druge strane ako pomnožimo deset, dvadeset tisuća eura s 14 tisuća ili nekoliko stotina tisuća eura s nekoliko stotina, to je razlika. Ogromna sredstva smo uložili za poticaje obiteljskim firmama i obiteljskim gospodarstvima. Po aplikantu je to manje sredstava, ali nema privrede bez većih aktera. Ti veći akteri zapošljavaju u našem sustavu dvanaest i pol tisuća radnika, a novootvorena radna mjesta su blizu četiri tisuće. U vrijednosni lanac, što se tiče integracijskog sustava u poljoprivredi, financirali smo i mala obiteljska gospodarstva da se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom i moderniziraju je, kao i u prerađivačke kapacitete za preradu primarne poljoprivredne proizvode i plasman proizvoda kako na tržišta u Srbiji tako i, većinom, na inotržišta. I jedni i drugi su dobili poticaje, a veći akteri su u vrijednosni lanac, odnosno integrirani sustav, integrirali male aktere, otkupili njihove proizvode, davali im savjete u radu u bavljenju poljoprivrednom aktivnošću, tako da kritika sigurno postoji, ali ne pije vodu. Dakle, više od četrnaest tisuća pozitivno ocijenjenih i realiziranih projekata je ogroman broj.
► Kakve su obveze onih koji dobijaju sredstva? 
Imaju obveze na različita razdoblja, jer imamo i više programa. Javni pozivi su namijenjeni recimo za kupovinu matičnog stada, odvodnjavanja, navodnjavanja, protugradne mreže itd. i sad različite su obveze, ali različita su i davanja. Za male projekte mi osiguravamo 75% bespovratnih sredstava, a samo 25% su oni morali osigurati kao vlastito učešće. I trebali su od tri do pet godina održati aktivnosti i upotrebljavati strojeve ili opremu koju su kupili i o tome nas i danas godišnje izvještavaju. Kod većih aktera u gospodarstvu smo zahtijevali, ovisno od natječaja, da zadrže broj radnih mjesta, ponekad da povećavaju broj radnih mjesta, da povećavaju plaće, u određenom razdoblju da održe aktivnosti i djelatnost uspješnom. Najveći dio njih su uzeli komercijalne kredite sa ili bez subvencioniranih kamata s naše strane da servisiraju obveze na osnovu kredita itd. Različite su obveze i odgovornosti, a postotak bespovratnih sredstava kod srednjih i većih projekata smo osigurali najviše od 40 do 45 posto sredstava.
► Kakvi su rezultati dosadašnjih ulaganja? Kako procjenjujete doprinos ovih dosadašnjih natječaja i dodijeljenih sredstava ekonomiji?
Mislim da smo apsolutno zadovoljni, ali krenimo od problematičnih slučajeva. Kod velikih projekata imamo dva ugovora od ukupno 300 gdje smo inicirali raskid ugovora, a kod manjih mislim da smo ispod jedan posto gdje smo krenuli u jednostrani raskid ugovora. Mi smo sredstvima podržali otprilike 9.000 projekata malih obiteljskih gospodarstava, oko 2.500 projekata malih obiteljskih firmi i pomogli smo pokretanje više od 700 novih biznisa. Pomogli smo kupiti seoske kuće za 1.100 mladih bračnih parova, samohranih roditelja itd. i subvencionirali smo kupovinu zemljišta oko 4.500 hektara, sa ili bez korištenja komercijalnih kredita uz određenu stopu bespovratnih sredstava.
► A kakvi su efekti na primarni cilj ovog programa da se pomogne mađarskoj zajednici da ostanu u Srbiji i tu rade?
Ako sve saberemo, onda smo sigurno utjecali na život više od 50 tisuća vojvođanskih Mađara. Kod naših korisnika smo imali anketu na kraju prvog ciklusa i 98 posto njih su kao korisnici naših sredstava izjavili da svoju budućnost vide u Vojvodini, u krugu familije je taj postotak 95%, a preko 90% je i u krugu njihovih radnika. Znači, imamo djelovanje koje smo namjeravali. Naravno, kao jedna mala fondacija u odnosu na svjetske tokove nismo namjeravali i ne možemo namjeravati da promijenimo velike svjetske trendove. Ne možemo utjecati na velike svjetske ekonomije koje imaju svoj utjecaj i na privredu Srbije i regije, ali svakako smo namjeravali pružiti jedan argument za svaku obitelj koja razmišlja da li da nastavi živjeti ovdje ili da nastavi svoj život u inozemstvu. Sigurno smo jedan argument bili mi i naša podrška u donošenju odluke. I ne znam po kojoj metodi bismo mogli utvrditi koji je taj postotak, ali svakako smo bili argument i mnogi od naših sugrađana su taj argument i uvažili i donijeli odluku da ostanu. Siguran sam da bi, što se tiče demografske slike Vojvodine iz aspekta mađarske zajednice, ona bila mnogo gora da nismo ovaj program pokrenuli i realizirali. 
