Arhiv tekstova

Zaštita manjina nema alternativu

U organizaciji Federalne unije europskih nacionalnosti (FUEN), koja okuplja organizacije europskih manjinskih zajednica, u Kopačevu i Osijeku je 2. i 3. lipnja održana konferencija »Manjine na Zapadnom Balkanu«. Organizatori su priopćili kako je cilj konferencije bio poboljšanje suradnje među organizacijama članicama FUEN-a (jedna od njih je i DSHV), manjinskih institucija, predstavnika lokalnih i nacionalnih vlasti i međunarodnih organizacija. 
»Ova konferencija je prvi korak u nizu konstruktivnih dijaloga orijentiranih ka konkretnim aktivnostima glede postojećih izazova nacionalnih manjina i jezičnih skupina sa Zapadnog Balkana i mogućih mehanizama kako bi se oni mogli rješavati«, kazali su organizatori.

Demokratska participacija – ključni zahtjev manjina

Konferencija je održana u sjedištu Demokratskog saveza Mađara u Hrvatskoj, a započela je uvodnim riječima komesara EU za susjedstvo i proširenje Olivéra Várhelyia, predsjednika DSHV-a i ministra za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Srbije Tomislava Žigmanova, saborskog zastupnika i predsjednika Demokratskog saveza Mađara u Hrvatskoj Róberta Jankovicsa, predsjednika FUEN-a i zastupnika u Europskom parlamentu Loránta Vinczea, zastupnika u Europskom parlamentu Karla Resslera (obojica iz Europske pučke stranke) te saborskog zastupnika srpske manjine Milorada Pupovca.
»Demokratska participacija je ključni zahtjev manjinskih zajednica: da budu dionici procesa donošenja odluka u svakoj državi«, kazao je u svojem obraćanju Žigmanov, dodavši da, ukoliko ona izostane, kao što je sada slučaj na sjeveru Kosova, to može biti izvorom nestabilnosti i razlogom za probleme koji se ne rješavaju samo političkim sredstvima. 
»U fokusu bi trebalo imati takvu vrstu političkog opredjeljenja koje će biti otvoreno za participaciju manjina. Za Srbiju, osobito Vojvodinu koja je bogata manjinskim zajednicama, treba reći da čak osam manjinskih zajednica koje imaju svoja samoupravna tijela, imaju svoje matične države u EU. To dodatno stvara okvir važnosti predstavnika tih nacionalnih manjina, ali, s druge strane i iskazanog interesa tih država kada su u pitanju EU integracije, društveni položaj manjina i ostvarivanje njihovih prava«, dodao je on.
Kazavši kako je na prvom mjestu, među izazovima u Srbiji, izgradnja manjinskih inkluzivnih politika, integracija i ostvarivanje ravnopravnog društvenog statusa manjinskih zajednica, razmjerna zastupljenost u javnom sektoru i ostvarivanje tolerancije – borba protiv govora i praksi mržnje, Žigmanov je dodao: 
»Na tom planu činimo korake snaženja normativnog okvira za politike kažnjavanja, stvaranje u javnosti klime da je svaki oblik iskaza koji hoće dostojanstvo drugog na neki način omalovažavati ili staviti u negativni kontekst, društveno nedopustiv, a da svaki onaj koji se time služi treba snositi posljedice«. 
On je zaključio pozitivnim primjerom institucionalne suradnje Hrvata iz Srbije sa Srbima iz Hrvatske:
»Ta suradnja polučuje rezultate i može biti, unatoč svemu, uzor kako se odgovorno i sukladno europskim standardima, može stvarati okvir za primjerene ne samo odnose između dviju država, već i odnose između dvaju naroda«. 

Spajati manjine s većinom

»Nema alternative zaštiti autohtonih manjina i promidžbi maninskih jezika, i FUEN mora biti na čelu takvih napora«, kazao je predsjednik FUEN-a Vincze. 
»Osnovni zadatak FUEN-a ostaje da održava i jača odnose s manjinskim organizacijama i zaštiti manjine u Europi koristeći sva sredstva koja su nam na raspolaganju. Moramo govoriti o suživotu koji se zasniva na međusobnom poštivanju, koji spaja manjinu s većinom, poštiva i štiti vrijednost jezične i kulturne raznolikosti autohtonih manjina. To zahtijeva velike napore, a u tim naporima naše članice mogu računati na potporu i posredovanje FUEN-a«, kazao je on.
Na panelima konferencije bilo je riječi o različitim institucionalnim modelima FUEN-ovih članova u Hrvatskoj, obrazovanju na manjinskim jezicima, političkom predstavljanju manjina, te o specifičnom položaju Roma u regiji i borbi protiv anticiganizma, nacionalizma, diskriminacije i govora mržnje.
M. T.