Arhiv tekstova

Toplina pjesničkog izričaja

U Zagrebu je nedavno održano predstavljanje dviju knjiga pjesama hrvatskog književnika podrijetlom iz Subotice Lajče Perušića. Predstavljena je njegova nova knjiga Jarka svitanja kao i naslov Vrijeme vrlina iz 2020. godine. Obje knjige objavljene su u nakladi Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata iz Zagreba. 

Jarka svitanja

Četvrta po redu Perušićeva zbirka pjesama Jarka svitanja »satkana« je od 52 pjesme u nizu, naslovljene (samo) rimskim brojevima. Urednik i recenzent knjige Tomislav Šovagović navodi kako je u knjizi »opipljiva zora novoga čovjeka, iako još stanovnika staroga svijeta«. 
Perušić u stihovima promišlja o životu i čovjeku, dio pjesama duhovne je tematike, pjesnik se bavi i patnjama čovjeka (referirajući na stanje u Ukrajini), prisjeća se djetinjstva u Subotici, brojeći »brazde na licu«.  
»Toplinom književnoga izričaja (prepoznatoga i nagrađivanoga) pjesnik nosi jednu od dragocjenih vrlina – skromnost. Jer, nije naumio podignuti spomenik, tek maleni sveti kut uspomene na pradjedovsku vjeru i skrbi za patnju čovječanstva. Ako umjetničku ponudu metaforički poimamo kao golemu pjesničku škrinju, ovu je knjigu poezije Lajčo pripremio za jarko, odgovorno svitanje, za jutro u novom iskonu. Samozatajno, ali sveto«, bilježi Šovagović. 
Vrijeme vrlina

Perušićeva zbirka Vrijeme vrlina nije ranije predstavljena zbog situacije s korona epidemijom. Knjiga donosi 52 pjesme podijeljene u četiri ciklusa (Među klasovima rođen, U plamenu vrlina, Vrijeme sjete, Nada mnom Tvoja sjena bdi). U pogovoru Đuro Vidmarović, među ostalim, zbirku prema sadržaju dijeli u tri cjeline: prva bi obuhvaćala vezanost uz zavičaj i sudbinu naroda, druga bi obuhvaćala kršćansko nadahnuće, a treća refleksivne i emocionalne elemente.
»Perušić se kao pjesnik kloni velikih riječi i tzv. visoke temperature pjesama. On nastoji smireno i pomalo pasatistički otkriti čitateljima svoje emocionalne turbulencije, svoja nadahnuća i svoj pogled u Nebo. Ako bi trebalo usporediti ovu zbirku s nekim likovnim prikazom, tada bi to bilo veliko bačko polje pod pšenicom koja se zlati prije košnje. Želja za slikovnošću prožima većinu pjesama, ali i cijelu knjigu. Zbog svega navedenog, zbirka Vrijeme vrlina još je jedan vrijedan doprinos hrvatskoj književnosti iz pera bunjevačkih Hrvata«, navodi Vidmarović.
Lajčo Perušić rođen je u Subotici, gdje je primio osnovno obrazovanje, u Zagrebu je završio gimnaziju, diplomirao na Pedagoškoj akademiji. Piše poeziju i prozu, objavljuje u književnim časopisima. Radovi su mu uvršteni u pet antologija poezije i proze. Osim navedenih, objavio je i knjige pjesama: Brazde na licu (1994.), Iza lica (2011.) i Vrijeme u pokretu (2020.), zbirku kratkih priča Vrijeme vrlina (2017.) te kulturno-povijesnu monografiju Tragovima predaka (2014.). Član je Društva hrvatskih književnika. 
D. B. P.