► Koji su najuspješniji projekti koje ste podržali?
Imamo puno uspješnih projekata. Na našim zidovima u uredu u Subotici su naši veliki projekti, ali na mom facebook profilu i profilu fondacije vidimo mnogo životnih priča, prosječnih vojvođanskih obitelji koje su ostvarile svoje snove ovdje u Vojvodini. Recimo, najnovija je priča o mladoj ženi koja je ostvarila svoj san – otvorila je firmu i radi tetovažu u Čantaviru i time osigurava sredstva za život i budućnost sebi u Vojvodini. Ili imamo priču sada već manje mladog čovjeka koji živi u Općini Ada, koji je bio na rubu života s dvoje maloljetne djece. Izgubio je svoju firmu i stan i živio u zakupu gdje je svoj mali biznis održavao. Prvo je aplicirao u Zakladi za kupovinu seoske kuće koja mu je omogućila i obavljanje privredne djelatnosti. Proizvodi papuče i razvio je svoj biznis. Zatim je aplicirao za dodatna sredstva. Tako da nisu završili na ulici, imaju svoj stan i svoj biznis. Takvih priča ima puno.
► Može li se samo jednom aplicirati za sredstva li više puta?
Svi koji su svoje obveze ispunili mogli su i više puta aplicirati. Posljednji put kada sam analizirao i podvlačio natječaje, tu negdje oko 60 posto naših korisnika su jednom aplicirali, 20 posto dva puta i tako dalje. Svega nekolicinu smo imali koji su baš iskoristili svaku priliku pa su pet-šest puta aplicirali. Ali od 14.000 projekata to je svega nekih pet-šest slučajeva. Nismo koncentrirali tu pomoć već smo je aplicirali po cijeloj Vojvodini i puno pojedinačnih aplikanata je uspješno apliciralo na naša sredstva. Svugdje gdje žive Mađari imamo uspješno realizirane projekte, ne samo u potiskoj regiji i sjevernoj Bačkoj već i u Srijemu, južnom Banatu, recimo mjestu Skorenovac, koje je najjužnije naselje gdje žive Mađari u svijetu, tako to barem mi doživljavamo. Tako da u odnosu na postotak mađarskog življa u određenoj sredini imamo svugdje uspješno realiziranih projekata.
► Što je budućnost zaklade Prosperitati?
Planiramo nastaviti rad, svakako želimo održati naše uspješne projekte i svakako želimo pružati našu podršku onima koji prvi puta žele pokrenuti svoj biznis. Također želimo pružiti podršku i onima koji žele kupiti obiteljsku seosku kuću i žele ostati u ruralnom okruženju i da se bave ili poljoprivrednom ili privrednom djelatnošću. Nastojimo vidjeti na koji način je najefikasnije nastaviti financiranje poljoprivrednih gospodarstava, mikro i malih poduzeća i osmisliti način za financiranje i srednjih i većih projekata na svim dosadašnjim iskustvima. Mislim da smo na dobrom putu, ali u svakome ciklusu treba rezimirati svaku dobru stranu i ispraviti sve što eventualno nije valjalo u prethodnom. Drugim riječima, potrebno je planiranje za budućnost. Mi smo sada u toj fazi da zatvaramo ovaj krug natječaja iz 2020. godine i pripremamo se za budućnost.
► Kada će biti novi ciklus natječaja?
Naznaka je da prije 2024. godine nećemo imati nove natječaje, ali sve to ovisi i od makroekonomske situacije. 
► A o kakvim je ulaganjima Mađarske riječ u Republici Srpskoj, naime tamo nema Mađara? Imate li vi kao Zaklada neke veze s tim ulaganjima i programima?
To je program Vlade Mađarske koji ona realizira u okviru susjedskog programa s Bosnom i Hercegovinom. To nema veze s našim programom ili programima koji se realiziraju u regijama gdje žive Mađari u Karpatskom bazenu. To je druga vrsta programa koje Mađarska ima po cijelom svijetu. Mi imamo iskustva s realizacijom sličnih programa i rado to podijelimo sa svima, ali ne provodimo aktivnosti za provođenje tog programa. Za te aktivnosti su zadužene druge vladine agencije. Mi smo tu da pomažemo jezično, stručno i našim iskustvima.