Arhiv tekstova
Oproštaj od Đene Dulića, hodočašće na Judu
10. lipnja 1894. – Subotičke novine pišu da je 8. lipnja preminuo Đeno Dulić, subotički posjednik, prvi predsjednik Pučke kasine i istaknuti pripadnik pokreta za preporod subotičkih Hrvata. Od pokojnika su se među inim oprostili i članovi Pučke kasine, koji su došli u velikom broju.
11. lipnja 1937. – Subotičke novine pišu da somborsko gradsko poglavarstvo nije pozvalo HKD Miroljub na svečano otvorenje novog preuređenog gradskog kazališta, koje je održano 10. lipnja. »Kao da Hrvati nisu građani grada Sombora«, zapaža člankopisac.
12. lipnja 1897. – Subotičke novine pišu da je Bunjevaca i Mađara bilo na hodočašću na Judu »toliko mnogo kao ritko kad«. Bilo je preko 1.500 pješaka. Preko Dunava je prešlo 284 kola. U povratku pobožni putnici su 8. lipnja svratili na Jakobčićev (tzv. Vargin) salaš.
13. lipnja 1924. – Vreme piše da je Bunjevačko-šokačka stranka na svojoj posljednjoj sjednici riješila da ponovno povede pregovore s Hrvatskom republikanskom seljačkom strankom. Bunjevački zastupnici Blaško Rajić i Miško Prćić pregovarali su s Jurjem Krnjevićem, glavnikom tajnikom HRSS-a, ali do kooperacije nije došlo.
14. lipnja 1940. – Subotičke novine pišu o pripremama za 1.300. godišnjicu otkako su Hrvati stupili u vezu sa Svetom Stolicom u Rimu. Za ovaj jubilej, koji će se proslaviti u cijeloj Hrvatskoj, i Subotička biskupija poduzela je konkretne korake. Određen je naime posebni odbor za proslavu na čelu s Matijom Evetovićem, te svećenicima Pavlom Bešlićem i Antom Kopunovićem. Odbor je održao sjednicu na kojoj je donio nekoliko zaključaka. Pozvat će sve većinske hrvatske župe neka drže trodnevice s propovijedima o značenju papinstva. Hrvatska katolička omladina priredit će akademije (predavanja) o spasonosnoj brigi pape za narode, za hrvatski narod napose. Odbor će zamoliti upravu Subotičkih novina da donese članke o jubileju. Odbor podsjeća da će 1941. biti u isto vrijeme i 700. godišnjica prvog dolaska Hrvata u Bačku (1241.) i 100. godišnjica osnivanja župa sv. Roka i sv. Đurđa u Subotici.
15. lipnja 1929. – Hrvatske novine donose članak otpravnika dotičnog lista Stipana Tikvickog, koji je pratio biskupa Ljudevita Budanovića na putu krizmanja po Bačkoj. Putopisac donosi etnografska zapažanja o Bajmaku, Sonti, Kupusini i Monoštoru. U Bajmaku su Njemice preuzele bunjevačku nošnju, »koja se na žalost polako u kroju pretvara u internacionalnu modu«. U Sonti pak »u posljednje vrijeme gotovo sasvim nestaje narodna nošnja«. Dodaje: »Istina još se vidi kožurac sa bijelim piknjama kod starica, ima još gdjekoja mlada ubrađena, al krilca su sve rijeđa; ni na jednoj djevojki nismo vidjeli šokačke pletenice, ni na mlađoj ženskoj štoriku, mjesto štorike je došao leveš sa dugačkim špencerom i prekovezicom na struku. Mjesto narodnih vezova svugdje se vide šarene dućanske robe«.
U Kupusini mještani govore »mađarski sa slavenskim naglaskom. Nošnja je čisto slavenska, a stari ponovno uče slovački«. U Monoštoru se narodna nošnja bolje sačuvala. »U djevojke je šokačka pletenica sa nakitima, al već sa manjim nego prije; na vratu su i zrnja ostala; krilac a i oplećak su dosta sačuvana; mjesto mondona zauzima sukno, al štorika je zadržala svoj stari kroj«, zapaža člankopisac.
16. lipnja 1939. – Subotičke novine pišu da su somborska katolička društva 13. lipnja (na Antunovo) odustala od javnih priredaba u znak poštovanja i privrženosti Antunu Skenderoviću, somborskom župniku, rodom iz Tavankuta.
